Teroristički napad u Sydneyu koji se dogodio na prvi dan Hanuke, u kojem je ubijeno petnaest ljudi, uključujući izraelskog državljanina, izazvao je niz reakcija širom svijeta. Međunarodni čelnici osudili su nasilje i izrazili solidarnost s Australijom i židovskom zajednicom, dok su se australske vlasti usredotočile na istragu i pozvale na obračun s govorom mržnje.
Istodobno, digitalnim prostorom kružile su dezinformacije. Na društvenim se mrežama pojavila tvrdnja da su internetski korisnici u Izraelu satima ili danima prije napada na Googleu pretraživali ime “Naveed Akram“, koji je identificiran u ranim medijskim izvješćima kao jedan od napadača. Tvrdnjom se sugerira da je Izrael unaprijed znao za napad ili da je proveo “operaciju pod lažnom zastavom“.
“GOOGLE TRENDS PRETRAGA POKAZUJE DA JE IME BONDI NAPADAČA “NAVEED AKRAM” PRETRAŽENO STOTINE PUTA U IZRAELU, IRANU I SJEDINJENIM DRŽAVAMA – JUČER – PRIJE NAPADA“, stoji u opisu posta koji je 14. prosinca 2025. godine objavljen na Facebook stranici Politički Vrh (arhiviran ovdje).
U post je umetnut kratki video u kojem neimenovani korisnik interneta pretražuje Google Trends, internetsku stranicu koja analizira popularnost najčešćih unosa u Googleovoj tražilici u raznim državama i regijama. U pozadini čujemo muškog naratora koji prati i objašnjava pretragu:
“Dakle, ovo je zapravo ludo. Pucnjava u Bondiju se upravo dogodila. Samo idite na Google Trends i vidjet ćete ime Naveeda Akrama, napadača, s identifikacijskim dokumentom koji je viđen na mjestu događaja.
Njegovo ime je jutros u Izraelu pretraživano 12 puta, a sinoć u 00:00 još 10 puta. Pretraživali su ga i u Iranu odakle se sumnja da je. Sinoć također. Dakle, vidite više od 100 pretraga 14. prosinca, ali u 9 sati ujutro. Ovaj napad se nije dogodio u 9:00 ujutro. Dakle, ovo je sumnjivo.
Više od 100 pretraga njegova imena, a prije danas, u proteklim mjesecima, njegovo ime nikada nije pretraživano. Ovo je danas u Australiji i možete vidjeti pretrage koje dolaze danas. Ali idemo na proteklih 7 dana: nul,a nula, nula rezultata… op – jedan rezultat u 5:00 ujutro danas. Ljudi, što se događa? Operacija pod lažnom zastavom ili što vi mislite?
Sjedinjene Američke Države, op, dvije pretrage jutros u 7:00, a zatim nagli porast pretraga. Ljudi, mislim da znate što to znači“.
Kako Google Trends može “pogriješiti”
Prije svega, treba imati na umu da Google Trends nije alat za istrage i da njegovi rezultati nisu forenzički materijal koji pokazuje tko je što znao unaprijed. On samo pokazuje opći interes, i to vrlo grubo.
Google Trends ne pokazuje stvaran broj pretraživanja, nego samo relativni interes u određenom vremenu i na određenom mjestu. Kako je objasnio Google, svaki podatak o pretraživanju dijeli se s ukupnim brojem pretraživanja geografskog područja i vremenskog raspona kako bi se usporedila relativna popularnost pretraženog pojma ili fraze. Rezultati se zatim skaliraju u rasponu od nula do sto na temelju udjela teme u svim pretraživanjima svih tema.
Ta napomena stoji i u Google Trends sučelju, a na grafu koji prikazuje rezultate vidi se skala od nula do sto. Dakle, ovaj alat ne kaže da je netko, na primjer, tražio neki pojam 80 puta nego da je u tom trenutku za njega više interesa nego inače. A ako je u nekoj zemlji jako malo pretraživanja, čak jedan ili dva unosa mogu izgledati kao “skok”.
Valja napomenuti i da ovaj alat koristi uzorke pretraživanja a ne sve podatke, što može dovesti do varijacija kada se upit provjerava više puta. Zato iste pretrage mogu izgledati drugačije kad ih se gleda u različito vrijeme i zato nešto što se zapravo tražilo nakon događaja može se prikazati u grafu ranijeg datuma u vizualnom prikazu.
Isto to je za ABC NEWS Verify objasnio Googleov glasnogovornik. Prema njemu, za vrlo neuobičajene pojmove može postojati interes za pretraživanje čak i ako nije bilo stvarnih pretraživanja.
Također, australski portal AAP Fact Check, zasad je odbacio mogućnost izraelske uključenosti u nedavni teroristički napad, zaključujući kako “ne postoje vjerodostojni dokazi da su ljudi u Izraelu ili Indiji tražili ime napadača na Googleu prije napada”.
I, kako naglašava portal The Conversation, čak i bez razumijevanja svih ovih informacija o podacima Google Trendsa, “malo zdravog razuma može pomoći”. Na primjer, postoji mnogo ljudi s imenom Naveed Akram, uključujući pakistanskog nogometaša Muhammada Naveeda Akrama. Stoga ne čudi što je možda bilo nekoliko pretraga za “Naveed Akram” čak i prije 14. prosinca.
Reakcije iz Izraela
Dana 14. prosinca 2025. dogodila se masovna pucnjava čija je meta bila australska židovska zajednica u Archer Parku pokraj Bondi Beacha u Sydneyu, u kasnim poslijepodnevnim satima tijekom proslave Hanuke. Petnaest ljudi je ubijeno, a deseci drugih su ozlijeđeni u napadu.
Naveed Akram, preživjeli osumnjičenik optužen je za 59 kaznenih djela, uključujući 15 točaka optužnice za ubojstvo i jednu za počinjenje terorističkog čina. On je teško ozlijeđen tijekom incidenta, a njegov otac Sajid Akram ubijen je u razmjeni vatre s policijom na mjestu događaja.
Policija je napad označila kao teroristički incident, a australski premijer Anthony Albanese rekao je da se čini da je napad “motiviran ideologijom Islamske države”.
Australski premijer Anthony Albanese najavio je da će njegova vlada pooštriti mjere protiv govora mržnje nakon smrtonosne pucnjave. U međuvremenu, Albanese je uvažio kritike tamošnje židovske zajednice da njegova vlada nije učinila dovoljno da spriječi antisemitizam od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2025. godine te je rekao da se moglo učiniti više.
Najoštriji u toj kritici bio je sami Izrael. Dok su i drugi u izraelskoj vladi u nedjelju pozvali Australiju da učini više protiv naglog porasta antisemitskih napada, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je otišao korak dalje i pokušao napad povezati s podrškom palestinskoj državi.
On je, otkako traje genocidni rat u Gazi koji Izrael provodi nad Palestincima, više puta pokušao povezati val priznavanja palestinske države i kritike izraelske vojne politike s antisemitskim incidentima diljem svijeta.
Napad potaknuo širenje dezinformacija
S tim je povezan i val dezinformacija koji se širio o terorističkom napadu. Korisnici društvenih mreža lažno su tvrdili da je napad na australske židove izveo “jedan od njihovih”, Izraelac po imenu David Cohen. Širila se i dezinformacija da je napadač Naveed Akram vojnik IDF-a koji je služio u Gazi i vratio se u Australiju.
Istovremeno, pojavio je i niz islamofobnih komentara i dezinformacija, unatoč činjenici da je čovjek koji se suočio s ubojicama i spasio nekoliko života također musliman. Lokalni mediji su “heroja” s plaže Bondi identificirali kao Ahmeda al Ahmeda, ali su se pojavile i neutemeljene objave na društvenim mrežama u kojima se inzistiralo na tome da je njegovo ime Edward Crabtree i da uopće nije musliman.
Neki korisnici društvenih mreža čak su dijelili videozapise božićnog vatrometa tvrdeći da “islamisti” slave ubojstvo Židova na plaži Bondi. Širio se i video iz studenog ove godine za koji se tvrdilo da prikazuje propalestinski marš održan u Sydneyu nakon napada.
Zaključno, priča o googlanju napadača Naveeda Akrama prije napada u Sydneyju je dezinformacija. Google Trends ne pokazuje stvarne količine pretraživanja u točno vrijeme, a mali uzorci, kratki vremenski blokovi i ažuriranja podataka mogu stvoriti iluziju da su pretrage prethodile događaju. Zbog toga označavamo da statusu nedostaje kontekst.
