U jeku toplinskog vala koji je krajem lipnja pokosio Europu i sa sobom nažalost donio i val smrtnih slučajeva, zamah su dobile i dezinformacije o klimatskim promjenama. Paralelno s toplinskim valom Faktograf je primijetio širenje raznih dezinformirajućih objava na društvenoj mreži Facebook koje na različite načine zapravo tvrde istu stvar – da je visokih temperatura ili ekstremnih klimatskih događaja bilo i prije. Stoga ono što se događa sada nije zapravo ništa posebno, ekstremno ili kataklizmično.
Tako su krajem lipnja 2026. godine, upravo kada je Europu zahvatio smrtonosan toplinski val, više korisnika društvenih mreža Facebook i Instagram proširili objave s istim tekstom, u kojima je korištena ista grafika.
U objavama piše sljedeće:
“Zanimljivo je to globalno zatopljenje koje svakim trenom GLOBALNO uvećava temperaturu, pogotovo kada je najveća temperatura izmjerena na Balkanu prije 50 godina, a druga najveća prije 120 godina. Ako postoji GLOBALNO zatopljenje onda bi valjda bilo vjerojatnije da maksimalna temperatura bude neka nedavno izmjerena.”
Isti tekst (arhivirano ovdje) objavio je na društvenoj mreži Facebook Danijel Grgičin, čest širitelj dezinformacija o cjepivima i klimatskim promjenama, kao i neki drugi Facebook profili poznati po širenju dezinformacija (1, 2, 3, 4, 5).
Visoke temperature kroz prošlost
Teze su se proširile i van društvenih mreža. U objavi na blogu “Goranci online” od 29. lipnja 2026. koristi se ista grafika. Taj blog, pak, citira isti tekst koji je objavljen na Facebook stranici “Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme”. Objave na toj Facebook stranici također su česta tema Faktografovih članaka, a potpisuje iz “prof. Zoran”.
Iako na blogu piše i “kako velika većina klimatologa smatra da, iako su toplinski valovi postojali i u prošlosti, današnja znanstvena istraživanja pokazuju da globalno zatopljenje povećava učestalost, intenzitet i trajanje takvih ekstremnih vremenskih pojava”, citira se i “profesor Zoran” koji smatra kako se u javnosti stvara nepotrebna panika oko ljetnih vrućina, pozivajući se upravo na povijesne meteorološke rekorde.
Objave sadrže i grafiku u kojoj su navedene najviše temperature na Balkanu tijekom godina, pa je tako u Ateni 1977. godine zabilježeno čak 48 stupnjeva, u Mostaru 1901. godine 46,2 stupnja, a u Pločama su 1981. godine zabilježena 42 stupnja. Ovakve visoke temperature iz prošlosti dokaz su, tvrde postovi, da je globalno zatopljenje zapravo prevara, jer da je stvarno, visoke temperature bile bi izmjerene jedino u nedavnoj povijesti.
Temperaturni rekordi
O ovim tvrdnjama već su pisali naši kolege s portala Raskrinkavanje. Kako oni ističu, podaci s grafike u velikoj su mjeri točni i moguće ih je potvrditi i u drugim izvorima (1, 2, 3, 4, 5). U slučaju Albanije su zastarjeli, jer je novi rekord zabilježen 25. srpnja 2023. godine.
Podaci u analiziranim objavama sugeriraju da ljetne vrućine posljednjih godina nemaju veze s klimatskim promjenama, jer su temperaturni rekordi u zemljama širom Balkana zabilježeni desetljećima ranije. Prema grafici u analiziranim objavama, najviše temperature u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zabilježene su u srpnju i kolovozu 2007. godine, a u Sloveniji 2013. Najviša zabilježena temperatura u Albaniji je iz 1988. godine, u Hrvatskoj iz 1981., u Grčkoj iz 1997., u Bugarskoj iz 1916., a najviša izmjerena temperatura u Bosni i Hercegovini je iz 1901. godine, piše dalje Raskrinkavanje.
No, kako ističu i naši kolege, sve to nije dokaz da su klimatske promjene i globalno zagrijavanje izmišljeni fenomeni. Postoje brojni dokazi da se klima mijenja globalno, kontinentalno i lokalno, brže nego ranije i da ove promjene uzrokuju ljudske aktivnosti.
O tome smo i na Faktografu pisali u više navrata. Visoke temperature iz prošlosti ne kontriraju onome što je znanstveno dokazano – da se od 1800-tih prosječna temperatura Zemlje polako povećava zbog emisija stakleničkih plinova. Temperaturni rekordi izmjereni na jednom mjestu ne znače da se Zemlja ne zagrijava.
Postoje brojni dokazi koje su znanstvenici prikupili, poput onih iz prirodnih izvora (ledene jezgre, stijene, nizovi godova), kao i satelitske snimke koje dokazuju da se klimatske promjene događaju.
Zemlja se zagrijava
Dakle, klimatske promjene su stvarne. O tome smo na Faktografu pisali u više navrata.
Globalno zatopljenje dugoročno je podizanje prosječne temperature na planetu. “Iako ovaj trend zagrijavanja traje već duže vrijeme, njegov tempo se značajno povećao u posljednjih sto godina zbog izgaranja fosilnih goriva. Kako se ljudska populacija povećavala, tako je rastao i volumen sagorijevanja fosilnih goriva. Fosilna goriva uključuju ugljen, naftu i prirodni plin, a njihovo izgaranje uzrokuje ono što je poznato kao ‘efekt staklenika’ u Zemljinoj atmosferi”, pojašnjava časopis National Geographic.
Klima se tijekom povijesti Zemlje mijenjala. Samo se u proteklih 800,000 godina odvilo osam ciklusa ledenih doba i toplijih razdoblja, piše NASA. Većina tih klimatskih promjena povezana je s veoma malim varijacijama u Zemljinoj orbiti koja bi dovela do promjene u količini solarne energije koju naša planeta prima. Međutim, ono što se trenutno odvija rezultat je drugačijih procesa, jer se radi o zagrijavanju koje je direktni rezultat ljudske aktivnosti.
No, bez obzira na sve očitije klimatske promjene i sve očitije vremenske ekstreme, bez obzira na sve znakove upozorenja, brojni i dalje u njih odbijaju vjerovati, tj. negiraju činjenicu da su klimatske promjene stvarne, da su rezultat djelovanja čovjeka i da je potrebno djelovati.
Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu još ranije je za Faktograf komentirao učestali argument klimatskih skeptika koji promoviraju sličnu tezu, a to je da su neka područja Zemlje, prije 800 ili tisuću godina, bila toplija nego danas.
“Uvijek ćemo nalaziti lokalitete i mikroklime koje nisu u skladu sa srednjom globalnom klimom. Upravo zato se i govori o srednjoj prizemnoj temperaturi, ali za cijelu Zemlju. Isto tako vrijedi i za oceane i za mora. Postoje morske struje koje se još uvijek hlade. Ipak, većina morskih struja, kao i globalni oceani i mora, se nepobitno zagrijavaju i zaprimaju ogromne količine energije. To se između ostaloga uočava i u srednjem porastu globalne razine mora i oceana. I danas možemo pronaći na izoliranim dijelovima Pacifika, ili južno od Grenlanda, da se događa lokalno zahlađenje, ali mi ovdje govorimo o globalnim srednjim i najmoćnijim promjenama”, objasnio je tad za Faktograf.
Dakle, “kratkoročne fluktuacije temperature ne poništavaju dugoročne trendove globalnog zatopljenja, koji su potkrijepljeni opsežnim znanstvenim dokazima koji pokazuju stalni porast globalnih prosječnih temperatura u posljednjih 100 godina”, objasnio je portal Lead Stories kada je provjeravao točnost dezinformacija koje su negirale klimatske promjene zbog činjenice da je povijest također zabilježila slučajeve vrlo visokih temperatura.
Studija o kretanju temperature
Recimo, jedna ambiciozna studija naslovljena “485 milijuna godina povijesti temperature Zemljine površine” (eng. A 485-million-year history of Earth’s surface temperature) pokazala je da je klimatska povijest Zemlje bila ispunjena velikim promjenama i puno većim, tj. višim temperaturama nego što se prvotno smatralo.
Koristeći asimilaciju podataka, dakle, kombinirajući dokaze koje su uspjeli prikupiti, poput više od 150.000 fosila, s klimatskim modelima, znanstvenici koji su proveli studiju dobili su rezultate koji sugeriraju da je, kada su temperature bile najviše, prosječna temperatura na Zemlji iznosila 36 stupnjeva. To je puno više od povijesnih 14,98 stupnjeva Celzijusa koje je planeta dosegnula 2023. godine.
Međutim, to nije dokaz da klimatske promjene nisu stvarne niti da globalne promjene u temperaturi ne utječu na čovjeka. Naime, ljudi su se razvili u periodu kada nije bilo tako vruće te nisu navikli na tako visoke temperature. Vremenska traka globalne temperature Zemlje koju su razvili znanstvenici pokazuje kako su velike i dramatične temperaturne promjene, dakle skokovi i padovi u temperaturi, zapravo povezani s nekim od najgorih katastrofa i izumiranja u povijesti planete.
Emily Judd, glavna autorica studije i istraživačica na Sveučilištu Arizona i Smithsonianu, kazala je da “znamo da takvi katastrofični događaji… mijenjaju kako život izgleda. Kada se okoliš brzo zagrijava, životinje i biljke ne mogu držati korak [s tim promjenama].”
Ljudi su evoluirali tijekom najhladnijeg eona fanerozoika, kada su najniže globalne temperature bile oko 11 Celzijusovih stupnjeva. “Naša civilizacija nastala je oko geološkog ledenog doba. Tako da, iako je klima [prije] bila toplija, ljudi nisu živjeli u toplijoj klimi i postoji puno posljedica s kojima će se ljudi morati suočiti tijekom ovog razdoblja”, kazala je Judd.
Zaključno, krajem lipnja, upravo kada je Europu pogodio jaki - i smrtonosni - toplinski val, društvenim mrežama proširile su se objave u kojima se dijelila grafika koja prikazuje visoke temperature izmjerene na Balkanu prije 50 godina. Međutim, iako su ta mjerenja točna, ona ne mijenjaju činjenicu koja je znanstveno dokazana, a to je da se naša planeta zagrijava i to zbog utjecaja ljudske djelatnosti. Zbog svega toga sve su češći ekstremni vremenski događaji, kao i toplinski valovi koji nas sve više pogađaju.
