“Dobro dobro pripazite što jedete. Pogotovo vaša dica ako sama kupuju”, upozorava stranica Slobodni Od Rođenja na Facebooku u objavi od 6. srpnja (arhivirano ovdje), i nastavlja:
“Najbrža depopulacija je kroz zatrovanu hranu. Najprije dolaze teške bolesti, a onda adio. Kill Gates vas toliko voli pa vas ubija lagano. Tko ide kupovat hranu po centrima taj je sam odlučia da ga boli k…. za svoj život. Prijatno.”
Statusu su pridodane tri fotografije od kojih jedna prikazuje pakiranje čokoladnih banana, druga screenshot članka objavljenog na portalu HOP, naslova: “Atrazin – herbicid najviše prisutan u čokoladnim proizvodima, voću i slatkišima”, a treća donosi prva dva odlomka članka:
“Atrazin mijenja spol. Atrazin je herbicid iz grupe pesticida koji se koristi za uništavanje korova, posebno za uzgajanje soje, kakao i kave. Nosi oznaku XN što znači da je jako štetan po zdravlje. Njime se špricaju biljke, nalazi se u našoj hrani i vodi za piće.
Ova kemikalija je najviše prisutna u čokoladnim proizvodima, voću i slatkišima, kojih kod nas ima u Lidl trgovinama kompanije Rainforest Alliance sa logom žabe.”
Objava je prikupila 150 reakcija, skoro 40 komentara i preko 60 dijeljenja.
Kriva interpretacija koja kruži godinama
Fotografije objavljene na Facebooku donose zapravo screenshotove članka starog više od tri godine. Portal HOP objavio je članak naslova “Atrazin – herbicid najviše prisutan u čokoladnim proizvodima, voću i slatkišima” 16. veljače 2023. godine (arhiviran ovdje) u kojem se dalje govori da je atrazin “štetna kemijska supstanca koja mijenja spol i mlade muškarce pretvara u žene”.
U članku se tek nakon ovih tvrdnji navodi da je “znanstvenik Tyrone Hayes otkrio da antrazin mijenja seksualnu orijentaciju žaba”. U idućem odlomku u članku HOP-a se zaključuje da “ako se atrazin godinama unosi u ljudski organizam, utječe na nivo muškog hormona testosterona”. Za to, međutim, ne iznose nikakav dokaz niti link na znanstveno istraživanje koje bi potvrdilo tvrdnju.
Portal Raskrinkavanje pisao je 2023. godine o temi atrazina kad se tvrdnja proširila društvenim mrežama i postala viralna s tisuće dijeljenja.
Štetan herbicid…
Atrazin je herbicid koji je 1957. uveden u upotrebu širom svijeta. Već od početka primjene uočeno je da se radi o odličnom herbicidu, a prvotno je bio registriran za korištenje na kukuruzu da bi kasnije postao registriran i za primjenu na kruškama i jabukama, u vinogradima, ali i na nepoljoprivrednim površinama. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća atrazin je postao vodeći herbicid, a proizvodio se i u Hrvatskoj, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Međutim, zahvaljujući širokom rasponu herbicidnog djelovanja atrazina i njegovoj niskoj cijeni, ubrzo se počelo s njegovom primjenom u povećanim količinama i nepoštivanjem zadane karence, upozorava HZJZ i dodaje: “Dugotrajna primjena velikih količina atrazina na relativno velikim površinama rezultirala je negativnim posljedicama. Atrazin se u tlu može zadržati u periodu od tri do 12 mjeseci, ali je mobilan kroz tlo i dosta dobro topiv u vodi zbog čega se vrlo lako ispire u obližnje površinske i podzemne vode.”
Početkom osamdesetih su neke europske zemlje počele detektirati povećane koncentracije atrazina u vodi za piće. U ožujku 2004. godine Europska je unija donijela direktivu kojom se zabranjuje korištenje herbicida s aktivnim sastojkom atrazinom za zaštitu biljaka. Ipak, atrazin se još uvijek rabi na području Hrvatske, uglavnom zahvaljujući crnom tržištu – jednostavno se nabavlja iz zemalja u okruženju koje nisu dio EU-a i u kojima ne postoje zabrane.
Samo u prvih sedam mjeseci 2022. u RH je zaplijenjeno 4 420 l i 157 kg ilegalnih i krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja, velikim dijelom na bazi atrazina, a prošle godine, 2025., zaplijenjeno je ukupno više od 880 litara i 283 kg herbicida, insekticida i fungicida čiji su unos i uporaba zabranjeni na teritoriju EU-a.
Studija niza autora Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba objavljena 2006. godine definira atrazin u okolišu kao zdravstveni rizik: “Kod tretiranih biljaka atrazin povećava unos arsena u biljke. Većina žitarica može se posaditi na istoj površini godinu dana nakon tretiranja atrazinom. Nažalost, atrazin je relativno postojano zagađivalo okoliša. Jedan je od najznačajnijih zagađivala površinskih i podzemnih voda, te mora.”
… no, ne mijenja spol
Premda je atrazin herbicid štetan za ljudsko zdravlje zbog čega je zabranjen u EU-u, dezinformacija da “mijenja spol” potječe iz znanstvene studije objavljene 2010. godine kad je doista otkriveno da atrazin štetno utječe na hormone, ali kod žaba.
Skupina istraživača na američkom Sveučilištu u Kaliforniji 2010. godine objavila je studiju koja “pokazuje reproduktivne posljedice izloženosti atrazinu kod odraslih vodozemaca”. Najzanimljiviji podatak, da se deset posto izloženih mužjaka razvilo u funkcionalne ženke, tada je izazvao pažnju medija.
No, i jedan od autora studije, Tyrone B. Hayes, pojasnio je za američki PolitiFact da se ovi nalazi ne mogu tako lako primijeniti i na ljudsku vrstu. Većina ljudi je atrazinu izložena preko vode za piće, a vodozemci i ribe ga apsorbiraju i kroz relativno propusnu kožu. Kada su izloženi atrazinu, ljudi ga također lakše mogu filtrirati kroz urin.
Objašnjavajući štetnost atrazina za AFP, stručnjaci su se složili da je “rizik izlaganja atrazinu kroz prerađenu hranu nizak”. Naime, “atrazin je topiv u vodi i ne nakuplja se u hrani”, no ljudi se mogu izložiti kroz vodu za piće, dermalno (plivanje u zagađenoj vodi i sl.) i udisanjem. Atrazin se zadržava u zemlji pa veći rizik od izlaganja imaju poljoprivredni radnici i drugi koji ga koriste. “Još je manja vjerojatnost da će se ostaci atrazina naći u proizvodima kao što je čokolada zbog prerade sirovina”, rekli su za AFP.
Stoga ni tvrdnja da se najviše atrazina nalazi “u čokoladnim proizvodima, voću i slatkišima”, ne stoji.
Atrazin nema nikakve veze s logom žabe
“Ova kemikalija je najviše prisutna u čokoladnim proizvodima, voću i slatkišima, kojih kod nas ima u Lidl trgovinama kompanije Rainforest Alliance sa logom žabe”, tvrdi se u članku HOP portala prenesenog na Facebooku.
Rainforest Alliance nije kompanija koja proizvodi hranu, već međunarodna neprofitna organizacija koja djeluje u više od 60 zemalja “s ciljem stvaranja bolje budućnosti za ljude i prirodu”. Oni nisu proizvođači hrane, ali da bi neki proizvod, sirovina ili sastojak dobio njihov certifikat, mora biti proizvedeno po zadanim standardima. Kako stoji na službenim stranicama organizacije, certifikat Rainforest Alliancea znači da su sastojci proizvoda koji ga nose proizvedeni metodama koje podržavaju njihovu viziju društvene i okolišne održivosti te odgovornog poslovanja. Ističu i da se njihovom certifikacijom promiču dobre prakse u zaštiti šuma, klime i ljudskih prava.
“Atrazin je zabranjen prema standardu certifikacije Rainforest Alliancea, što znači da ga farme koje slijede naš standard ne smiju koristiti na certificiranim usjevima”, rekao je glasnogovornik organizacije za AFP 2023.
Certifikati sve više znače potrošačima koji žele provjerene i pouzdane informacije o proizvodima. Također, dio potrošača obraća pažnju na certifikate jer želi podržati dobre prakse kao što su poljoprivreda s manje utjecaja na okoliš, korištenje ekološki održivih materijala ili dobri uvjeti rada u prehrambenoj industriji.
Zaključno, herbicid atrazin je štetan za ljude i zabranjen je za korištenje u Europskoj uniji, no ne nalazi se u prehrambenim proizvodima, kao što se to tvrdi u statusu, nego u zemlji gdje može zagaditi vodu za piće. Atrazin ne mijenja spol kod ljudi, to nije dokazalo nijedno znanstveno istraživanje. Proizvodi s logom žabe označavaju međunarodnu organizaciju Rainforest Alliance, no ona nije proizvođač hrane nego samo dodjeljuje certifikate proizvođačima, a na farmama koje žele njihov certifikat, zabranjeno je koristiti atracin.
