Dezinformacije o klimatskim promjenama često se šire društvenim mrežama. One posebno jačaju tijekom ekstremnih vremenskih događaja, poput suša i požara, ili pak tijekom toplinskih valova i razdoblja s izrazito visokim temperaturama.
Vrlo često se također za razne manipulativne tvrdnje koriste postojeće studije i rezultati tih studija. Iako kvalitetno odrađene, s razrađenom metodologijom i rezultatima koji se mogu provjeriti i potvrditi, one se ili izvlače iz konteksta ili par koriste kao potvrda određenih teza, a da se stave u širi kontekst.
Ovakvi se manevri tako koriste u jednoj objavi na društvenoj mreži Facebook statusu koja je prikupila velik broj oznaka “sviđa mi se”. U objavi piše sljedeće:
“Zemlja postaje sve zelenija – i taj se trend nastavlja. Nedavna analiza u časopisu Nature Reviews Earth & Environment ukazuje na novi rekord u globalnom ozelenjavanju vegetacije u 2025. godini, s posebno značajnim porastom poljoprivrednog zemljišta. Ovi satelitski podaci teško se uklapaju u sliku ekološki urušavajućeg i venućeg planeta koju neprestano šire klimatski alarmisti.
Istraživači predvođeni Nazhakaiti Anniwaer i Shilong Piao analizirali su razvoj vegetacije koristeći satelitski indeks normalizirane razlike u vegetaciji (NDVI). Svoje podatke objavili su pod naslovom ” Zelenost vegetacije u 2025. ” u časopisu Nature Reviews Earth & Environment. Rezultat je jasan: u 2025. godini prosječno globalno ozelenjavanje vegetacije doseglo je najvišu vrijednost u cijelom proučavanom vremenskom nizu. Ukupno 68,2 posto zelenih kopnenih površina pokazivalo je znakove ozelenjavanja, dok se istovremeno dugoročni globalni trend ozelenjavanja povećao s 8,1 × 10⁻⁴ godišnje za razdoblje od 2000. do 2024. na 8,5 × 10⁻⁴ kada je uključena 2025. godina. Dakle, trend nije oslabio u ovoj rekordnoj godini, već se u prosjeku ubrzao diljem svijeta.
Ironično, obradivo zemljište postaje posebno zeleno.
Trend je posebno vidljiv tamo gdje je izravno pogođena proizvodnja hrane za ljude. U 2025. godini, 77,6 posto proučavanog obradivog zemljišta pokazalo je signal ozelenjavanja, u usporedbi sa 72,1 posto travnjaka. Istraživači su identificirali glavna područja povećanog ozelenjavanja u južnoj Africi, južnoj Južnoj Americi, sjevernoj Australiji, Europi, središnjoj Sjevernoj Americi i sjevernoj Kini; mnoga od ovih regionalnih povećanja podudarala su se s većim količinama oborina. Čak i u šumama, ozelenjavanje je nastavilo prevladavati, pokrivajući 60 posto proučavanog područja. Istočni Sibir predstavljao je upečatljiv kontrast, gdje su neuobičajeno niske temperature tijekom vegetacijske sezone dovele do povećanog smeđenja.
To sve više potkopava jednu od najpopularnijih slika u klimatskoj propagandi: ideju Zemlje čija vegetacija vene na golemim područjima zbog porasta temperature. Prava biosfera reagira na znatno složeniji način. Temperatura i oborine igraju ulogu, kao i pošumljavanje, poljoprivreda i promjene u korištenju zemljišta – a također i rastući sadržaj CO2 u atmosferi. Studija tako potvrđuje globalni porast indeksa lisne površine uočen tijekom posljednja četiri desetljeća i izračunala je da samo promjene u vegetacijskom pokrovu čine 18,1 ± 5,9 posto ovog povećanja. Napori pošumljavanja u Kini i Europi također su ostavili jasne tragove u satelitskim podacima.
CO2 gnoji vegetaciju
To što ugljikov dioksid potiče rast biljaka ne bi trebalo biti revolucionarno otkriće: CO2 je jedan od početnih materijala za fotosintezu. Velika međunarodna studija, koju je NASA detaljno predstavila 2016. ( Report24 je o tome izvijestio ovdje, između ostalog ), zaključila je, na temelju satelitskih podataka i modela vegetacije, da gnojidba CO2 može objasniti oko 70 posto globalnog učinka ozelenjavanja koji je tada uočen. Unos dušika kvantificiran je na devet posto, klimatske promjene na osam posto, a promjene u pokrovu zemljišta na četiri posto. Autori su istaknuli da je precizno pripisivanje uzroka temeljeno na izračunima modela – međutim, samo uočeno ozelenjavanje potječe iz satelitskih podataka.
I taj učinak nipošto nije ograničen samo na travu i žitarice. Studija objavljena u časopisu Nature Plants 2025. godine, pod naslovom ” Povećanje veličine stabala u Amazoniji “, analizirala je podatke iz tri desetljeća sa 188 parcela zrelih šuma u Amazoniji. Prosječna površina debla tamošnjih stabala povećavala se za 3,3 posto po desetljeću, a maksimalna veličina stabla za 5,8 posto. Broj velikih debala čak se povećavao za 6,6 posto po desetljeću; kod najvećih stabala ukupna površina debla povećavala se za 8,4 posto.
Znanstvenici su utvrdili da je porast razine atmosferskog CO2 vjerojatno najvažniji, iako možda ne i jedini, pokretač ovog razvoja. Čak su i učinci vrućine, suše i drugih stresova do sada više nego nadoknađeni pozitivnim učincima ovih dodatnih resursa u promatranoj strukturi šuma.
Neugodna slika za klimatske fanatike
Ali u tome leži politički problem. Godinama je javna rasprava o globalnoj klimi napredovala na slikama gorućih šuma, suhih polja i krajolika koji navodno postaju sve neprijateljskiji prema životu. Rekordne razine rasta globalne vegetacije, jači rast biljaka i širenje drveća u amazonskoj prašumi daleko se manje uklapaju u ovu priču. Naravno, svaki vrući dan mediji mogu preuveličati kao znak upozorenja na sljedeću klimatsku katastrofu; međutim, ozelenjavanje planeta putem satelita, koje traje desetljećima, teško je nešto što se može prodati dramatičnim televizijskim slikama.
Ovo je puno više od lijepe nijanse zelene na satelitskim kartama. Veća površina lišća znači dodatnu fotosintezu, više biomase i jači zemaljski ciklus ugljika. Rad Nature Communicationsa iz 2025. godine pod nazivom „ Promjena vegetacijskog pokrova kao rastući pokretač dinamike globalnog indeksa površine lišća “ također ukazuje na veću produktivnost vegetacije, veću apsorpciju ugljika i dodatno hlađenje isparavanjem kao posljedice globalno rastućeg indeksa površine lišća. Istodobno, globalna poljoprivredna proizvodnja znatno se povećala od 1960-ih. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, stvarna vrijednost globalne proizvodnje usjeva, stoke i akvakulture gotovo se učetverostručila između 1961. i 2020. – s 1,1 bilijuna dolara na 4,3 bilijuna dolara, izračunato prema konstantnim cijenama iz 2015. godine. Slika planeta čiji se kapacitet za proizvodnju hrane neizbježno urušava pred našim očima sigurno nije potkrijepljena stvarnim razvojem događaja.
Naravno, regionalne suše, šumski požari i propadanje usjeva zbog teških vremenskih uvjeta i dalje se događaju, ali opći trendovi na globalnoj razini ostaju nepromijenjeni. CO2 potiče rast, a više temperature mogu produžiti sezonu rasta u nekim regijama (obično karakteriziranim duljim hladnim razdobljima), čime se potiče fotosinteza. Zemlja je danas znatno zelenija nego što je bila prije nekoliko desetljeća, a 2025. godina donijela je još jedan rekord. Stoga smo još uvijek daleko od “klimatskog kolapsa” i “umirućeg planeta.”
Status (arhivirano ovdje) je u trenutku pisanja članka prikupio 439 oznaka “sviđa mi se”, 86 komentara te je podijeljen 107 puta.
Navodi preuzeti iz austrijskog desničarskog portala
Navodi iz statusa preuzeti su s austrijskog portala Report24 (arhivirano ovdje), koji stranica Media Bias Fact-Check ocjenjuje kao ekstremno desnog te kao izvor informacija upitne kvalitete. Isti je izvor i prije širio dezinformacije o cjepivima i zabrani mesa (Wikipedia).
U statusu se, dakle, navodi kako Zemlja postaje sve zelenija. Pritom se citira nekoliko studija, pa tako i nedavna analiza objavljena u časopisu Nature Reviews Earth & Environment, koja “ukazuje na novi rekord u globalnom ozelenjavanju vegetacije u 2025”.
Napomenimo prvo da se ovakve ovakve teze o ozelenjivanju Zemlje šire godinama. Faktograf je identificirao da se od najranije od 2019. godine raznim rubnim portalima šire ovakvi i slični navodi (Logično, Logično, Hrvatski fokus).
Točno je da je 2016. godine američka Nacionalna uprava za zrakoplovstvo i svemir (NASA) u časopisu Nature Climate Change objavila studiju koja je pokazala da postoji neki tip kompenzacije za visoke temperature i nedostatak vode uzrokovan visokim emisijama stakleničkih plinova – a to je da visoke koncentracije CO2 mogu pojačati rast usjeva i smanjiti količinu vode koju biljke gube isparavanjem.
No, i tada su znanstvenici upozoravali da ovakvo “ozelenjavanje” Zemlje nije nužno pozitivna ili negativna stvar, već samo još jedan pokazatelj kako klimatske promjene mijenjaju našu planetu. Dodatno, klimatske promjene kompliciraniji su procesi od “samo” pošumljavanja i ozelenjavanja planete.
Što znači “ozelenjavanje”
O ovoj temi već je pisao znanstveni novinar Jasmin Murić s portala Raskrinkavanje.me. Kao što piše navedeni portal, brojke iznesene u objavi na društvenoj mreži Facebook većim dijelom nisu izmišljene, samo ne znače ono što im je autorica statusa pripisala. Da, ozelenjavanje je stvarno, ali je posljedica klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti vezano za upravljanje zemljištem. Također, ozelenjavanje planete ne znači da se biosustav oporavlja, već reflektira njegovo prilagođavanje na nove vremenske i klimatske uvjete, piše dalje Raskrinkavanje.
Autorica statusa, dakle, koristi stvarne studije koje iznose točne i provjerene rezultate. Točno je da klimatske promjene i povećanje dostupnosti resursa poput CO2 mijenjaju šume diljem svijeta. Tako je u 2025. godini prosječna vegetacija globalno dosegnula najvišu vrijednost otkako se od 2000. godine provode mjerenja, a došlo je i do porasta globalnog indeksa lisne površine (leaf area index, LAI).
Međutim, ostaje za vidjeti hoće li korist od dodatnog CO2 nadjačati buduće rizike koji dolaze s klimatskim promjenama – vrućine, suše, munje, tornada, superćelijske oluje i druge ekstremne vremenske događaje. Također treba istaknuti i da klimatske promjene nisu problem koji se može riješiti “jednim potezom”, tj. samo pojačanim rastom vegetacije i ozelenjavanjem planete.
U statusu se također spominje NDVI, tj. normalizirani indeks u vegetaciji. Radi se o metrici koja se često koristi u poljoprivredi, a koja ukazuje na gustoću i zdravlje vegetacije.
Vrijednosti indeksa kreću se od -1 do 1; negativne vrijednosti ukazuju na vodu ili golo tlo, vrijednosti blizu nule ukazuju na rijetku vegetaciju, a više vrijednosti ukazuju na gušću vegetaciju. To je metoda koja izračunava varijaciju između količine crvenog svjetla koju prima vegetacija i količine infracrvenog svjetla u blizini koje snažno reflektira vegetacija.
Međutim, zeleniji piksel automatski ne predstavlja i zdraviji ekosistem. NDVI ne pokazuje koje vrste žive na nekoj površini, rastu li ili opadaju njihove populacije, kakvo je stanje zemljišta, koliko vode vegetacija troši niti koliko je sistem otporan na požar, sušu ili toplotni val.
Je li CO2 dobar za biljke?
U statusu se iznosi i teza kako ugljikov dioksid potiče rast biljaka, jer je jedan od početnih materijala za fotosintezu. O ovoj smo temi na Faktografu već pisali.
Točno je da biljke trebaju CO2 za proizvodnju kisika. Radi se o procesu fotosinteze, odnosno, stvaranju organskih tvari iz CO2 i vode (H20) s pomoću svjetlosne energije i klorofila, uz istodobno izlučivanje kisika. Točno je i da atmosfera s više CO2 kratkoročno povećava prinos usjeva zbog veće stope fotosinteze.
Ugljični je dioksid dio prirodnog globalnog ekosustava.
Međutim, problem je količina CO2 koji je rezultat ljudskog utjecaja, kao što je na primjer sagorijevanje fosilnih goriva. Zajedno s drugim stakleničkim plinovima, ugljični dioksid zadržava sunčevu energiju u atmosferi, što uzrokuje porast temperature površine Zemlje.
Trevor F. Keenan, znanstvenik u Odjelu za klimu i znanosti o ekosustavima u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Berkeley, za Reuters je rekao kako su ovakve tvrdnje zavaravajuće.
“Usredotočuje se samo na jedan učinak CO2 (povećanu produktivnost biljaka), dok zanemaruje drugi veliki učinak, zagrijavanje Zemlje, što pak dovodi do mnogih problema za život na planetu, uključujući toplinski stres i utjecaj suše na produktivnost biljaka”, rekao je.
Rob Jackson, profesor globalnih promjena okoliša i biologije na Nicholas School of Environment Sveučilišta Duke, radio je istraživanje koje je pokazalo kako bismo s višim koncentracijama ugljičnog dioksida u atmosferi vidjeli više rasta stabala, ali da bi također moglo biti više štetočina zbog viših temperatura i suše.
“To je isto kao reći da su steroidi dobri za ljude. Točno je da oni grade kosti i mišiće. Međutim, imaju i druge učinke”, rekao je za Politifact.
Kako je još 2016. godine za Carbon Brief pojasnio profesor Ranga Myneni sa Sveučilišta Boston, klimatske promjene se događaju bez obzira na to što biljke i stabla uklanjaju oko četvrtinu CO2 koji nastaje kao rezultat antropogenih emisija stakleničkih plinova.
Iako CO2 potiče rast biljaka, važno je istaknuti i negativne učinke na neke od usjeva koji su najvažniji za ljude, poput riže, pšenice, soje i kukuruza. Povećanje CO2 dovest će do smanjenja usjeva, ali i pada njihovih nutritivnih vrijednosti.
Tako je jedna studija iz 2018. godine pokazala je kako će povećane razine CO2 promijeniti udio proteina, vitamina i mikronutrijenata poput željeza i cinka u riži, što će posebno utjecati na siromašnije države kojima riža čini znatan udio u prehrani.
Također, kao što smo već pisali, u budućnosti je i pšenica u opasnosti zbog rasta temperatura. Pojedine C3 biljke, poput duhana i pamuka, pokazale su da enzimi koji provode fotosintezu u njihovim listovima prestaju funkcionirati već na temperaturama između 35 i 40 stupnjeva Celzijevih. No, o kojoj god da se biljki radi, CO2 nije jedini potreban za njen rast.
Kako pojašnjava profesor građevnog i okolišnog inženjerstva na američkom MIT-u David Des Marais, rast biljaka previše je kompleksna tema da bi se svela pod nazivnik “više biljaka do kojih će doći s više CO2”.
Da, biljke rastu u uvjetima povećane koncentracije CO2, ali pod uvjetom da su zadovoljeni i drugi faktori, poput plodnog tla i dostupnosti vode. S druge strane, klimatske promjene dovode do drugih uvjeta poput suša, koje pak mogu ometati ili spriječiti rast biljaka. Ukratko, radi se o kompleksnim pitanjima i problemima koji imaju niz kaskadnih učinaka.
Potrebno je napomenuti još nešto. Kao što piše New Scientist (arhivirano ovdje), biljke koje više rastu pod utjecajem veće koncentracije CO2 vrlo brzo dosegnu ograničenje koje proizlazi iz nedovoljne dostupnosti dušika, minerala potrebnog za njihov daljnji rast. Dakle, dostupnost CO2 nije jedina varijabla u jednadžbi, dok brojni drugi faktori mogu ograničiti rast biljaka, piše New Scientist.
Dakle, zelenija Zemlja zbilja zvuči divno, ali revizija optimističnih najava o nadolazećem zelenom obilju zbog povećanja atmosferskog CO2 pokazala je da se radi o drastičnom pojednostavljenju.
Klimatske promjene su stvarne
O tome da su klimatske promjene stvarne smo na Faktografu pisali u više navrata. Postoje brojni dokazi koje su znanstvenici prikupili, poput onih iz prirodnih izvora (ledene jezgre, stijene, nizovi godova), kao i satelitske snimke koje dokazuju da se klimatske promjene događaju.
Globalno zatopljenje dugoročno je podizanje prosječne temperature na planetu. “Iako ovaj trend zagrijavanja traje već duže vrijeme, njegov tempo se značajno povećao u posljednjih sto godina zbog izgaranja fosilnih goriva. Kako se ljudska populacija povećavala, tako je rastao i volumen sagorijevanja fosilnih goriva. Fosilna goriva uključuju ugljen, naftu i prirodni plin, a njihovo izgaranje uzrokuje ono što je poznato kao ‘efekt staklenika’ u Zemljinoj atmosferi”, pojašnjava časopis National Geographic.
Klima se tijekom povijesti Zemlje mijenjala. Samo se u proteklih 800,000 godina odvilo osam ciklusa ledenih doba i toplijih razdoblja, piše NASA. Većina tih klimatskih promjena povezana je s veoma malim varijacijama u Zemljinoj orbiti koja bi dovela do promjene u količini solarne energije koju naša planeta prima. Međutim, ono što se trenutno odvija rezultat je drugačijih procesa, jer se radi o zagrijavanju koje je direktni rezultat ljudske aktivnosti.
No, bez obzira na sve očitije klimatske promjene i sve očitije vremenske ekstreme, bez obzira na sve znakove upozorenja, brojni i dalje u njih odbijaju vjerovati, tj. negiraju činjenicu da su klimatske promjene stvarne, da su rezultat djelovanja čovjeka i da je potrebno djelovati.
Zaključno, društvenom mrežom Facebook širi se status u kojem se tvrdi kako CO2 koristi ozelenjavanju planete. Za navedenu tvrdnju koriste se tri znanstvene studije i analize koje su odrađene kvalitetno, s provjerljivom metodologijom i rezultatima. Međutim, one se potom, van konteksta, koriste kako bi se negirale klimatske promjene i kako bi se tvrdilo kako će povećanje CO2 zapravo dovesti do boljitka za planet te povećati rast vegetacije. Iako je točno da biljke trebaju CO2 za proizvodnju kisika, tj. fotosintezu, i da to dovodi do povećane produktivnosti biljaka, u objavi se zanemaruje drugi veliki učinak, zagrijavanje Zemlje, što pak dovodi do mnogih problema za život na planetu, uključujući toplinski stres i utjecaj suše na produktivnost biljaka. Također, povećanje CO2 dovodi i do štetnih posljedica za biljni svijet, npr. smanjenja nutritivne vrijednosti. Stoga ocjenjujemo kako ovoj objavi nedostaje kontekst.
