Korisnici društvene mreže Facebook dijele informaciju da je Francuska 2006. godine zabranila ciljani uzgoj koprive i preradu bez dozvole vlade, kao i da je zabranjeno širenje znanja o koprivi putem javnih nastupa.
U statusima (arhivirano ovdje i ovdje) kojeg korisnici dijele između ostalog je navedeno:
“Kopriva bi mogla doživeti sudbinu konoplje. Francuska je 2006. godine zabranila ciljani uzgoj i preradu bez dozvole vlade, takođe je zabranjeno širenje znanja o koprivi putem javnih nastupa. Još od vremena stare Grčke, koristila se za masažu protiv reumatizma i kao lek protiv anemije, bronhitisa, migrene i svih bolesti koje su rezultat zatrovanosti organizma. Jednostavna narodna mudrost kaže – kopriva čisti krv. Međutim, zakon Evropske unije je neumoljiv i u njemu nema mesta za narodne mudrosti. To je otišlo tako daleko da je Francuska zabranila ne samo uzgoj i preradu, nego i širenje znanja o koprivi putem javnih nastupa. Norme su dodatno pooštrene 2006. godine, donošenjem Agrarnog orijentacijskog zakona (LOI 2006-11) koji je zabranio prodaju svih preparata na biljnoj bazi bez posebne državne dozvole. U vrtovima Francuske s koprivom je počeo rasti i pobunjenički duh, a danas je jedan od vođa pobune glavni vrtlar čuvenog Versaja. Kopriva je postala simbol očuvanja narodne medicine i organske proizvodnje. Francuski vrtlari ne odustaju od svoje ‘kriminogene’ prakse, iako im preti kazna od 75 tisuća eura i dvije godine zatvora…”
U nastavku statusa navodi se i kako je “Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju pristala zabraniti lekovito bilje po evropskim zakonima. Tako su zabranjene mnoge biljke, prirodni lekovi protiv depresije, raka, upala, kožnih bolesti, migrena i svih ostalih tegoba na kojima farmaceutska industrija u svetu masno zarađuje”. Navodi se potom i popis “u Hrvatskoj zabranjenog bilja” koje je, navodi se, do ulaska Hrvatske u EU bilo dopušteno, a na kojem su bršljan, gavez, glog, gospina trava, hrast, imela, maćuhica, medvjetka, orahov list, pelin, podbjel, preslica, rosopas, sena, sikavica, valerijana “i mnoge druge”.
Slične statuse korisnici društvenih mreža dijele već godinama.
U Hrvatskoj kopriva nije zabranjena, a kako su pravilnicima regulirane ostale biljke s popisa – kada je riječ o njihovoj oralnoj primjeni – Faktograf je pisao još 2022. godine, a istom se temom bavio i Agro Klub.
Francuska regulacija
Lažna vijest da je Francuska zabranila proizvodnju koprive odjek je zakona kojim je Francuska u siječnju 2006. godine dodatno regulirala prodaju pripravaka za fitosanitarne svrhe. Kad je zakon o (dodatnoj) regulaciji donesen, u pitanje nije dovedena proizvodnja koprive, nego izrada biljnih preparata koji se stavljaju na tržište. Naime, svaki takav proizvod za tržište mora proći proceduru odobravanja kod nadležnih institucija.
Francusko ministarstvo poljoprivrede i ministarstvo gospodarstva u zajedničkom priopćenju pojasnili su kako valja tumačiti zabranu.
Pojedinci, poljoprivrednici i vrtlari nisu ovlašteni prodavati ili davati tradicionalne prirodne proizvode, poput koprivinog gnoja, bez prethodnog odobrenja za stavljanje na tržište. Ovo preciziranje pojašnjava članak iz novog zakona o poljoprivrednoj orijentaciji, usvojenog u siječnju 2006. U članku 70., ovaj zakon zabranjuje “svaku komercijalnu reklamu i svako preporučivanje” fitofarmaceutskih proizvoda koji nemaju odobrenje za stavljanje na tržište. Ova procedura jamči da su fitofarmaceutski proizvodi stavljeni na tržište sigurni za korisnika, potrošača i okoliš te učinkoviti u borbi protiv zaraznih bolesti biljaka, navedeno je u priopćenju, uz dodatak da su neki prirodni proizvodi doista opasni za korisnika i/ili potrošača. Također, dodatno je pojašnjeno da “pripravci koje pojedinci rade za osobnu upotrebu, poput koprivinog gnoja, ne podliježu odredbama koje važe za proizvode stavljene na tržište”. Posljedično, promocija prirodnih pripravaka među privatnim osobama ili davanje recepta za takve pripreme nije zabranjeno, istaknuto je u priopćenju.
Međutim, prilično restriktivan zakon po pitanju pripravaka od bilja – Francuzi ih nazivaju “prirodni pripravci bez značajnog rizika” – ostao je otvorena tema među francuskim poljoprivrednicima.
Pod pritiskom kritika, Vlada je 2014. odobrila jedan recept gnojiva od koprive, odnosno dozvolila proizvodnju po tom receptu. O tome je u svibnju 2016. godine pisao reporterre.net, nezavisni portal specijaliziran za ekologiju. U članku pod naslovom “U kraljevstvu apsurda, rat oko gnojiva od koprive se nastavlja” navedeno je: “Gnojivo od koprive, biljni čajevi, šećer, ocat, češnjak… Ovi se prirodni recepti generacijama koriste među francuskim poljoprivrednicima i vrtlarima za zaštitu usjeva. No od 2006. godine ti stopostotno ekološki pripravci zabranjeni su. Prethodno moraju dobiti odobrenje za stavljanje na tržište, jednako kao i pesticidi. Riječ je o dugom i skupom postupku procjene: podnošenje dosjea za homologaciju jednog recepta stoji između 10.000 i 300.000 eura. Prijedlog zakona o budućnosti poljoprivrede, o kojem se danas i sutra raspravlja u Senatu, ništa ne mijenja – prirodni pripravci bez značajnog rizika (PNPP) i dalje podliježu istim postupcima odobravanja kao pesticidi.”
Mobilizacija oko teme prirodnih pripravaka započela je 2006. godine, a u središte interesa šire javnosti došla je nakon što je inspekcija posjetila krajobraznog arhitekta Érica Petiota, zbog njegove knjige “Koprivni gnoj i društvo” (Purin d’orties et Cie). Petiotu su željeli oduzeti računalo zbog “širenja znanja o neodobrenom proizvodu: gnojivu od koprive”. Zakon o poljoprivredi iz 2006., naime, zabranjuje oglašavanje i objavljivanje recepata za neodobrene fitofarmaceutske proizvode, a u spornoj knjizi bili su otisnuti upravo recepti za takve proizvode.
Mnogi poljoprivredni kolektivi tada su osudili konfiskaciju znanja. U tome su vidjeli strategiju agroindustrijskih tvrtki da patentiraju tradicionalne recepte i tako ostvaruju profit na njihov račun. Taj pokret, tada nazvan “rat koprive”, doveo je do uvođenja pojma “prirodni pripravci bez značajnog rizika” (PNPP) u zakon, a koji je trebao olakšati odobravanje prirodnih pripravaka za upotrebu.
Ministarstvo: U Francuskoj je dozvoljen uzgoj koprive
Dileme oko francuskog zakona izazvale su lavinu dezinformacija o zabrani proizvodnje koprive u Francuskoj, o čemu je u veljači prošle godine članak objavio portal “Fake News Tragač”. Novinari ovog portala kontaktirali su francusko ministarstvo poljoprivrede i pitali o zabrani koprive. Odgovor ministarstva glasio je: “U Francuskoj su dozvoljeni uzgoj koprive, proizvodnja ekstrakata i prodaja za biostimulaciju i fitosanitarne svrhe”. Također, u članku je naveden i odgovor ministarstva po pitanju fitosanitarnih pripravaka.
Iz francuskog Ministarstva poljoprivrede i hrane saznali su da je ovo gnojivo „moguće pripremati i koristiti“, ali prema specifikacijama koje je odredilo Ministarstvo. U ovim specifikacijama detaljno je objašnjena regulativa vezana za dva slučaja proizvodnje gnojiva od koprive – ako ga proizvodite za vlastitu upotrebu i ako ga proizvodite za prodaju na tržištu. U oba slučaja potrebno je ispuniti obrazac koji se nalazi u aneksu specifikacija. Obrazac namijenjen proizvođačima gnojiva koji imaju namjeru prodavati pripravak ima i nekoliko dodatnih polja koje treba popuniti.
U Ministarstvu su im skrenuli pažnju i na to da je posebnom uredbom iz 2011. godine dozvoljeno stavljanje gnojiva od koprive u promet kao prirodnog preparata bez značajnog rizika za fitofarmaceutsku upotrebu. U ovoj uredbi mogu se pronaći još detaljnija pravila vezana za ambalažu u kojoj se gnojivo prodaje i sigurnosna uputstva koja moraju biti istaknuta na ambalaži, navedeno je u članku portala Fake News Tragač.
Stoga još jednom valja podvući: ne, u Francuskoj nije zabranjena proizvodnja i prerada koprive. Ova dezinformacija potekla je nakon usvajanja zakona iz 2006. godine, kojim je, između ostalog, u Francuskoj regulirano stavljanje fitosanitarnih proizvoda na tržište.
