Nezabilježen toplinski val koji je nedavno pogodio Europu i sa sobom donio temperature iznad 40 ℃ te niz smrtnih slučajeva aktualizirao je pitanje koje, bar u Europi, muči veliki broj ljudi – trebam li napokon kupiti i instalirati klima uređaj?
Dok su ga Amerikanci i neki drugi dijelovi svijeta, poput Japana, prihvatili širokih ruku, mnogi Europljani ne dijele oduševljenje ovom toplinskom pumpom, pa se prelamaju oko pitanja poput toga koliko su klima uređaji štetni po okoliš, ali i naše zdravlje. Tako se primjerice u Francuskoj, gdje se mnogi građani protive klima uređajima i gdje je samo 24 posto kućanstava pokriveno klimatizacijom, nakon prošlog toplinskog vala koji je pogodio tu državu povela velika rasprava o tome koliko su oni zapravo potrebni.
Za mnoge Francuze rasprave nema; pokazuju to slike redova ispred trgovina koje prodaju klima uređaje. Pitanje stoga više nije jesu li klima uređaji potrebni, već kome su potrebni, kako i gdje ih je najbolje instalirati, kako ih koristiti da to bude ekološki i energetski učinkovito te kako iskoristiti druge oblike adaptacije životnog prostora da bismo ga učinili što ugodnijim po neminovno rastućim temperaturama.
Klima uređaj donosi olakšanje
S obzirom na to da se svijet sve brže zagrijava bez obzira na svesrdno negiranje te činjenice od strane poricatelja klimatskih promjena, instaliranje klima uređaja postaje pitanje od životne važnosti, posebno za ranjive skupine poput djece, starijih, trudnica, kroničnih bolesnika…
Klimatizacija donosi olakšanje tijekom nesnosnih vrućina, olakšava san i boravak u zatvorenim prostorima, a i izrazito je bitna u ustanovama poput škola, bolnica i staračkih domova, gdje može značajno olakšati život i boravak.
Podaci pokazuju da klimatizacija smanjuje smrtnost zbog vrućina tijekom toplinskih valova.
Izvještaj kojega je 2021. godine objavio Lancet Countdown pokazao je da je korištenje klima uređaja u 2019. godini spriječilo gotovo 200.000 preuranjenih smrti.
Kako piše Our World in Data, nema sumnje da će potražnja za klima uređajima u budućnosti rasti, zbog klimatskih promjena i zagrijavanja planete, ali i zbog rasta prihoda. U zemljama poput Indije ili Indonezije temperature su već visoke i sigurno bi bilo više klimatiziranih stanova kad bi si to više ljudi moglo priuštiti. Kako standard u slabije razvijenim dijelovima svijeta bude rastao, sigurno će rasti i potražnja za klima uređajima.
Procjenjuje se da se trenutačno u svijetu koristi dvije milijarde klima uređaja, dok bi do 2050. godine trećina svih svjetskih kućanstava mogla imati “klimu”.
Istraživanje znanstvenika s Harvarda iz 2022. godine pokazalo je da bi do 2050. godine 70 posto svjetske populacije moglo trebati klima uređaje, s tim da bi taj broj mogao biti i veći u državama bliže ekvatoru, poput Indije i Indonezije.
Čak i ako se dostignu klimatski ciljevi iz Pariškog sporazuma, oko 40 do 50 posto stanovništva koji žive u najtoplijim krajevima svijeta svejedno će trebati klima uređaj.
Rasprostranjenost klima uređaja
Korištenje klima uređaja ovisi o brojnim faktorima, od geografskog položaja do klimatske osviještenosti korisnika, kao i kulturoloških čimbenika. U Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu više od 90 posto kućanstava ima klima uređaj, ali u Jugoistočnoj Aziji takvih je tek 15 posto.
Taj postotak pada na pet posto u Indiji i Africi.
Tek desetina od 2,8 milijardi ljudi koji žive u najtoplijim dijelovima svijeta ima pristup klima uređaju ili drugim uređajima za rashlađivanje. Kako je upravo njima klimatizacija najpotrebnija, jasno je da će broj klimatiziranih domova neminovno rasti.
A što su točno klimatski uređaji i kako funkcioniraju? Ukratko, oni su toplinske pumpe koji transportiraju toplinu iz unutarnjih prostora prema van koristeći električnu energiju i principe fizike. U suštini, radi se o apsorpciji toplinske energije prisutne u prostoriji i njenom oslobađanju izvan prostorije kako bi se smanjila temperatura unutar prostora. Ono što poznajemo kao moderni klima uređaj izumio je početkom 20. stoljeća američki izumitelj Willis Carrier, poznat i kao “otac klimatizacije”.
Klima uređaj izumio je 1902., a patentirao 1914. godine. S vremenom se izum poboljšavao, smanjivao, ugrađivao i u automobile te proširio diljem svijeta.
Klima uređaji kakvi su najrašireniji u hrvatskim domovima su toplinske pumpe koje toplinsku energiju crpe iz zraka. U pitanju je energetski najmanje učinkovita vrsta toplinske pumpe. Druge vrste toplinskih pumi, koje toplinsku energiju crpe iz vode ili zemlje (poznate i pod imenom dizalice topline), trebaju puno manje energije.
Podižu li klima uređaji temperaturu u gradovima?
Međutim, svaki put kada se pokrene rasprava o klima uređajima pokrenu se i pitanja o njihovoj okolišnoj prihvatljivosti. Brojni kritičari klima uređaja ističu kako oni zapravo mogu podići temperature u gradovima i to je točno.
Studija provedena 2014. u američkoj saveznoj državi Arizoni pokazala je da klimatizacija ima zanemariv utjecaj na dnevnu temperaturu zraka, ali noćnu temperaturu može podići za 2 stupnja. Jedna francuska studija modelirala je što bi se dogodilo kad bi sve zgrade u Parizu imale klima uređaje i koristile ih za održavanje unutarnje temperature na 23 stupnja. Zaključeno je kako bi se u takvim uvjetima, nakon devet dana toplinskog vala usporedivim s onim iz 2003. godine, koji je u Francuskoj usmrtio više od 14 tisuća ljudi, temperatura zraka povećala za do 2,4 stupnja Celzijusa [1, 2, 3, 4].
Ovo se događa zato što klima uređaji, kako smo već pojasnili, funkcioniraju kao toplinske pumpe koje topli zrak iz kućanstava izbacuju prema van. S rastom broja klima uređaja koji će raditi u isto vrijeme i tijekom dužeg perioda te izbacivati topli zrak iz kućanstava vani, za očekivati je da će se tako povećavati i vanjska temperatura zraka u gradovima.
Klima uređaji troše puno energije?
Drugi važan faktor koji se iznosi kada govorimo o klima uređajima je njihova potrošnja energije.
Klima uređaji koje potrošači obično kupuju upola su manje učinkoviti od najboljih klima uređaja na tržištu i to vrijedi za svaku regiju na svijetu. Ovdje je problem, naravno, u kupovnoj moći potrošača koji si ne mogu priuštiti najbolji i najučinkovitiji uređaj. Ako će se rasprava pomicati u smjeru socijalne pravde i kako je klima uređaj pravo građana, onda računa treba voditi i o tome kakav će taj uređaj biti, koliko energetski učinkovit, tko će ga platiti, kao i račun za struju.
Ne treba zaboraviti da energetsko siromaštvo ne znači samo nemogućnost zagrijavanja doma zimi, već i nemogućnost njegova hlađenja kad temperature krenu rasti.
Problem energetske neučinkovitosti mogao bi se riješiti, primjerice, implementacijom obaveznih minimalnih standarda energetske učinkovitosti, što se pokazalo kao prilično učinkovita mjera.
Implementiranje ovakvih politika dovelo bi do povećanja energetske učinkovitosti klima uređaja na tržištu, smanjenja troškova energije i redukcije emisije stakleničkih plinova.
Još jedna opcija kojom bi se mogla osigurati bolja energetska učinkovitost je i odgovorno korištenje: paljenje klima uređaja jedino tijekom najviših temperatura, održavanje temperature koja je šest do osam stupnjeva niža od vanjske, uz korištenje i drugih metoda pasivnog hlađenja poput podizanja energetske učinkovitosti zgrada, zamračivanja prostorija u razdobljima najviših temperatura, prozračivanja prostorija u onom dijelu dana kad su vanjske temperature najniže…
Naravno, bitan je i izvor energije koji napaja naše uređaje. Prema jednom izvještaju Ujedinjenih naroda (UN), hlađenje od klima uređaja bi do 2050. godine moglo biti odgovorno za deset posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Treba napomenuti i to da su se indirektne emisije stakleničkih plinova od klima uređaja od 1990. godine skoro utrostručile.
Zagrijavanje je povezano i s uporabom fluorougljikovodika (HFC-a) u postojećim klima-uređajima. Radi se o sintetičkim plinovima koji ne oštećuju ozonski omotač, ali imaju znatno veći utjecaj na globalno zagrijavanje od ugljikova dioksida, iako je njihov udio u stakleničkim plinovima vrlo nizak. Njihovo ispuštanje iz uređaja rezultat je trošenja s dugogodišnjim radom, neodržavanja ili curenja do kojeg dolazi na kraju životnog vijeka uređaja. Drugim riječima, može se prevenirati adekvatnim održavanjem i korištenjem, a dobra je vijest i da se se HFC-i mogu zamijeniti ekološkijim alternativama.
Međutim, najznačajniji dio emisija je onaj povezan s energijom za napajanje klima uređaja. Oni ne mogu biti održivi ako su spojeni na elektroenergetsku mrežu koja se napaja izvorima energije čije korištenje emitira stakleničke plinove. Stoga je prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije od krucijalne važnosti.
Klima uređaji su loši za zdravlje?
Neki ljudi sasvim izbjegavaju korištenje klima uređaja zbog straha da oni nisu dobri za zdravlje. Ako se pravilno ne održavaju i ne čiste redovito, ovi uređaju uistinu mogu postati rasadnici virusa i bakterija.
Kada govorimo o utjecaju klimatiziranih prostora na zdravlje, najčešće se spominje sindrom bolesne zgrade (eng. sick building syndrom, SBS). Radi se o sindromu u kojima stanari ili zaposlenici koji bivaju u određenoj zgradi imaju akutne zdravstvene posljedice koji su povezani s vremenom provedenim u zgradi, ali se pritom ne može identificirati nikakva specifična bolest ili uzrok.
Simptomi ovog sindroma su glavobolja, curenje nosa, neprestan kašalj ili kihanje, iziritirana koža, osip, umor i problemi s koncentracijom.
Kako prenosi The Conversation, jedna indijska studija iz 2023. godine uspoređivala je zdravstveno stanje 200 zdravih pojedinaca koji su barem šest do osam sati dnevno radili u klimatiziranim prostorima naspram ovih koji nisu radili u klimatiziranim prostorima. Grupa koja je radila u klimatiziranim prostorima imala je više simptoma povezanih sa sindromom bolesne zgrade. Druge studije također su potvrdile kako osobe koje rade u klimatiziranim prostorima imaju veće šanse od razvijanja sličnih simptoma, piše dalje The Conversation. Pretpostavlja se da je problem u neispravnim i slabo održavanim klima uređajima.
Zaključno, pitanje nije hoće li nam u budućnosti trebati više klima uređaja. Podaci su vrlo jasni: u uvjetima ekstremno visokih temperatura, klimatizacija spašava živote. Jasno je stoga da će broj klima uređaja rasti, kako zbog zagrijavanja planete, tako i zbog rasta prihoda koji će većem broju ljudi omogućiti da si priušte klima uređaje.
Poanta je u tome da se oni koriste odgovorno i štedljivo, ali i da se paralelno radi na energetskoj učinkovitosti zgrada, kao i klimatskoj adaptaciji. Puno možemo naučiti npr. od tradicijske gradnje Jadrana, prilagođene mikroklimi i konfiguraciji terena u kojem se nalazi.
Uz sve to, klima uređaje trebalo bi koristiti štedljivo, kada za njima postoji najveća potreba, posebno u sustavima poput zdravstvenog i školstva gdje je za to potreba i najveća, jer prevelika i prečesta uporaba doprinosi njihovom klimatskom utjecaju, a negativno se odražava i na postepenu adaptaciju samih ljudi na više temperature.
Ovaj članak dio je projekta “Prebunking at Scale” kojeg provodi Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti (EFCSN).
