Bivši zaposlenik ZET-a Neven Brnjas, koji opetovano sudjeluje u širenju dezinformacija na društvenim mrežama, objavio je 28. siječnja na Facebooku status (arhivirano ovdje) u koji je stavio fotografiju članka na njemačkom jeziku, gdje se navodi da je u Berlinu 30 posto električnih autobusa povučeno iz prometa, dok u objavi piše:
“Evo ga, gospodo, crno na bijelo. U Berlinu je 30 posto električnih autobusa izvan prometa. A Tomašević kupio 60 električnih autobusa koji stižu. Pripremite se, građani, za potpuni kolaps Zagrebačkog električnog tramvaja”.
Iz dramatičnog statusa moglo bi se zaključiti da je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević napravio loš potez najavom nabave 60 električnih autobusa za ZET jer su autobusi na takav pogon nepouzdani, što pokazuje navedeni slučaj Berlina. I dok je točno da je iz berlinskog javnog prijevoza povučen dio električnih autobusa, kao i da Zagreb nabavlja električne autobuse za ZET, statusu Nevena Brnjasa nedostaje kontekst – autobusi u Berlinu nisu povučeni iz prometa zbog pogonskih problema, a zagrebačka je nabava autobusa dio šire Vladine, odnosno EU politike elektrifikacije javnog prijevoza.
Autobusi nizozemskog proizvođača povučeni zbog pukotina u karoseriji
Izvor fotografija s naslovom članka koju je Brnjas podijelio u statusu, a na kojoj piše da je u Berlinu iz prometa povučeno 30 posto električnih autobusa, je portal njemačkog konzervativnog, desničarskog tjednika Junge Freiheit. U tom članku objavljenom 23. siječnja (arhivirano ovdje) navodi se da je 90 od 280 berlinskih električnih autobusa trenutno u spremištima. Radi se o modelima nizozemskog proizvođača Ebusco na kojima su uočene tanke pukotine na karoseriji.
Isti razlog povlačenja tih autobusa u Berlinu naveden je i u članku njemačkog Tagesspiegela objavljenom 22. siječnja (arhivirano ovdje) koji je sam Brnjas podijelio u prvom komentaru svog statusa. U njemu se objašnjava da je berlinski javni prijevoznik (BVG) 2022. godine nabavio 90 električnih autobusa nizozemskog proizvođača na kojima su sada pronađene greške te su povučeni iz prometa. Glasnogovornik BVG-a kazao je da su tijekom rutinske kontrole na karoseriji vozila pronađene male pukotine koje bi, na temelju garancije, sada trebao popraviti proizvođač.
Dakle, povlačenje električnih autobusa u Berlinu nema nikakve veze s time što imaju električni pogon, kao što bi se moglo zaključiti iz Brnjasovog statusa, već su povučeni zbog pukotina na karoseriji, koje s električnim pogonom nemaju nikakve veze.
Korištenje električnih autobusa umjesto onih na fosilna goriva donosi evidentne koristi: osim što se smanjuju emisije stakleničkih plinova, smanjuje se i zagađenje zraka, s obzirom na to da se eliminiraju štetne čestice iz ispuha. Glavnim uzročnicima zagađenja zraka u Zagrebu smatraju se promet i grijanje na krute tvari.
Nabava zagrebačkih električnih autobusa iz EU fondova
Neven Brnjas u svome statusu točno navodi da zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević za ZET nabavlja 60 novih električnih autobusa. No, to je dio šire europske politike elektrifikacije javnog prijevoza koja se preko Vlade Andreja Plenkovića provodi diljem Hrvatske. Na internetskim stranicama Vlade 12. prosinca 2025. godine objavljena je vijest naslovljena “U Zagrebu potpisani ugovori za nabavu 62 nova električna autobusa i 20 niskopodnih tramvaja” (arhivirano ovdje).
“U petak, 12. prosinca, u Zagrebu su potpisana dva Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte modernizacije voznog parka Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. Riječ je o projektima vrijednim više od 111 milijuna eura, od čega je gotovo 90 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. te Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. U okviru navedenih projekata nabavit će se 62 nova električna autobusa ukupne vrijednosti oko 56,8 milijuna eura, te 20 novih niskopodnih tramvaja ukupne vrijednosti oko 55 milijuna eura, kojima će se značajno unaprijediti kvaliteta, pristupačnost i održivost javnog prijevoza u Zagrebu. U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ugovore su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić te predsjednik Uprave Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. Marko Bogdanović“, navedeno je u toj vijesti.
Dakle, projekt nabave zagrebačkih električnih autobusa velikim se dijelom financira iz EU fondova. Što se tiče bojazni da bi nam se mogao ponoviti “berlinski scenarij”, već smo naveli da se u tom njemačkom gradu pojavio problem na autobusima nizozemskog proizvođača Ebusco. Taj se proizvođač nije javio na natječaj za isporuku autobusa Zagrebu, već je posao dobio njemački MAN koji je već ranije u pilot-projektu isporučio glavnom hrvatskom gradu četiri električna autobusa.
“Sada nam slijedi nabava još 70 električnih autobusa koji će stići do ljeta iduće godine. Javne nabave su završene, žalbi nije bilo i nema nikakvih prepreka da realiziramo taj projekt u sklopu kojeg ćemo nabaviti klasične, zglobne i midi električne autobuse. Ukupna procijenjena vrijednost ove investicije iznosi 50 milijuna eura, a planirano je da 90 posto sredstava bude osigurano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)”, kazao je u listopadu, pri isporuci dva MAN-ova električna autobusa iz pilot-projekta, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Butkovićeva turneja potpisivanja ugovora o nabavi električnih autobusa
Iako je logično da zeleno-lijeva zagrebačka vlast podržava elektrifikaciju javnog prijevoza kao dio borbe protiv klimatskih promjena, projekt nabave električnih autobusa teško se može pripisati samo zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću. Tijekom potpisivanja ugovora o nabavi zagrebačkih električnih autobusa, Plenković je istaknuo “niz ulaganja u javni prijevoz, osobito financiranje novih autobusa u Zagrebu, Osijeku, Zaprešiću, Šibeniku, Jastrebarskom, Splitu, Pisarovini, Virovitici, Sisku, Zadru, Puli, Rijeci, Križevcima, Krapini, Ludbregu i Varaždinu”.
Upravo je u spomenutoj Virovitici, gradu u kojem je na vlasti HDZ-ov gradonačelnik Ivica Kirin, u ponedjeljak na potpisivanju ugovora o nabavi pet električnih autobusa bio i potpredsjednik Vlade i ministar ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. “Danas smo u Virovitici potpisali ugovor o nabavi pet električnih autobusa vrijednih 1,8 milijuna eura. Riječ je o dijelu nacionalnog programa u sklopu kojeg u 17 hrvatskih gradova nabavljamo ukupno 206 novih autobusa, ukupne vrijednosti 163 milijuna eura. Nakon nabave više od 400 novih dizelskih autobusa u prošloj financijskoj perspektivi, logičan je korak bio prijelaz na autobuse na alternativni pogon, konkretno električne”, rekao je tom prilikom Butković.
Dakle, nabava električnih autobusa iz fondova EU, a preko Vlade RH, događa se diljem Hrvatske, a ne samo u Zagrebu. Nedavno je ministar Butković bio u Splitu, koji ima HDZ-ova gradonačelnika, na potpisivanju ugovora o nabavi 10 električnih autobusa, prije toga je bio i kod HDZ-ova gradonačelnika Šibenika koji nabavlja 12 električnih autobusa, krajem listopada je Butković potpisao ugovore za nabavu 29 električnih autobusa za Križevce, Krapinu, Ludbreg, Varaždin i Dubrovnik, a prije toga u Rijeci koja nabavlja 20 autobusa na električni pogon.
Zaključno, Neven Brnjas u statusu točno navodi da je dio električnih autobusa u Berlinu povučen iz javnog prijevoza, kao i da zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nabavlja električne autobuse. No, statusu nedostaje kontekst: povlačenje autobusa u Berlinu nije dogodilo zbog električnog pogona nego zbog napuklina na karoseriji vozila na modelima nizozemskog proizvođača Ebusco. Grad Zagreb, s druge strane, nabavlja MAN-ove električne autobuse. Uz to, zagrebačka nabava je dio šire politike Vlade koja iz EU fondova financira nabavu električnih autobusa u mnogim hrvatskim gradovima.
