„Posao u Vladi u ritmu koji je nametnuo predsjednik Plenković u proteklih pet i pol godina sigurno bi umorio i najspremnije. Za sebe ne mislim da sam najspremniji, ali sam definitivno nakon vrlo iscrpljujućih faza koje su nas zadesile od 2016. naovamo u jednom trenutku osjetio potrebu da predahnem. Moj izlazak iz Vlade u trenutku rekonstrukcije je posljedica te potrebe s jedne strane i dogovora s premijerom s druge strane“, tako je u svibnju 2022. godine zborio Tomislav Ćorić netom nakon odlaska iz Vlade u kojoj je na različitim ministarskim pozicijama proveo pet i pol godina.
Četiri godine kasnije Tomislav Ćorić, široj javnosti poznat kao (tć), kako se potpisivao na nekadašnjem Twitteru, svjež i odmoran vraća se u Vladu. Četiri godine odmarao se kao viceguverner u Hrvatskoj narodnoj banci, a onda se najavljenim odlaskom Marka Primorca u Europsku investicijsku banku napokon otvorio prostor za Ćorićev povratak u Vladu na poziciju koju je oduvijek želio.
Ovotjedna najava odlaska Primorca iz Vlade javnost je iznenadila iako se, zapravo, već mjesecima zna kako Hrvatska preuzima rotirajuću poziciju u EIB-u, a jedini logičan izbor je Primorac. Da je sve odavno dogovoreno bilo je jasno svega nekoliko sati od vijesti o Primorčevom odlasku kada je Plenković promptno potvrdio Ćorićev odabir za ministra financija.
Njegov izbor Sabor je potvrdio većinom vladajućih – sa 76 glasova za i 52 protiv i uz burno podsjećanje oporbe na repove koji se vuku za novim ministrom. A Ćorić se nakon pet i pol godina rada u prve dvije Plenkovićeve Vlade i četiri godine odmora u HNB-u napokon dokopao funkcije koju je oduvijek htio.
„Ako pričate o novcu, ta je pozicija doista bolje plaćena od pozicije ministra financija i potpredsjednika Vlade, ali nije sve uvijek u novcu“, kazao je Ćorić objašnjavajući zbog čega se vraća u Vladu navodeći kako je to „ doista jedan velik izazov“ te je na poziv predsjednika Vlade pozitivno odgovorio jer smatra da „je ovo trenutak u kojem može pomoći“.
„Područje moje ekspertize bila je monetarna politika”
Ministarstvo financija četvrti je resor kojeg Ćorić preuzima u Plenkovićevim vladama.
„Tumačim to kao činjenicu da premijer Vlade ima povjerenja u moj rad te da vidi da moje kompetencije to mogu pokriti“, kazao je Ćorić novinarima nakon što ga je Sabor potvrdio, ali nije želio odgovoriti je li sam iskazao želju za povratak u Vladu (1, 2 ).
Pritom je podsjetio kako je prije ulaska u politiku 13 godina bio profesor na Ekonomskom fakultetu u području financija.
„Područje moje ekspertize bila je monetarna politika, tako da je ulazak u HNB bila prirodna etapa u mojoj karijeri. To je od strane mnogih, posebno oporbe, okarakterizirano kao uhljebljivanje. Sad smo došli u fazu deuhljebljivanja“, kazao je Ćorić nakon što je potvrđen njegov povratak u Vladu.
U prve dvije vlade Andreja Plenkovića, Ćorić je prošao kroz tri ministarske fotelje – od 2016. do 2017. bio je ministar rada i mirovinskog sustava, od 2017. do 2020. ministar zaštite okoliša i energetike, a od 2020. do 2022. ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Afere
Univerzalac čije kompetencije mogu pokriti različite resore, danas je vjerojatno jedno od najupitnijih imena u Plenkovićevoj vladi, opterećen brojnim aferama iz prošlosti.
U aferi Janaf, Ćorić se spominjao zbog odlazaka u klub Dragana Kovačevića u Slovenskoj ulici, ali je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaključilo da nije prekršio zakon ni načela djelovanja (1, 2, 3).
Dok je vodio Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ćorića se ozbiljno dovodilo u vezu s aferom vjetroelektrane Krš-Pađene, u kojoj je ključnu ulogu odigrala Josipa Pleslić (ex Rimac). Teške optužbe na račun Ćorića tada je iznio njegov bivši pomoćnik Domagoj Validžić, i sam optuženik u aferi. Istražiteljima je rekao da je sve radio po uputama svog šefa, a to je tada bio Ćorić (1, 2, 3, 4).
Tvrdio je kako je po Ćorićevom nalogu sastavio sporno tumačenje Ministarstva koje je išlo u korist investitorima u vjetropark Krš Pađene, a kao dokaz je ponudio mail kojim je tadašnjeg ministra upoznao sa svime što je radio.
Zbivalo se to u još u prosincu 2021. godine. Očekivalo se kako će Uskok odmah na ispitivanje pozvati i tadašnjeg ministra, ali je on saslušan tek godinu dana kasnije, u prosincu 2022. godine, kada više nije bio ministar. Tada je Ćorić ustvrdio kako „Validžić ne govori istinu“, dok je za mail iz kojeg proizlazi da je morao znati što mu je bivši pomoćnik radio, tvrdio je kako ga nije vidio. Uskok je prihvatio Ćorićevo objašnjenje te on nije završio u optužnici.
Svježe imenovanog ministra financija vezivalo se i uz aferu s preprodajom INA-inog plina u kojoj je optužen Damir Škugor, bivši direktor u toj naftnoj kompaniji. Plin je, podsjetimo, prodavan po fiksnoj cijeni znatno nižoj od tržišne pri čemu je INA-i nanesena višemilijunska šteta.
Da je Ćorić, tada u funkciji ministra gospodarstva, bio upozoren na problem te da ništa nije poduzeo tvrdio je Damir Vanđelić, nekadašnji predsjednik NO INA-e. Naime, Vanđelić je naveo kako je Ćorića mailom upoznao da INA „svake godine gubi 200 milijuna eura“ te da ga je tadašnji ministar optužio da politizira.
Tvrdeći da Vanđelić iznosi „alternativne činjenice“, Ćorić ga je demantirao. Međutim, Telegram je u kolovozu 2022. godine objavio mail kojeg je Vanđelić poslao Ćoriću godinu dana ranije i u kojem bivši šef NO INA-e ministra upozorava kako je primijetio „curenje sredstava iz Ine“ i upoznao ministra s problemom.
U veljači 2022. godine Most je najavio pokretanje postupka opoziva Ćorića, prije svega zbog njegove moguće uloge u aferi Krš-Pađene.
„Da na trepavicama stoje do kraja mandata, neću maknuti nikoga”
Istog dana kada je Most najavio pokretanje postupka opoziva, Vlada je predstavljala jedan u nizu paketa pomoći građanima i gospodarstvu. Predsjednik Vlade, međutim, nije mogao izbjeći novinarske upite o Ćoriću, a to mu nije dobro sjelo te je burno reagirao na upite o tome razmišlja li o smjeni ministra zbog njegove povezanosti s aferom Krš-Pađene.
„Da na trepavicama stoje do kraja mandata, neću maknuti nikoga. Na trepavicama da stoje. Je li to Horvat, je li to Ćorić, sutra bilo tko drugi. Zamislite, oni dolaze s inicijativom protiv ministra gospodarstva. E, neće proći. To vam je razina šake jada s kojom se mi borimo“, grmio je Plenković na novinarske upite.
Na izravan upit ima li Ćorić njegovu neupitnu potporu, Plenković je rekao: „Pa naravno da ima“.
Sam Ćorić tada je ponovio kako nije radio ništa nedopušteno te da se nikada nije miješao u rad uprava u ministarstvima koje je vodio. Istakao je dobru suradnju s predsjednikom Vlade od listopada 2016. godine, ali je i naglasio kako „neće dopustiti da bude uteg Vladi i HDZ-u“.
Mostu je trebalo više od mjesec dana da prikupi dovoljan broj potpisa za smjenu, ne samo Čorića već i Borisa Miloševića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade te Josipa Aladrovića, tadašnjeg ministra rada protiv kojih se vode sudski postupci (1, 2) zbog zloupotrebe položaja.
U to vrijeme već je i sam Plenković krenuo u mini rekonstrukciju Vlade u kojoj osim Miloševića i Aladrovića – koji su tada bili pod istragom – odlazi i umorni Ćorić. Iako je rekonstrukcija obznanjena koncem travnja, sve su promjene bile poznate dvadesetak dana ranije. Kako je tada objašnjavao Plenković, čekao se dovršetak pregovora sa sindikatima s obzirom na to da je Aladrović te pregovore vodio. Tada je potvrđeno i da Ćorić odlazi u HNB, dok je dvojici ministara smijenjenih zbog afera predsjednik Vlade poručio kako su im vrata Vlade otvorena pokaže li se da nisu krivi.
Protiv Aladrovića, Miloševića, ali i Darka Horvata te Tomislava Tolušića, također bivših ministara u Plenkovićevim Vladama, suđenje u aferi „I po babi i po stričevima“ započelo je u listopadu prošle godine.
Iako je Ćorić tada tvrdio da se umorio od politike nije samo umor bio razlog izlasku iz Vlade. Sam je dva mjeseca prije rekonstrukcije, kada je Most najavio da će tražiti njegov opoziv, izjavio kako „neće dopustiti da bude uteg Vladi i HDZ-u“. U međuvremenu je Ćorić ispitan u aferi Krš-Pađene te nije završio u optužnici.
Novi/stari ministar kojeg se povezivalo s aferama za sada je čist pred zakonom.
