Je li kava dobra za zdravlje?

Kava. Taj crni napitak za neke je nektar života, stimulativno piće bez kojega ne mogu započeti dan, dok ju drugi smatraju lošom vijesti za organizam i brojne organe poput jetre ili srca.

Konzumacija kave ima povijest dugu stoljećima. Vjeruje se da se ta autohtona biljka proširila s Etiopske visoravni koja je bila poznata i pod imenom Kefa (Kaffa) te odatle vuče svoje ime. Međutim, točna povijest nastanka, proširivanja i pripitomljavanja ove biljke nije poznata. Prema legendi, kavu je otkrio etiopijski pastir Kaldi koji je primijetio da crvene bobice imaju neobičan, stimulativan, utjecaj na koze koje su ih zobale.

Širenje popularnosti

Kava se počela šire konzumirati u 15. i 16. stoljeću, a prema predaji prvi su je konzumirali sufistički redovnici kojima su stimulativna svojstva dobro došla da izdrže cjelonoćne molitve, dok je u Europu došla u 18. i 19. stoljeću.

Kao i ona šećera, povijest kave turbulentna je, a širenje kave i njena popularizacija doveli su do poljoprivrednih, gospodarskih, pa i socioloških promjena. Povijest kave, šećera i kakaovca opterećena je kolonijalnom prošlošću, robovskim radom, kao i eksploatacijom koja se uvelike nastavlja i danas.

Kava, dakle, nikada nije “samo” kava. Kava je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, ona je stimulans, tradicija i, naravno, roba kojom se trguje i na kojoj se zarađuje.

Bez obzira na njene protivnike koju su ju čak zvali i “Sotoninim gorkim napitkom”, kava je postala popularna, iako ju je dugo vremena pratio glas da je loša za zdravlje.

Tako je i u Faktografovu redakciju stiglo pitanje o dobrobitima kave. Jednu našu čitateljicu zanimalo je koliko je ona zdrava ili štetna za naše organe, prvenstveno za srce i jetru.

Što je dakle, točno? Hoće li vam nekoliko šalica ubrzati otkucaje srca i uzrokovati aritmiju? Ili je, pak, kava čak i dobra za nas?

Posljednjih su godina eksperimentalni dokazi pokazali kako je umjerena konzumacija kave (tri do četiri šalice dnevno) sigurna i dobra za zdravlje ljudi te da čak ima pozitivne utjecaje na brojne kronične bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti i hepatitisa.

Utjecaj na srce

S obzirom na to da kava sadrži kofein i da je stimulans, dugo vremena se vodila rasprava o tome je li štetna za srce, tj. može li uzrokovati palpitacije ili utjecati na rad srca. Istraživanja zapravo pokazuju da jedino izrazito visoka konzumacija kave, više od pet do šest šalica dnevno, može imati negativan utjecaj na zdravlje.

Najnoviji podaci govore u prilog tome da umjerena konzumacija kave, a to je do pet šalica dnevno, ima ili neutralan ili potencijalno pozitivan utjecaj na srce. Međutim, oni koji su osjetljivi na kofein ili već imaju probleme sa srcem, trebali bi svoje zdravstveno stanje uzeti u obzir i konzumaciju kave prilagoditi zdravstvenom profilu.

Jedna opservacijska studija iz 2019. godine pokazala je da osobe koje konzumiraju umjerene količine kave (jedna do tri šalice dnevno) imaju manji rizik od razvijanja fibrilacije atrija, najčešće aritmije srca koja pogađa opću populaciju. Druga, pak, studija iz 2023. godine mjerila je kratkoročni utjecaj kave na srce. Ova studija pokazala je da su onim danima kada su konzumirali kavu ispitanici u prosjeku prošli 1000 koraka više dnevno, ali su u prosjeku noću spavali 36 minuta kraće. Konzumiranje kave nije imalo nikakve posljedice na razinu šećera u krvi. Ograničenja ove studije jesu to što su u njoj sudjelovale uglavnom mlađe i zdrave osobe koje konzumiraju kavu.

Ista studija također je pokazala kako kava može dovesti do preuranjene kontrakcije ventrikula, tj. do disrupcije rada srca koje osjećamo kao lupanje srca. Lupanje srca kod zdravih osoba nema posljedica, ali može biti štetno za osobe koje pate od srčanih problema.

Konzumacija kave može biti povezana s pojačanom tjelesnom aktivnošću, što je pokazala studija koju smo već spomenuli. Naravno, pojačana tjelovježba može biti zdravstvena dobrobit, ali s druge strane manjak sna do kojega pojačana konzumacije kave može dovesti predstavlja rizik za kardiovaskularno zdravlje.

Kada se konzumira umjereno, a to je manje od pet šalica dnevno, kava ima ili neutralan ili potencijalno pozitivan utjecaj na kardiovaskularne bolesti i rizik od moždanog udara, a mogla bi imati pozitivan utjecaj i na sprečavanje razvoja dijabetesa. Naravno, puno toga ovisi o generalnom zdravlju osobe i drugim navikama, pušite li, konzumirate li alkohol, vježbate li i kakva je vaša tolerancija na kofein.

Velika meta-analiza u kojoj je proučavano 13 studija, u kojima je sudjelovalo više od 315 tisuća ljudi, pokazala je da konzumacija kave nije povezana s većim rizikom od razvoja hipertenzije, tj. visokog krvnog tlaka. Tijekom razdoblja praćenja, hipertenzija se razvila kod oko 65 tisuća ispitanika, no istraživači nisu pronašli vezu između količine popijene kave i pojave bolesti, prenosi tportal.

Iako kava kratkotrajno povisuje krvni tlak, taj učinak je upravo to, kratkotrajan, i ne pridonosi većim šansama za razvijanje hipertenzije. Međutim, s obzirom na to da kava može dovesti do blagog povišenja tlaka, osobe koje pate od hipertenzije trebale bi to imati na umu.

Uljani spojeni diterpeni, kao što su kafestol i kahveol, koji se nalaze u kavi, mogu dovesti do povećanja formiranja kolesterola. Međutim, dobra vijest je da se oni zadržavaju na filterima prilikom filtriranja kave. Zato se osobama koje imaju problem s kolesterolom savjetuje da piju filtriranu kavu.

Dobra za jetru

A što je s jetrom? Studija objavljena na mreži JAMA o povezanosti konzumacije čaja te kave s kofeinom i bez kofeina pokazala je da osobe koje umjereno konzumiraju kavu, dakle dvije do tri šalice kave koja sadrži kofein i jednu do dvije šalice čaja, imaju manji rizik od demencije i da su im kognitivne funkcije nešto bolje.

Dosad provedene studije pokazale su da je konzumacija kave vjerojatno vrlo dobra za jetru. Neka istraživanja pokazala su da osobe koje konzumiraju ovaj napitak imaju manje šanse od razvijanja ciroze jetre.

Kao što se navodi u diplomskom radu “Moguće zdravstvene prednosti konzumacije kave na jetru”, u posljednje vrijeme nalazimo sve više istraživanja koje govore u prilog blagotvornom djelovanju umjerene količine kave na organizam. Najveća pozitivna povezanost konzumacije kave i pozitivnog učinka nađena je upravo kod patoloških stanja vezanih uz jetru. Brojna eksperimentalna istraživanja pokazala su pozitivan, tj. protektivan, učinak kave na stetatozu jetre. Radi se o tzv. “masnoj jetri”, stanju kada dolazi do nakupljanja masnoća.

Istraživanja su pokazala kako osobe koje piju tri do četiri šalice kave dnevno imaju manje šanse od razvijanja “masne jetre”, a pokazan je pozitivan utjecaj i na fibrozu jetre, tj. postepeno nakupljanje ožiljkastog tkiva u tom organu.

Studije koje su promatrale učinke sastojaka kave na fibrozu većinom su kao eksperimentalni model koristile štakore čija je jetra prethodno oštećena. Za razliku od stetatoze, koja je reverzibilno stanje, fibroza jetre nije te u konačnici vodi do ciroze. Osobe koje piju kavu, pak, imaju manje šanse da umru od ciroze jetre.

Općenito, osobe koje u bilo kojoj mjeri konzumiraju kavu imaju 30 do 40 posto manje slučajeva fibroze, ciroze i hepatocelularnog karcinoma u odnosu na osobe koje nikako ne konzumiraju kavu, navodi se u diplomskom radu. Brojni antioksidansi koje kava sadrži, dakle, pozitivno utječu na jetru.

Kava doista posjeduje brojne protektivne učinke.

“Najveća povezanost dokazana je kod eksperimentalnih modela koji su se bavili patologijom jetre, što ulijeva nadu kako bi se u daljnjim istraživanjima, koja bi uključivala i kontrolirana istraživanja na ljudima, dobivene spoznaje mogle primijeniti u svakodnevnom životu. Najvažniji sastojci kave su kofein, trigonelin, klorogenična kiselina, diterpeni kaveol i kafestol, te neprobavljiva vlakna, a metaboliziraju se primarno u jetri. Pretpostavljeni su njihovi brojni učinci koji idu u prilog hepatoprotektivnom djelovanju”, piše u diplomskom radu “Moguće zdravstvene prednosti konzumacije kave na jetru”.

Oprez u vrijeme trudnoće

Naravno, kava nije magično rješenje za svaki problem. Ako ju inače ne konzumirate, nemojte početi piti nekoliko šalica dnevno kako biste poboljšali cjelokupno zdravstveno stanje organizma. Postoje i stanja, poput trudnoće, kada treba biti oprezan. Povećana konzumacija kave tijekom trudnoće može povećati rizik od pobačaja ili dovesti do niske porođajne težine.

Naravno, potrebno je na umu imati i cjelokupno fizičko stanje osobe, kao i osobnu toleranciju na kofein. Najbolje je piti crnu kavu, bez dodataka šećera, uz biljna mlijeka ili kravlje mlijeko koje sadrži niži postotak masnoće.

Zaključno, kava u optimalnim količinama može imati brojne blagotvorne učinke i biti zdrava navika koja može pomoći u cjelokupnom psihofizičkom stanju čovjeka. Pritom može odigrati važnu ulogu u obrani od karcinoma i bolesti jetre. Potrebno je samo paziti na količine, ograničiti količinu šećera i ne piti je prekasno u danu. Stoga možete bez grižnje savjeti popiti svoju jutarnju šalicu kave. Veće su šanse da će palpitacije i ubrzani rast srca uzrokovati rastuće cijene ovog napitka, nego kofein koji sadrži.