U statusu (arhiviran ovdje) koji je na društvenoj mreži Facebook podijelio profil “Tosumovic Bahrudin” iznose se dezinformacije o Agendi 2030 i savezu gradova C40.
“Matthias V. Diener Ovo je Agenda 2030, Veliko resetiranje. Pred našim očima, a opet gotovo nitko ne želi suočiti se s tim. Preko 1000 gradova udružilo se kako bi ispunili ciljeve Svjetskog ekonomskog foruma. Njihov savez naziva se “C40 Cities Climate Leadership Group”. Među njima je 13 velikih njemačkih gradova poput Berlina, kao i austrijski glavni grad Beč. Planirani propisi više nemaju nikakve veze s demokracijom i daleko nadilaze nadležnosti gradova. Popis gradova sudionica možete pronaći ovdje. Svoju inicijativu nazivaju “Race to Zero”. Jednostavno rečeno, to znači: nula kg mesa, nula kg mliječnih proizvoda, nula privatnih vozila. Osim toga, osoba smije kupiti samo tri nova odjevna predmeta godišnje i obaviti najviše jedan kratki let svake tri godine. Ovi ciljevi mogu se pronaći u izvješću “Budućnost urbane potrošnje u svijetu s temperaturom od 1,5°C”. Prvi put je objavljen 2019. godine. Verzija iz 2023. sadrži isti sadržaj.”, navodi se u statusu.
Snimku zaslona statusa u pitanju donosimo niže.
Što je Agenda 2030?
Agenda održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda (UN), već je niz godina okosnica brojnih dezinformacija o čemu je Faktograf pisao više puta. Radi se o dokumentu koji su Ujedinjeni narodi usvojili 2015. godine, a sastoji se od 17 ciljeva kojima se želi poboljšati kvalitetu života svih stanovnika Zemlje.
Ciljevi UN-ove agende održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals, SDGs) su sljedeći: eliminacija siromaštva i gladi, unaprjeđenje zdravstvenih sustava prvenstveno kroz bolju procijepljenost, veća kvaliteta obrazovanja, rodna ravnopravnost, pristup čistoj vodi, priuštiva i čista energija, pošteno plaćen rad i ekonomski rast, inovativan pristup industriji i infrastrukturi, smanjenje nejednakosti, održivi gradovi i zajednice, odgovorna proizvodnja i potrošnja, suočavanje s klimatskom krizom, očuvanje života pod vodom i na zemlji, mir, pravednost i jake institucije te zajedničko djelovanje.
Uspješna implementacija preporučenih mjera, što na UN-ovoj stranici jasno piše, nije pravno obavezujuća i u potpunosti će ovisiti o vladama nacionalnih država, uz sudjelovanje civilnog društva i privatnog sektora. UN sa svoje strane provodi nadzor uspješne implementacije predviđenih mjera.
Drugim riječima, provedba i uspjeh ciljeva ovisit će isključivo o vladinim politikama. UN, osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira i promicanja međunarodne suradnje, na raspolaganju nema izvršne ovlasti kojima bi nacionalne države mogao natjerati na djelovanje. Odnosno, kako to prikazuju teoretičari zavjere, UN ne može “oduzeti slobode” ili “porobiti stanovništvo”.
Što je C40?
O temi inicijative C40 smo na portalu Faktograf već pisali. I o ovoj inicijativi već godinama kruže dezinformacije.
Naime, organizacija C40 Cities Climate Leadership Group osnovana je 2005. godine kada je tadašnji gradonačelnik Londona Ken Livingstone okupio predstavnike iz 18 gradova kako bi sklopili sporazum o zajedničkom smanjenju zagađenja stakleničkim plinovima.
S godinama je inicijativa narasla i uključuje 97 gradova, a popis uključenih gradova može se provjeriti na web stranici organizacije.
U statusu koji je objavljen na društvenoj mreži Facebook navodi se brojka od tisuću gradova. I takvi su se navodi, da organizacija okuplja više od 1000 gradova, već širili. Kao što smo već pisali, to je vjerojatno zbog inicijative naziva Cities Race to zero koju je pokrenuo upravo C40. Kampanji Cities Race to zero priključilo više od 1000 gradova/lokalnih vlasti. Međutim, svi ti gradovi nisu ujedno i članovi organizacije C40 Cities Climate Leadership Group. Inače, cilj navedene globalne kampanje jest stvaranje šire mreže koja bi zagovarala smanjenje emisija stakleničkih plinova te održiv razvoj.
C40 podržava gradonačelnike da povise svoje klimatske ambicije te potiču inovacije, donesu klimatske mjere, razmjenjuju dobru prakse te zagovaraju financiranje ulaganja u zelena radna mjesta i projekte koji poboljšavaju otpornost gradova na klimatske promjene.
Međutim, niti jedan od gradova iz inicijative dosad nije donio odluku ili najavio zabranu mesa, mlijeka ili privatnih automobila.
Ovakve tvrdnje se šire godinama
Ovakve tvrdnje počele su se intenzivno širiti internetom još 2023. godine, a potaknuo ih je američki televizijski komentator Glenn Beck koji je krajem lipnja na svome Facebook profilu objavio video u kojem tvrdi da bi prijedlog koji podržava Svjetski ekonomski forum (WEF) ograničio meso i mliječne proizvode u pametnim gradovima do 2030.
Kako je o tim dezinformacijama već pisao AFP, Beck se pritom pozvao na izvješće iz 2019. godine naziva “Budućnost urbane potrošnje u svijetu od 1.5 C“, dokument koji je nastao kao rezultat suradnje između C40, Sveučilišta u Leedsu te tvrtke Arup.
U njemu se navode neke od mogućnosti smanjenja emisija u šest ključnih kategorija potrošnje – hrana, građevine i infrastruktura, privatna vozila, zrakoplovstvo, odjeća i tekstil te elektronika i kućanski aparata. Također se ističe potreba za promjenom proizvodnih obrazaca, ali i navika samih potrošača.
Dokument uključuje i “progresivne” i “ambiciozne” ciljeve za 2030. Točno je da je kao “ambiciozan cilj” do 2030. godine navedena potrošnja od 0 kg mesa godišnje. Kao progresivan cilj je navedena količina od 16 kg.
“Ovo izvješće ne zagovara sveobuhvatno usvajanje ambicioznijih ciljeva u C40 gradovima; oni su tu kako bi pružili skup referentnih točaka o kojima gradovi i drugi akteri mogu razmišljati kada razmatraju različite alternative za smanjenje emisija i dugoročne urbane vizije”, također stoji u dokumentu.
Na netočne interpretacije ovog dokumenta osvrnuo se i glasnogovornik inicijative C40. Za portal Lead Stories poručio je da je izvješće analiza emisija temeljenih na potrošnji u gradovima, a ne plan koji gradovi trebaju usvojiti ili pravno obvezujući ugovor.
“Na pojedincima je da sami odaberu način života, uključujući vrstu hrane koju će jesti i koju vrstu odjeće preferiraju. Nijedan C40 gradonačelnik nije pristao prisiliti ljude da eliminiraju konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda ili na drugi način ozbiljno ograničiti konzumaciju tih proizvoda”, rekao je.
Analiza, a ne lista zabrana
Isto tako, inicijativa je na svojoj stranici u ožujku 2023. godine objavila tekst u kojem jasno navode da se radi o “analizi, a ne o planu”. “Kako bi uspješno prešli na gospodarstvo s nižim udjelom ugljika, gradovi moraju uravnotežiti svoje ambicije s onim što je financijski, tehnološki i kulturno izvedivo. Niti jedan grad ili nacija neće slijediti potpuno isti put smanjenja emisija”, stoji na stranici.
Kada je Reuters iduće, 2024. godine, pisao o sličnim navodima koji su se širili, glasnogovornik inicijative je opet istaknuo kako je izvještaj “generička analiza emisija koje se temelje na potrošnji, bez da se u obzir uzeo neki specifični grad”. “Ne radi se o planu koji bi se trebao usvojiti. Na pojedincima samima je da naprave vlastite potrošačke izbore, uključujući koju hranu da jedu i kakvu odjeću preferiraju”, dodao je glasnogovornik tada.
Da, u publikaciji se govori o dobrobitima smanjenja broja automobila i potrošnje i kupnje nove odjeće, ali se ne navodi da automobile i kupovinu odjeće treba zabraniti. U publikaciji piše, recimo, da smanjenje automobila može dovesti do manjih prometnih zagušenja ili oslobađanja dijela prostora za zelene površine.
Smanjenje potrošnje i kupovine odjeće može dovesti do značajnih ušteda za građane.
Gradovi mogu odigrati veliku ulogu u utjecaju na potrošnju i potrošačke navike, navodi se u publikaciji, a gradske vlasti su također u dobroj poziciji jer mogu okupiti veliki broj dionika. Gradovi, recimo, mogu promijeniti menije u gradskim školama, ili ograničiti broj restorana brze hrane blizu škola i sličnih ustanova. Na takav način mogu utjecati na potrošačke navike građana. No, zabrana se ne spominje.
I konačno, u samom izvještaju se navodi (str. 68) kako izvještaj “ne zagovara sveobuhvatno prihvaćanje ambicioznijih ciljeva u gradovima koji su dio mreže C40”. Zapravo, gradovi su uključeni kako bi funkcionirali kao niz referentnih točaka na koje se drugi gradovi i drugi dionici mogu referirati pri razmatranju različitih alternativa za smanjenje emisija i dugoročnih vizija razvoja gradova.
Zaključno, inicijativa C40 Cities Climate Leadership Group osnovana je 2005. godine. Tada je 18 gradova sklopilo sporazum o zajedničkom smanjenju zagađenja stakleničkim plinovima. S godinama je inicijativa narasla i u njoj se trenutno nalazi 97 gradova. Ova inicijativa nije isto što i inicijativa Cities Race to zero koju je pokrenuo upravo C40. Toj kampanji pridružilo se više od tisuću gradova i njezin cilj jest stvaranje šire mreže koja bi zagovarala smanjenje emisija stakleničkih plinova te održiv razvoj. C40 podržava gradonačelnike da povise svoje klimatske ambicije te potiču inovacije, donesu klimatske mjere, razmjenjuju dobru prakse te zagovaraju financiranje ulaganja u zelena radna mjesta i projekte koji poboljšavaju otpornost gradova na klimatske promjene. Međutim, niti jedan od gradova iz inicijative dosad nije donio odluku ili najavio zabranu mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te privatnih automobila.
