Činjenicu da je sve više evidentiranih osoba s autizmom u Hrvatskoj iskoristili su, očekivano, skeptici i protivnici cijepljenja. Povod za to je nedavno objavljeni članak u hrvatskim dnevnim novinama u kojem se iznosi višegodišnja statistika i problematizira zdravstveni sustav s kroničnim manjkom kapaciteta.
“🥲 NE CIJEPITE SVOJU DICU ‼️
TAKO VAM BOGA 🙏“, stoji u postu Facebook stranice “Slobodni od rođenja” objavljenom 1. srpnja 2026. godine (arhiviran ovdje).
U post je priložen screenshot naslova članka s Jutarnjeg lista, objavljenog 30. lipnja 2026. godine.
“ALARMANTNO
Eksplodirao broj osoba s autizmom u Hrvatskoj. U samo 15 godina rast je šokantan, a sustav je pogubljen“, stoji u screenshotu.
A što piše u članku čiji je naslov izdvojen iz konteksta?
Naslov članka, koji je inače dostupan samo pretplatnicima, u najmanju je ruku – nespretan. Naslov ne pojašnjava ono što se kasnije navodi u tekstu, da se radi o broju evidentiranih (dijagnosticiranih ili registriranih) slučajeva, a ne nužno o stvarnom porastu učestalosti autizma.
Autorica citira podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: “Dok je krajem 2010. godine u Registru osoba s invaliditetom bilo evidentirano 990 osoba s poremećajem iz spektra autizma, danas ih je 7663. To predstavlja porast od čak 674 posto, odnosno gotovo osmerostruko povećanje broja evidentiranih osoba u samo petnaest godina”.
Prema tim podacima, najveći broj evidentiranih osoba živi u Gradu Zagrebu, njih 1833, odnosno gotovo svaka četvrta osoba upisana u Registar. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 887 osoba te Zagrebačka županija s 556. Oko 500 evidentiranih osoba imaju još Osječko-baranjska (493) i Primorsko-goranska županija (492), dok su među županijama s najmanjim brojem registriranih osoba Ličko-senjska (45), Virovitičko-podravska (110) i Požeško-slavonska (134).
Te brojke, objašnjava Jutarnji list, međutim, ne znače da je autizam češći u pojedinim dijelovima Hrvatske. “Riječ je o apsolutnom broju evidentiranih osoba, koji uvelike ovisi o broju stanovnika pojedine županije, ali i o dostupnosti dijagnostike, razvijenosti zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga te učinkovitosti sustava evidentiranja”.
Također, napominje se kako se ne zna što stoji iza ovako snažnog rasta te da to iz samih podataka nije moguće zaključiti:.
“Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu kako se povećanje broja registriranih osoba barem djelomično može objasniti boljom dijagnostikom, većom osviještenošću stručnjaka i roditelja te unaprijeđenim sustavom prikupljanja podataka. Istodobno upozoravaju da na temelju dostupnih podataka nije moguće jednoznačno utvrditi odražava li porast isključivo te čimbenike ili je riječ i o stvarnoj promjeni učestalosti poremećaja iz spektra autizma u populaciji”.
Namjera ovog članka zapravo je ukazati na to kako broj osoba kojima je potrebna podrška raste mnogo brže od sustava koji bi im tu podršku trebao osigurati. Na to je upozorio i sugovornik Jutarnjeg lista, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.
Nema dokaza da cjepiva uzrokuju autizam
Kada prosječan čitatelj ugleda naslov “Eksplodirao broj osoba s autizmom u Hrvatskoj”, lako je moguće da to shvati kao tvrdnju da je autizam postao višestruko češći u populaciji. Ako tome dodamo i opis posta koji spominje cijepljenje – koje se u tekstu uopće ne spominje – dobijemo tipičnu, toliko puta ponavljanu, manipulativnu tvrdnju da cjepiva utječu na razvoj autizma.
Kako smo ranije objasnili, autizam je vrlo kompleksan spektar poremećaja koji znanost još uvijek ne zna sa stopostotnom sigurnošću objasniti, no dokazana je snažna genetska osnova.
To je “neurorazvojno stanje koje karakteriziraju trajne razlike u socijalnoj komunikaciji i interakciji, kao i prisutnost specifičnih obrazaca ponašanja, interesa i aktivnosti koje su često ograničene i ponavljajuće”, stoji na stranici Saveza udruga za autizam Hrvatske. Sve navedeno se kod pojedinaca može jako različito manifestirati. Autizam utječe na način na koji osoba percipira i obrađuje informacije, oblikuje odnose i prilagođava se okolini.
Maja Bućan, profesorica genetike na Sveučilištu Pennsylvania i suvoditeljica Programa izvrsnosti za poremećaje iz spektra autizma, nedavno je u razgovoru za portal Ordinacija.hr istaknula da se osobe iz spektra mogu znatno razlikovati po svojim sposobnostima, izazovima, simptomima i temeljnim biološkim uzrocima.
Objasnila je kako je do danas identificirano oko 200 gena u kojima su određene mutacije češće kod osoba s autizmom nego u općoj populaciji. Međutim, to je samo dio dijagnostike i upravo zato, govoreći o cjepivu, znanstvenica ističe: “Posebno je važno izbjegavati izlaganje djece dodatnim i nepotrebnim zdravstvenim rizicima od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem”.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te nacionalni zavodi za javno zdravstvo jasno navode da nema dokaza da cjepiva uzrokuju autizam i da se mit o povezanosti temelji na diskreditiranoj i povučenoj studiji iz 1998. godine te je višestruko opovrgnut u desetljećima istraživanja.
Također, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) detaljno je na svojim stranicama obrazložio zašto ne postoji uzročno-posljedična povezanost cjepiva s autizmom.
“Vrijeme pojave simptoma autizma, koje se često poklapa s rasporedom cijepljenja u djetinjstvu, koristi se za stvaranje lažnog dojma uzročnosti. No to što se dvije stvari dogode u isto vrijeme ne znači da je jedna uzrok druge. Rigorozne studije dosljedno pokazuju da ne postoji povezanost između cjepiva i autizma.
Nedavni podaci pokazuju rast broja dijagnoza autizma kod djece, osobito u zemljama s visokim dohotkom. Stručnjaci navode da je taj porast posljedica veće osviještenosti, boljih dijagnostičkih postupaka i šire definicije dijagnostičkih kriterija, te da to ne znači nužno stvarni porast učestalosti autizma”, stoji na internetskoj stranici HZJZ-a.
Zaključno, naslov teksta s Jutarnjeg lista u kojemu stoji da je "eksplodirao broj osoba s autizmom u Hrvatskoj" iskorišten je za još jednu obmanjujuću tvrdnju o povezanosti cjepiva i razvoja autizma. Kao prvo, u članku se ne spominje cjepivo kao uzrok autizma, a kao drugo, radi se o porastu evidencija i dijagnoza autizma, ne i o stvarnom porastu oboljenja.
