Nakon katastrofalnih lavina i poplava koje su prošli tjedan pogodile Nepal, brzo su se krenule širiti razne dezinformacije o toj katastrofi u kojoj je, prema trenutnim podacima, život izgubilo 900 ljudi, a više od 4000 se smatra nestalim.
Tako se društvenom mrežom Facebook trenutno širi status u kojem se navodi kako je jedan od najpoznatijih videa koji prikazuje urušavanje lavine zapravo lažan. Teza je da je katastrofa lažna te se koristi samo za prikupljanje humanitarne pomoći, jer je Nepal imao problema s podjelom sredstava kada je tu južnoazijsku državu 2015. godine pogodio razoran potres.
Tako u dotičnom statusu piše sljedeće:
“NEPAL = LAZNE VIJESTI
Opet ista prica!
Donacije!😭
Ove snimke su toliko lazne da i djeca vide da su lazne jer oni itekako razlikuju animaciju od realnog!
2015.g.Nepal je dozivio potres i prikupljeno je 4,1 milijarde dolara,a primljeno je samo 154 milijuna .
Puno je takvih primjera od Haitija pa nadalje i u ovih 5 godina smo jasno pokazali shemu kako se otima novac i sta se desava sa zrtvama .
U ovom sada slucaju ,ovo je FEJK,kao i prikazivanje ratova ,veliki broj pozara,poplava …
TKO prima novac?
Kad SAD salje milijarde pomoci,( klimatske promjene… tko ili koji entitet revidira,prati kako bi potvrdio primatelja/e
Nista!
Pariski sporazumi = prijevara ( trilijuni)
Crveni kriz = prijevara ( milijarde)
Strana pomoc = prijevara ( trilijuni)
RAT = PRIJEVARA ( trilijuni)
Operacija BUDJENJE traje ,a dokle ,samo Bog zna!”
Snimku zaslona statusa (arhivirano ovdje) u pitanju donosimo niže.
Što prikazuje video i što se dogodilo u kolovozu 2026. godine?
Video kojega je podijelio Facebook profil “Veritas Ovčica” predstavlja snimku nadzornih kamera graničnog prijelaza između Nepala i Kine u tibetskom okrugu Gyirong. Nadzorne snimke pokazuju stotine ljudi kako bježe tek nekoliko trenutaka nakon što je lavina “progutala” cijeli granični prijelaz, građevine, kao i nažalost ljude koji su bježali.
Video katastrofe kojeg su podijelili brojni korisnici društvenih mreža, kao i mediji, autentičan je. Prenio ga je niz medija (Guardian, BBC, Channel 4 News, CBS News), koji su izvršili provjere točnosti.
Dodatno, u Narodnoj Republici Kini video se uklanja te je teško dostupan na društvenim mrežama, zbog činjenice da se katastrofa dogodila i u političko osjetljivom Tibetu.
No, bez obzira na navode iz statusa, katastrofa u Nepalu se dogodila. Kao što smo već pisali, ogromne su poplave 26. kolovoza 2026. godine pogodile Nepal i kineski Tibet te ostavile iza sebe više stotina mrtvih, više od tisuću nestalih, razorena sela i ogromnu infrastrukturnu štetu.
Katastrofu je uzrokovala lavina. Počelo je odlamanjem velikog komada ledenjaka u nepalskom nacionalnom parku Langtang. Divovski je komad leda pao s velike visine i u tlo udario takvom silinom da su ga seizmografi registrirali kao potres.
Udar je potaknuo lavinu, a voda, blato, led i stijene skotrljali su se dolinom, niz korita rijeka Lhende Khola, Bhote Koshi i Trishuli, prešavši tako put duži od sto kilometara. Poplavna je lavina pomela sve na svom putu, uključujući vrlo vjerojatno i vrlo važnu autocestu koja spaja Kinu i Nepal.
U tjednima i mjesecima koji slijede znanstvenici će ispitivati kako je i zašto došlo do odlamanja ledenjaka. Međutim, kako je naglasio Klimatski portal, jasno je da će odgovor uključivati klimatske promjene. Prema Ujedinjenim narodima (UN), Nepal je u nešto više od 30 godina zbog klimatskih promjena izgubio gotovo trećinu snježnog pokrova na planinama.
Posljedice stvarne, razorne poplave u Nepalu i na Tibetu možemo popratiti preko službenih kanala, na televiziji i portalima. Postoje brojne autentične satelitske snimke (uključujući i materijale “prije i poslije“) koje pokazuju razaranje nepalskih naselja u poplavama, agencijske fotografije i izvještaji s terena koji potvrđuju da se katastrofa uistinu dogodila, kao i njene stvarne razmjere.
Što se dogodilo 2015. godine?
Točno je da je prije 11 godina Nepal također pogodila katastrofa. Dakle, 25. travnja 2015. godine Nepal, točnije, glavni grad Kathmandu, pogodio je potres jačine 7,6 po Richteru. Potres i njegove posljedice utjecale su na oko osam milijuna ljudi, više od četvrtine populacije Nepala (Oxfam). Nakon prvotnog potresa, regiju su potresla još dva naknadna potresa manje jačine, ali svejedno jaka (6,6 i 6,7 po Richteru).
Potom je 12. svibnja 76 kilometara sjeveroistočno od Kathmandua regiju zatresao još jedan jaki, naknadni, potres, jačine 7,3 po Richteru (Britannica).
Gotovo 9 000 ljudi je tada izgubilo život, više od 22 000 su ozlijeđene, a oko 750 000 domova je uništeno ili oštećeno. U više od 14 okruga također je bilo oštećeno ili uništeno 200 000 sanitarnih čvorova te gotovo pola vodoopskrbnih sustava.
Točno je da je tada ova južnoazijska država bila kritizirana, iz više izvora i zbog više problema.
Prvo, Nepal je tada bio kritiziran zbog kaotičnog odgovora na katastrofu, ali i loše pripreme države. Naime, država se nije adekvatno pripremila na moguću katastrofu poput potresa, iako su stručnjaci i znanstvenici upozoravali na to da su šanse velike da do njih dođe. Dodatno, Nepal se mučio i s raspodjelom humanitarne pomoći.
Odgovor međunarodne zajednice
Naravno, nakon takve tragedije međunarodna zajednica te humanitarne organizacije uskočile su pomoći. Brojne države iskazale su podršku Nepalu, veliki broj njih, poput Indije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ujedinjenog Kraljevstva (UK) odmah su ponudile pomoć, kao i brojne organizacije, poput UNICEF-a i Liječnika bez granica (Médecins Sans Frontières).
Međutim, Vlada Nepala jako je kasnila s obnovom i trošenjem dobivenih sredstava humanitarne pomoći, pa i dodjelom državne pomoći ljudima pogođenima katastrofom. Kako je četiri mjeseca nakon razornog potresa pisao Reuters, na ulicama Kathmandua još uvijek su se mogle vidjeti razrušene građevine.
Vlada je također bila kritizirana za blokiranje dijela humanitarne pomoći na graničnim prijelazima, ali i bila optuživana za korupciju (Guardian, BBC).
Dakle, točno je da je nakon velikog potresa 2015. godine vlada jako loše odgovorila na tu katastrofu, ali to ne potvrđuje tezu da se ovogodišnja katastrofa nije dogodila. S obzirom na to da se još uvijek radi o prvim odgovorima na katastrofu, ne znamo kakav će dugoročni odgovor nepalske vlade biti, niti kako će buduća sredstva biti utrošena.
Zaključno, društvenom mrežom Facebook širi se status u kojem se navodi kako jedan od najpoznatijih videa katastrofe koja je pogodila Nepal, onaj u kojem lavina s lica Zemlje briše granični prijelaz između Nepala i kineskog Tibeta, nije stvaran, nego generiran umjetnom inteligencijom. Kao razlog za to navodi se kako Nepal, kojega je 2015. godine pogodio jaki potres, nije podijelio humanitarnu pomoć koju je zbog te katastrofe primio. Iako je točno da Nepal ima problema s korupcijom te zbog tog razloga veliki dio humanitarne pomoći nije podijeljen, kao i to da je vlada Nepala loše odgovorila na te događaje, katastrofa koja je 2026. godine pogodila ovu zemlju stvarna je. Brojne snimke i fotografije pokazuju da se ona uistinu dogodila, a video iz podijeljenog statusa je autentičan.
