Afrička svinjska kuga (AFK) ne postoji, a u Hrvatskoj se pod krinkom AFK-a provodi uništavanje domaće svinjske proizvodnje, ustvrdila je Udruga hrvatski krški pašnjaci u dužem statusu objavljenom na njihovom Facebook profilu. Cijeli post arhiviran je na ovom linku.
„Žalosno je što svinjogojci ne vide da im se zdrave svinje svake godine ubijaju po istom scenariju, sve im pobiju a oni šuše i šute i čekaju sljedeću godinu gdje će im opet servirati lažnu Afričku svinjsku kugu i ubijati zdrave svinje.
Jedan svinjogojac je rekao da je imao 40 svinja, jedna se razboljela a oni mu ubili 39 zdravih.E moj sinko zar nisi ništa naučio u prošlih 4-5 godina“, među ostalim stoji u objavi Hrvatskih krških pašnjaka koja je postala viralna.
Ta udruga tvrdi kako je bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković „počinila genocid u miru nad Slavoncima“ dok je tu istu politiku nastavio provoditi David Vlajčić, sadašnji ministar iz redova Domovinskog pokreta, stranke koja se prije ulaska u vladajuću koaliciju oštro suprotstavljala mjerama suzbijanja širenja afričke svinjske kuge.
Prema zadnjim podacima Ministarstva poljoprivrede, u ovoj godini je do sada potvrđeno 101 izbijanje ASK-a na objektima na kojima se drže svinje – 52 objekta u Osječko-baranjskoj županiji te 49 objekata u Virovitičko-podravskoj županiji. U ovoj godini usmrćeno je gotovo četiri tisuće svinja.
Osim kod domaćih svinja, potvrđeno je i 187 slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja i to 184 u Osječko-baranjskoj županiji, dva u Vukovarsko-srijemskoj županiji i jedan u Virovitičko-podravskoj županiji.
Dužnosnici Domovinskog pokreta mijenjaju stav
Domaće svinjogojstvo s problemom širenja ASK-a snažno se suočilo 2023. godine. Oštre biosigurnosne mjere koje je vlada tada provodila s ciljem suzbijanja širenja te bolesti izazvale su pobunu poljoprivrednika. Njihove prosvjede podržavao je dio desnog političkog spektra, među kojima su i predstavnici Domovinskog pokreta (DP). Oni su nakon izbora 2024. godine i ulaska u vladajuću koaliciju „promijenili ploču“.
Bolest se ponovo razbuktala prije godinu dana, a ministar poljoprivrede iz redova DP-a nastavio je provoditi iste mjere koje su se provodile i u 2023. godini, kada je ministarstvo vodila HDZ-ova Marija Vučković. Lanjsko širenje virusa afričke svinjske kuge, pak, iz DP-a su proglasili nekakvim „specijalnim ratom“ u kojem su se prebirala i krvna zrnca svinja na seoskim domaćinstvima i farmama (1, 2, 3).
Nema drugog načina, osim usmrćivanja
Afrička svinjska kuga je vrlo zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja – i bolesnih i zdravih svinja na području gdje je zaraza otkrivena.
ASK je prvi put opisana 1921. godine u Keniji. Sredinom 20. stoljeća naglo se proširila u države istočne i subsaharske Afrike, a prva pojava ASK izvan područja tog kontinenta zabilježena je u Portugalu 1957. godine.
Virus ASK-a „je u vanjskoj sredini vrlo postojan“. Kako navodi Vilim Starešina, sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, virus je u sasušenoj krvi infektivan do 15 tjedana, u stolici (fecesu) dva do tri mjeseca, u svinjcu i do mjesec dana.
U suhomesnatim svinjskim proizvodima (termički neobrađenim) virus je infektivan 400 dana, a u smrznutom mesu do tri godine. U svježem mesu je aktivan pet dana. Iako za čovjeka ASK nije opasan, ti podaci jasno pokazuju koliko čovjek može pridonijeti širenju bolesti među domaćim svinjama.
Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, obavezna je pojavu bolesti životinja prijaviti u informacijski sustav EU o bolestima životinja – ADIS (The EU Animal Diseases Information System) unutar kojeg se registriraju i dokumentiraju zarazne bolesti kod životinja. Riječ je o alatu putem kojeg se osigurava trenutačno informiranje o porukama upozorenja, kao i detaljnije informacije o izbijanjima najrelevantnijih bolesti životinja – čime se omogućuje neposredan pristup informacijama o izbijanju zaraznih bolesti te osigurava provedba ranog upozoravanja, odnosno omogućuje brz odgovor na kontrolu epidemiološke situacije.
Virus kod domaćih svinja trenutačno je prisutan i u BiH i Rumunjskoj, kao i u Srbiji, a kod divljih u više od 10 zemalja
Prema zadnjem tjednom izvještaju AIDS-a, osim u Hrvatskoj, ASK kod domaćih svinja zabilježen je u Rumunjskoj i BiH. Ta se bolest snažno širi i domaćinstvima koja uzgajaju svinje u Srbiji u kojoj je bolest potvrđena u gotovo 670 gospodarstva, a eutanazirano je ili uginulo gotovo 30 tisuća svinja.
Što se tiče ASK-a kod divljih svinja, osim u Hrvatskoj bolest je zabilježena u još 10 europskih zemalja.
Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak je objavilo obavijest o riziku širenja svinjske kuge, pozivajući šumoposjednike, poljoprivrednike i planinare na pojačan oprez i pridržavanje propisanih biosigurnosnih mjera tijekom boravka i rada u šumama. Poziva ih da: izbjegavaju nepotrebno kretanje u područjima u kojima su propisane mjere ograničenja; ne ostavljaju ostatke hrane i drugih organskih materijala u šumi; da nakon boravka u šumi očiste i dezinficiraju obuću, odjeću, vozila i radnu opremu; ne približavaju se uginulim ili bolesnim divljim svinjama. Osim toga, ministarstvo ih poziva da svako opažanje uginule ili sumnjivo bolesne divlje svinje odmah prijave nadležnoj veterinarskoj službi, lovoovlašteniku ili Državnom inspektoratu.
Zaključno, afrička svinjska kuga nije nepostojeća bolest, kako se to sugerira u statusu, a jedini način borbe protiv te bolesti je eutanazija svinja na području kojim se širi.
