Spasilačke službe u Nepalu i na Tibetu utrkuju se s vremenom u potrazi za preživjelima nakon razornih bujičnih poplava. Katastrofa je već odnijela više od 360 života, dok se više od tisuću ljudi i dalje vodi kao nestalo. Situaciju na terenu dodatno otežavaju masivna klizišta, a stanovništvu neprestano prijeti opasnost od novih odrona, blatnih bujica i naglog rasta vodostaja.
Nije trebalo dugo da uz ionako uznemirujuće autentične slike s terena digitalni prostor ispune i one koje nisu tako nastale.
“Nepal🖤
Kakva divna zemlja sa divnim ljudima🇳🇵
Koliko katastrofa ih je pomelo zadnjih godina😞
Koliko je zivota ugaseno🥲🥲🥲
Najjaci potresi, najvece lavine, najzesce poplave …“, dio je Facebook posta objavljenog 27. kolovoza 2026. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnut kolaž koji se sastoji od dvije fotografije: prije i nakon prolaska katastrofalnog vodenog vala. Razlika između ovih dviju slika trebala bi dokumentirati utjecaj prirodne nepogode koja je u kratkom roku potpuno devastirala lokalni krajolik.
Generirano umjetnom inteligencijom
Kontrast na fotografijama poprilično je jak. Prva slika, ona prije poplave, prikazuje slikovito živopisno naselje – s kućicama u vedrim bojama – smješteno u uskom riječnom kanjonu. Druga slika navodno prikazuje istu lokaciju nakon što je kroz nju prošla silovita bujica: šarene kuće su srušene i zatrpane u mulju.
Taj kontrast probudio je sumnju da se radi o sintetičkom ili digitalno obrađenom sadržaju pa smo slike analizirali preko online alata za detekciju sadržaja nastalih umjetnom inteligencijom (AI).
Prema Truth Scanu, vrlo je visoka vjerojatnost da je sadržaj nastao uz pomoć AI-ja, čak 96 posto. Taj je detektor identificirao nekoliko ključnih pokazatelja generiranja umjetnom inteligencijom, “uključujući nedosljedne smjerove sjena, previše ujednačenu zasićenost boja i sintetičke uzorke tekstura”.
“Ove karakteristike, u kombinaciji sa savršenom simetrijom u strukturnim elementima i neprirodnim osvjetljenjem, snažno sugeriraju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom”, rezultati su analize s Truth Scana.
Drugi alat, Hive Moderation, također potvrđuje isto. Prema njemu, vjerojatnost da je sadržaj deepfake ili generiran umjetnom inteligencijom, iznosi 99,8 posto.
Kada smo sliku učitali u OpenAI, taj je sustav prepoznao da je ona potpuno umjetna i da je stvorena koristeći se njegovim alatom, a ne fotoaparatom. U njoj se nalazi SynthID, skriveni digitalni pečat OpenAI-ja koji se ne vidi golim okom, ali ostaje trajno zapisan u samoj slici.
Neke kompanije, vlasnice društvenih mreža, zahtijevaju (1, 2) od korisnika da budu transparentni pri objavi sadržaja generiranih AI-jem, a ponekad i sami korisnici to napomenu. Postovi koje smo analizirali ne sadrže nikakvu oznaku ili napomenu da se radi o sadržaju generiranim alatima umjetne inteligencije.
Lavinu pokrenuo odlom ledenjaka
Ogromne su poplave ovoga tjedna (26. kolovoza 2026. godine) pogodile Nepal i kineski Tibet te ostavile iza sebe više stotina mrtvih, više od tisuću nestalih, razorena sela i ogromnu infrastrukturnu štetu.
Najprije se mislilo da je katastrofu uzrokovao potres visoko u Himalajama, no kasnije se utvrdilo da je ipak u pitanju bila lavina. Počelo je odlamanjem velikog komada ledenjaka u nepalskom nacionalnom parku Langtang. Divovski je komad leda pao s velike visine i u tlo udario takvom silinom da su ga seizmografi registrirali kao potres.
Udar je potaknuo lavinu, a voda, blato, led i stijene skotrljali su se dolinom, niz korita rijeka Lhende Khola, Bhote Koshi i Trishuli. Poplavna je lavina pomela sve na svom putu. U tjednima i mjesecima koji slijede znanstvenici će ispitivati kako je i zašto došlo do odlamanja ledenjaka. Međutim, kako je naglasio Klimatski portal, jasno je da će odgovor uključivati klimatske promjene.
Posljedice stvarne, razorne poplave u Nepalu i na Tibetu možemo popratiti preko službenih kanala, na televiziji i portalima. Autentične satelitske snimke (uključujući i materijale “prije i poslije“) pokazuju razaranje nepalskih naselja u poplavama, agencijske fotografije (uključujući i naslovnu fotografiju ovog članka) i izvještaji s terena potvrđuju stvarne razmjere katastrofe. No, među njima nisu slike koje smo analizirali.
Zaključno, kolaž fotografija koji pokazuje nepalsko mjesto "prije" i "poslije" razorne bujice nije autentičan. Nastao je uz pomoć alata umjetne inteligencije (AI).
