Hrvatske škole ne nameću neprikladan sadržaj djeci

Mladež Mosta snimila je video od dvije i pol minute u kojem se nekoliko njihovih članova izmjenjuje pred kamerom i komentira utjecaj zdravstvenog odgoja i obrazovanja, konkretno modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje, na djecu i mlade. Video je objavljen uz opis:

“Bez obitelji nema zajedništva, bez vrijednosti nema budućnosti. Zato jasno stojimo protiv ideologija koje razaraju temelj društva!”

U videu iznose svoje stavove o tom segmentu obrazovanja. Ističu da se radi o “roditeljima skrivenoj seksualizaciji djece”, “uvođenju malenih i nevinih u složene seksualne teme”, “zavođenju emocionalno nezrelih i najranjivijih”, da to “ostavlja duboke rane” djeci, da im se donosi zbunjenost, a da se istovremeno fokus društva odvraća od “obiteljskih i tradicionalnih vrijednosti”. Također, da se mlade koji njeguju tradicionalne vrijednosti naziva “zadrtima i primitivnima”.

Dodaju i da ljude s homoseksualnim sklonostima ne treba osuđivati, već “pokušati razumjeti, prihvatiti te im pomoći”, a da “obrana obitelji i djece” nije netolerancija, kao što ni “obrana mladih od zavodljivih ideologija” nije napad nego odgovornost. Na kraju zaključuju:

“Rodnu ideologiju i djelovanja njezinih zagovaratelja jasno osuđujemo kao i forsiranje seksualizacije djece i nametanje neprikladnog sadržaja u školama. Pozivamo vas da se s nama borite protiv toga.

Možemo i trebamo biti društvo koje ljubi i poštuje svakog čovjeka bez iznimke, a istovremeno jasno brani svoje dostojanstvo i kaže ne idejama koje štete mladima i obitelji.”

U ovom videu izgovoreno je više spornih tvrdnji. Kako smo već pisali na Faktografu, rodna ideologija ne postoji. Rodna ideologija je prazni označitelj u koji konzervativne i klerikalne udruge, stranke i pojedinci upisuju što im u nekom političkom i društvenom trenutku odgovara. Pojam je nastao sredinom devedesetih kao reakcija Katoličke crkve na dvije velike UN-ove konferencije (1994. u Kairu i 1995. u Pekingu) na kojima je UN prvi puta jasno pozvao na unapređenje seksualnih i reproduktivnih prava, čemu se žestoko protivio Vatikan u strahu od međunarodnog priznanja prava na pobačaj, LGBTIQ prava i udaljavanja od tradicionalnog koncepta obitelji.

Pojam se danas u javnom diskursu koristi vrlo široko, no s negativnim konotacijama, kao nešto protivno tradicionalnim vrijednostima i katoličkom svjetonazoru, iako nije znanstveno utemeljen ni potvrđen.

Što donosi spolni odgoj?

Mladi u videu govore i o “seksualizaciji djece” i “neprikladnom sadržaju u školama”. Međutim, o uvođenju zdravstvenog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole razgovara se već više od deset godina, iako je ono u nekim zemljama i dulje od toga sastavni dio obrazovnog sustava. Primjerice, Nizozemska već desetljećima uspješno provodi zdravstveni i spolni odgoj zahvaljujući čemu bilježi stalni pad stopa pobačaja i adolescentnih trudnoća. U Njemačkoj je spolni odgoj obavezan, no integriran je u postojeće nastavne predmete.

Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, sveobuhvatni spolni odgoj pruža djeci i mladima dobi primjerene informacije o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Oprema ih “znanjem, vještinama i vrijednostima koje im pomažu u zaštiti zdravlja, razvijanju poštovanja u društvenim i seksualnim odnosima, donošenju odgovornih odluka te razumijevanju i zaštiti prava drugih”.

Istraživanja dosljedno dokazuju da kvalitetni spolni odgoj kod mladih odgađa početak spolne aktivnosti te prakticiraju sigurniji seks. Osim toga, pomaže im u pripremi na fizičke i emocionalne promjene koje se događaju tijekom odrastanja, a istovremeno ih uči poštovanju, pristanku i kome se obratiti ako im zatreba pomoć. To, također, smanjuje rizike od nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja.

Tehničke smjernice Ujedinjenih naroda o spolnom odgoju i obrazovanju preporučuju da se programi temelje na nastavnom planu i programu, da budu znanstveno točni, prilagođeni različitim dobnim skupinama i sveobuhvatni, odnosno da pokrivaju širok niz tema od djetinjstva do adolescencije.

Zdravstveni i spolni odgoj u Hrvatskoj

Eksperimentalnu provedbu zdravstvenog odgoja i obrazovanja uvela je 2024. Rijeka, a početak priprema prošle je godine najavio i Grad Zagreb. Radi se o izbornom predmetu koji nije obavezan i učenici ga u dogovoru s roditeljima sami biraju. I kurikulum i priručnici za nastavu objavljeni su na stranicama Grada Rijeke. Grad Zagreb je zasad objavio članove Povjerenstva za izvannastavnu aktivnost zdravstvenoga odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama koji rade na razvoju kurikuluma. Dakle, on još nije izrađen, a ono što sigurno znamo jest da će se sastojati od četiri cjeline: mentalno zdravlje, zdravi stilovi života, prevencija ovisnosti te spolno i reproduktivno zdravlje.

Kako je za Faktograf ranije objasnila Josipa Gračanin, stručna suradnica pedagoginja u riječkoj osnovnoj školi Ivana Zajca, čija je škola sudjelovala u pilot-programu uvođenja zdravstvenog odgoja i obrazovanja, roditelji su o uvođenju aktivnosti obaviješteni preko razrednika i službenih kanala škole usto što su svi programi dostupni online. Stoga se ne može govoriti o tome da se provodi nešto “skriveno od roditelja”.

Kurikulum je osmišljen tako da pruži sveobuhvatni pregled “ključnih zdravstvenih tema koje su relevantne za učenike različitih dobnih skupina”. Tematska cjelina o spolnom i reproduktivnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti donosi, pak, objašnjenja pojmova poput spol, rod, spolnost i rodna ravnopravnost. Cjelina donosi i tekst o pubertetu, građi tijela, ali i influencerima koji oblikuju društveno mišljenje o raznim stvarima, pa tako i vrsti hrane, tjelovježbi i izgledu tijela.

Konkretnije, to znači da, ovisno o dobi djeca i mladi uče o sličnostima i razlikama između prijateljstva i romantičnih odnosa, o emocijama i izgradnji zdravih odnosa, o društvu i rodnim ulogama i stereotipima, o različitim obiteljima, o utjecaju trendova i influencera na poželjne fizičke karakteristike i izgradnju slike o sebi, o promjenama u pubertetu, higijeni, o spolnom uznemiravanju i zlostavljanju te nasilju u vezama, o utjecaju na odluke vezane uz spolno ponašanje (pravo na privatnost, pravo na izbor, utjecaj alkohola, društva, samopoštovanja), o interspolnosti i spolnoj orijentaciji te o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava u tom segmentu, o spolno prenosivim bolestima, kontracepciji i planiranju trudnoće.

Istraživanja su pokazala da kvalitetni programi spolne edukacije mogu pomoći mladim ljudima da zrelije i odgovorno pristupe spolno aktivnom životu (kasniji početak spolne aktivnosti, manji broj spolnih partnera, veća učestalost upotrebe kontracepcije i sl.). Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 2352 učenika i učenica 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, koji pokazuju da je njih 731 (32 %) imalo neku vrstu spolnog odnosa. Većina navedenih učenika i učenica prvi je spolni odnos imala u dobi od 15 do 16 godina i njih 19% nije koristilo kondom kao zaštitu.

Sve ovo govori u prilog tome da se ne može govoriti ni o kakvoj “seksualizaciji djece”. Štoviše, postojeći program primjerice pornografiju dovodi u negativni kontekst s pojmovima koji spadaju u oblike elektroničkoga spolnog nasilja i potencijalne opasnosti interneta kao što su catfishing, sexting, sextortion, cybergrooming… U programu se objašnjava da spolni odnosi prikazani u pornografskim sadržajima ne prikazuju realne spolne odnose.

Osim toga, treba napomenuti da je u rujnu prošle godine Grad Zagreb svim osnovnim i srednjim školama poslao dopis o izvannastavnoj aktivnosti zdravstvenog odgoja i obrazovanja u kojem naglašavaju da je tek osnovano Povjerenstvo koje radi na pripremi kurikuluma, a škole će same odlučiti žele li se uključiti. Sudjelovanje učenika je dobrovoljno, uz suglasnost roditelja. Naglasili su i da će konačni prijedlozi biti predstavljeni javnosti za raspravu.

Na kraju, valja naglasiti da je osnova za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj – nacionalni kurikulum, a nakon njega slijede “uži” dokumenti – kurikulumi nastavnih predmeta te nastavni planovi i programi. Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje, a kao i predmetni kurikulumi objavljuje se u Narodnim novinama i na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, dostupno svima u svakom trenutku.

Zaključno, mladi stranke Most iznose niz spornih tvrdnji koje se tiču obrazovanja djece. Bez iznošenja argumenata govore o "seksualizaciji djece i nametanju neprikladnih sadržaja u školama", dok su u stvarnosti roditeljima i skrbnicima dostupni svi obrazovni materijali i ništa iz tih programa ne upućuje ni na "seksualizaciju" niti na "neprikladan sadržaj". Svi materijali dostupni su na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. To osobito nije primjenjivo na izborne, dakle neobavezne predmete u školama koje djeca biraju u dogovoru s roditeljima, kao što je, primjerice, Zdravstveni odgoj i obrazovanje. Također, manipulativno je i spominjanje rodne ideologije u ovom kontekstu, za koju se već više puta utvrdilo da se radi o pojmu koji se koristi u negativnim konotacijama, kao nešto suprotno tradicionalnim kršćanskim vrijednostima, premda pojam nije znanstveno utemeljen.