Ocjena točnosti

Širi se svinjska kuga, a dio oporbe se buni zbog mjera za suzbijanje zaraze

Jedini način da se obuzda širenje afričke svinjske kuge je eutanazija svinja. Saborski zastupnici Suverenista, Mosta i Domovinskog pokreta se bune protiv mjera za suzbijanje zaraze.
Ilustracija: Kenneth Schipper Vera on Unsplash

Na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije od 26. lipnja, kada je zabilježen prvi ovogodišnji slučaj afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj, eutanazirano je oko šest tisuća svinja.

Ta smrtonosna bolest koja izaziva ogromne gospodarske štete za sektor svinjogojstva do sada je registrirana na više od 250 gospodarstava. Istodobno, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, afrička svinjska kuga utvrđena je u tri slučaja u divljih svinja. Laboratorijske analize, kao i podaci prikupljeni na terenu, ukazuju kako je za pojavu ASK-a na području Hrvatske kriv ljudski faktor.

I dok su svinjogojci očajni, pritom tvrdeći i kako nisu bili educirani o toj smrtonosnoj bolesti svinja, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, je najavila kako će država učiniti sve kako bi se proizvođačima adekvatno pomoglo, pri čemu će „nadoknada biti po tržišnim cijenama, da se matični fondovi što prije obnove, a bolest što prije okonča“.

Za tu je namjenu osigurano, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva poljoprivrede, 12,5 milijuna eura pomoći. Pravilnik o provedbi programa potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge, kojim se regulira pomoć svim pogođenim gospodarstvima, nalazi se u kratkom postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (1, 2, 3, 4).

Pobuna desne oporbe protiv eutanazije svinja

Hrvatski veterinarski institut potvrdio je u ponedjeljak 26. lipnja 2023. godine ASK u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Bolest se pojavila na dva manja objekta na kojima su se svinje držale na otvorenom. Za nekoliko tjedana bolest se proširila na 97 gospodarstava, a do danas je registrirana na više od 250 gospodarstava koja se bave uzgojem svinja.

Mjere borbe protiv te bolesti izazvale su reakcije kako proizvođača tako i političara, tim više jer je područje Slavonije pogodila i snažna oluja u kojoj su mnoga domaćinstva i gospodarstva stradala. Osnovna je tvrdnja da je država kasno reagirala te da je usmrćivanje svinja, bolesnih i onih koje ne pokazuju znakove bolesti, put u smrt domaćeg svinjogojstva.

„Ovo je posljednji čavao u lijesu hrvatskog svinjogojstva jer iako se afrička svinjska kuga u susjednoj Srbiji pojavila još u siječnju ove godine, resorno ministarstvo izostalo je s planiranjem kriznih mjera u slučaju širenja epidemije na teritorij Hrvatske. Posebice je zabrinjavajuća najnovija naredba koja kaže da se u žarištima, a to je 11 općina na području županije, moraju eutanazirati sve svinje. Do sada ih je ubijeno oko tri tisuće, a to nije konačna brojka”, ustvrdio je Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, 20. srpnja (1, 2, 3).

Nekoliko dana kasnije slično je govorio sa saborske govornice, napominjući pritom kako se na područjima na kojima su svinje zbog bolesti eutanazirane, godinu dana neće smjeti uzgajati svinje.

„Šest mjeseci je Ministarstvo poljoprivrede imalo vremena od kada se afrička svinjska kuga pojavila u Srbiji i BiH. Nije se reagiralo promptno. (…) Procjena je da na tom području ima 70 tisuća svinja. Znate što to znači za Slavoniju? Slavonija bez kulena, bez kulenove seke, bez slanine više nije Slavonija“, među ostalim je tada kazao Pavliček.

Uzgajivače svinja s područja Slavonije je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava pozvao da, ako treba, izađu na ulicu.

“Poruka DP je, osigurajte ljudima pravične naknade, nemojte da ljudi dižu ruke na sebe i nastavljaju zatvarati svoja gazdinstva i farme”, kazao je Ivan Penava  pozivajući seljake da, ukoliko to smatraju potrebnim, izađu i na ulicu.

“Šuška se o nalogu da će se morati eutanazirati i zaražene, ali i nezaražene svinje što smatramo lošim potezom”, dodao je Penava optuživši nadležne službe za nesnalaženje u pristupu oko suzbijanja afričke svinjske kuge.

Zastupnici Mosta Slavoniju su posjetili nakon strašne oluje koja je 19. srpnja poharala područje Zagreba i dijela Slavonije. Progovorili su tada i o mjerama za suzbijanje ASK.

„Ostavljena, napuštena i prevarena Slavonija; Kada nam unište svu stoku – imat ćete bubašvabe za papicu“, objavio je Marin Miletić, zastupnik Mosta na svom Facebook profilu (arhivirano ovdje).

„(…) Mnogi ljudi su u strahu jer je nažalost veliki broj svinja stradao iako su bile potpuno zdrave. Gnjev seljaka je velik, neki su čak rekli da će se sami organizirati i podignuti barikade. Ljude boli nepravda, uništavanje zdravih svinja, nedostatak razboritosti. Seljacima se čini da nedostaje objektivnih kriterija, inspektori iz poslušnosti i straha propisuju eliminaciju i tamo gdje ne treba.

Granica sa Srbijom je velika, a tamo je svinjska afrička kuga godinama prisutna. Divlje svinje prelaze i često baš one prenose“, napisao je, među ostalim, Miletić navodeći kako se „pažljivim i racionalnim pristupom“ dosta toga može spasiti od eutanazije i klanja.

„Nije sporna eutanazija svih svinja na zaraženim gospodarstvima i onima koja su čvrsto dokazano epidemiološki povezana s njima. To se mora i tu nema spora. Ali, nema potrebe za klanjem svih svinja na nezaraženim gospodarstvima u zonama ograničenja niti tzv. preventivna eutanazija u užim zonama ograničenja. Meni se čini da ovdje imamo klasično stanje nesposobnosti i nedostatka vizije, strategije Plenkovićevih  ministara, jednim pogrešnim stavom da se svi problemi rješavaju prihvaćanjem i primjenom EU pravila.

U poljoprivredi je baš obrnuto. Ulaskom u EU tek počinju problemi za poljoprivredu. Tko nema strategiju, viziju, tko se ne bori za vlastite interese unutar EU nego samo promatra što se zbiva – poljoprivreda mu propada. Tu je potrebno biti jako proaktivan, a ne pasivan promatrač i izvršitelj“, ustvrdio je Miletić zaključujući: „Kada nam ekipa globalista uništi svu stoku – onda će ljudi papati bubašvabe. Ako se narod ne probudi“.

Krizni plan donesen još prije pet godina

Iako je od lipanjske pojave ASK u Hrvatskoj eutanazirano oko šest tisuća svinja, a ta je bolest registrirana na preko 250 gospodarstava, tvrdnje o tome da su mjere zaštite kasno pokrenute i da su prerestriktivne nisu posve opravdane.

Naime, Hrvatska je još 2007. godine donijela Pravilnik o mjerama kontrole afričke svinjske kuge. Te je godine došlo do epidemije ASK-a u Gruziji, Armeniji, Azerbejdžanu, Ukrajini, Bjelorusiji i europskom dijelu Rusije. Iz Rusije i Bjelorusije bolest se proširila na Europsku uniju. Prvi slučajevi ASK u EU zabilježeni su 2014. godine u zemljama Baltika i Poljskoj, a poslije i u Mađarskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Belgiji, Njemačkoj….

Hrvatska je 2018. godine donijela prvi Nacionalni krizni plan za ASK koji je u narednim godinama mijenjan. Od 2019. godine provodi se program nadziranja ASK u Hrvatskoj, propisana je godišnja kategorizacija objekata te je provođena edukacija za ovlaštene veterinare i veterinarsku inspekciju, lovce i posjednike o samoj bolesti, ali i provedbi kategorizacije gospodarstava koje drže svinje (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7). Tada su izrađeni i edukativni letci o toj opasnoj bolesti za svinje.

Usmrćivanje jedini način da se zaustavi širenje

No, što je afrička svinjska kuga i kako se širi? Afrička svinjska kuga je vrlo zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto.  Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja (1, 2, 3).

ASK je prvi put opisana 1921. godine u Keniji. Sredinom 20. stoljeća naglo se proširila u države istočne i subsaharske Afrike, a prva pojava ASK izvan područja tog kontinenta zabilježena je u Portugalu 1957. godine.

„Krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do masovnog uvoza svinja u Keniju, prvenstveno sa Sejšela koji su tada bili portugalska kolonija, te drugih europskih država (Engleske). Uzrok masovnom uvozu koji je bio najintenzivniji 1904. i 1905. godine je nedostatak životinjskog proteina na tržištu hrane nastalog pojavom goveđe kuge. Razvojem svinjogojske proizvodnje, došlo je i do pojava prvih specifičnih bolesti svinja, pa tako i ASK“, navodi Lorena Jemeršić u radu “Povijest i proširenost afričke svinjske kuge”.

Prva pojava ASK izvan područja Afrike zabilježena je u Portugalu 1957. godine nakon hranjenja svinja zagađenim ostatcima hrane iz zrakoplova koji je doletio iz Afrike. Infekcija je ubrzo dokazana i u Španjolskoj, a nakon toga se sporadično javljala i u drugim državama. Početkom 90-ih je iskorijenjena u Europi, osim u talijanskoj Sardiniji gdje je prisutna i danas.

„Portugal i Španjolska su proglašene slobodnima od ASK tek nakon tridesetak godina od pojave prvih slučajeva infekcije, odnosno devedesetih godina prošlog stoljeća“, navodi Jemeršić naglašavajući kako je ASK tada iskorijenjena nakon dugogodišnje primjene strogih mjera suzbijanja uključivši i depopulaciju svinja te spaljivanje njihovih nastambi sa svrhom uništavanja vektora, mekih krpelja.

Kako se širila svinjska kuga

Transkontinentalno širenje ASK ponovilo se 2007. godine pojavom ASK u Gruziji. Tada se zbog kasnog postavljanja dijagnoze (tri mjeseca nakon izbijanja bolesti), ona proširila s domaćih na divlje svinje, kao i u susjedne države uključujući Armeniju, Azerbajdžan i Rusiju.

„Budući su jednaki sojevi virusa ASK izdvojeni iz domaćih svinja u Mozambiku, Zambiji i Madagaskaru, pretpostavlja se da je do ulaska virusa na područje Kavkaza došlo putem hranjenja domaćih svinja kuhinjskim otpacima s brodova dospjelih iz Afrike u luku Poti na obali Crnog mora“, navodi Jemeršić te dodaje kako je u Rusiji ASK danas poprimila endemski karakter, pogotovo u područjima visoke gustoće divljih svinja.

Iz Rusije se zaraza divljim svinjama postupno proširila u Ukrajinu (2012.) i Bjelorusiju (2013.).

„Države koje graniče s njima (Estonija, Litva, Latvija i Poljska) uvode dodatne mjere nadzora i zaštite od unosa virusa poput obvezne dezinfekcije prometala na graničnim prijelazima, stroge zabrane unosa hrane iz zaraženih država, zabrane održavanja stočnih sajmova u blizini granica, uvođenje pojačanih biosigurnosnih mjera na farmama svinja, stalni veterinarski nadzor i laboratorijsko testiranje domaćih i divljih svinja, te mjere koje sprečavaju prekogranični prijelaz divljih svinja (npr. ograđivanje)“, stoji u radu Lorene Jemeršić.

Unatoč svim tim mjerama, 2014. godine je ASK potvrđena u divljih svinja u Litvi. Tada su preventivno uklonjene i sve domaće svinje koje su uzgajane u blizini granice s Bjelorusijom. Iste je godine u Poljskoj dokazana infekcija u divljih svinja, a „primijenjene su jednake mjere, odnosno neškodljivo su uklonjene sve domaće svinje u zaraženoj zoni“.

„Usprkos sustavnom provođenju svih mjera nadzora i iskorjenjivanja bolesti u zahvaćenim državama i okružju, ASK se i dalje širila Europom“. Uz uobičajene mjere koje se provode gdje god se ASK pojavi, Češka je, primjerice, prvi put uvela dvostruko ograđivanje zaraženog lovišta s vanjskom ogradom pod naponom te postavljanje mirisnih repelenata za svinje kako bi se smanjio broj dolazaka novih divljih svinja na zaraženo područje.

Uvedene mjere, kako se navod u radu „Povijest i proširenost afričke svinjske kuge“, pokazale su pozitivan rezultat na suzbijanje bolesti.

U međuvremenu, 2018. se bolest pojavila u Kini, godinu dana kasnije u Mongoliji. Gdje god se bolest pojavila nanijela je ogromne štete u sektoru svinjogojstva. I dok se Kina nakon oštrih mjera za sprečavanje širenja bolesti u godinama koje su uslijedile počela oporavljati, tako nije bilo u Europi. Nakon slučajeva bolesti u 2020. godini, Njemačka je u ljeto 2021. ponovo potvrdila ASK na svom području te je čak stočarima nudila 200 eura po svinji ako odustanu od njihova uzgoja. Danska je, primjerice, odstrijelila sve divlje svinje radi prevencije. Bolest se širila i drugim zemljama Europe, a u veljači prošle godine prvi slučajevi zabilježeni su u Srbiji. Početkom ljeta ove godine, bolest eskalira i u susjednoj BiH.

Vrlo zarazna bolest

Virus ASK-a „ je u vanjskoj sredini vrlo postojan“. Kako navodi Vilim Starešina, sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskog fakulteta u Zagrebu,  virus je u sasušenoj krvi infektivan do 15 tjedana, u stolici (fecesu) dva do tri mjeseca, u svinjcu i do mjesec dana. U suhomesnatim svinjskim proizvodima (termički neobrađenim) virus je infektivan 400 dana, a u smrznutom mesu do tri godine. U svježem mesu je aktivan pet dana.

Za čovjeka ASK nije opasan, ali ti podaci kazuju koliko čovjek može nesvjesno pridonijeti širenju te bolesti među domaćim svinjama.

Hrvatska je, dakle, još od 2019. godine provodila mjere sprečavanja pojave ASK, ali i njenog ranog otkrivanja. Od tada je objavljen i niz javnih poziva za sufinanciranje podizanja dvostrukih ograda na farmama koje svinje drže na otvorenom (1, 2, 3).

„Mjere sprječavanja pojave ASK zasnovane su na visokoj razini biosigurnosti na objektima (gospodarstvima) sa svinjama i u lovištima. Kako bi se zaštitio cjelokupan svinjogojski sektor te pravovremeno omogućilo poduzimanje svih potrebnih mjera sprječavanja pojave ASK, provedena je kategorizacija svih gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost te je kategorizirano 71 585 gospodarstava“, navode iz Ministarstva poljoprivrede na naš upit.

Kategorizacija biosigurnosti

Gospodarstva na kojima se uzgajaju svinje mogu biti kategorizirana u pet različitih kategorija: kategorija „0“ (gospodarstva koja drže jednu tovnu svinju za vlastite potrebe); kategorija „1“ (gospodarstva koja ne udovoljavaju uvjetima); kategorija „2“ (gospodarstva koja djelomično udovoljavaju uvjetima); kategorija „3“ (gospodarstva koja u potpunosti udovoljavaju uvjetima); kategorija „4“ (gospodarstva koja drže svinje na otvorenome i koja su odobrena od nadležnog veterinarskog inspektora).

Oko 20-tak tisuća gospodarstava svrstano je u najnižu kategoriju i ona ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti. Zbog tih su gospodarstava donesene te se provode „dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu“. Onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena je ponovna kategorizacija.

„Proces kategorizacije i rekategorizacije u višu kategoriju provodi se kontinuirano i za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo sredstva iz državnog proračuna“, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Ističu pritom kako su i prije pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj na snazi bile pojačane preventivne mjere „kojima je glavni cilj bio očuvanje povoljnog statusa Republike Hrvatske, ali i rano otkrivanje unosa virusa ASK kako bi se pravovremeno i žurno u slučaju pojave bolesti provele mjere radi sprječavanja daljnjeg širenja“.

I prije pojave ASK u Hrvatskoj, kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, naredbom je propisana provedba godišnje kategorizacije svih objekata na kojima se drže svinje, a koji ne zadovoljavaju uvjete biosigurnosti s ciljem njihovog unaprjeđenja u višu kategoriju.

„S objekata kategorije 1 koji ne primjenjuju osnovne mjere biosigurnosti, zabranjeno je premještati svinje, osim izravno u klaonicu, a klanje za vlastite potrebe dozvoljeno je tek nakon provedenog kliničkog pregleda svinja od strane veterinara“, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Što radi Hrvatska u borbi protiv svinjske kuge

Podsjećaju kako su s prvim potvrđenim slučajem bolesti donijeli Rješenje o određivanju zona ograničenja te izdali Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u zemlji. Ti se dokumenti redovito ažuriraju, „sukladno promjenama epidemiološke situacije bolesti na terenu“ (1).

Osim toga, napominju da je u prvim danima nakon pojave ove bolesti osnovan i Nacionalni krizni stožer za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge koji ovisno o epidemiološkom stanju na terenu poduzima daljnje mjere i aktivnosti vezane za borbu protiv njenog daljnjeg širenja. Osim osnivanja Nacionalnog kriznog stožera, osnovani su i Lokalni krizni stožeri za područje Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Njihova je zadaća koordiniranje kontrole i suzbijanje afričke svinjske kuge na lokalnoj razini.

„Što se tiče edukacija, naglašavamo kako je Ministarstvo poljoprivrede već nekoliko godina itekako svjesno opasnosti s obzirom na situaciju u okruženju zbog čega su i prije pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj odrađene brojne aktivnosti i edukacije kako bi sustav bio spremniji“, navode iz resornog ministarstva. Kako naglašavaju u proteklih nekoliko godina održane su „brojne edukacije i radionice na temu ASK i biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju, na kojima je sudjelovalo preko 1500 polaznika“.

Osim toga, održano je i 78 edukacija na temu „Osnove biosigurnosnih mjera“ na kojima je sudjelovalo ukupno 1235 polaznika.

Istodobno, u zemlji je registrirano nešto više od 71,5 tisuća gospodarstava na kojima se uzgajaju svinje. Stoga bi se moglo reći da nekog velikog interesa za edukacije u proteklim godinama nije bilo. Jer tada nije ni bilo bolesti unutar granica Hrvatske.

„Hrvatska od 2019. godine provodi Program nadziranja afričke svinjske kuge odobren i sufinanciran od strane Europske komisije. Za 2022. godinu iznos predviđenih sredstava za isplatu je 142,596.55 eura za prihvatljive troškove poput uzorkovanja uginulih držanih i divljih svinja, laboratorijskog pretraživanja na ASK te za ostale prihvatljive troškove poput javne kampanje podizanja svijesti o ASK (organizacija radionica, edukacija, izrada letaka i sl.) i nabavke dezinfekcijskih sredstava“, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Dodaju i da je sufinanciranje od strane EK predviđeno i u okviru hitnih mjera kada se ASK pojavila u zemlji i to za dio naknade štete za usmrćene svinje te ostale prihvatljive troškove, poput kliničkih pregleda i uzorkovanje u zonama ograničenja.

S ciljem zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze, ali i ilegalne trgovine, na područjima na kojima je registrirana ASK aktivirani su i punktovi s policijskim nadzorom na točkama na kojima je povećan rizik za ilegalni promet. Ministarstvo poljoprivrede je „zatražilo pomoć u kontrolama prometa preventivno i za Osječko-baranjsku županiju od drugih nadležnih tijela“.

Za sada osiguranih 12,5 milijuna eura pomoći pogođenim gospodarstvima vjerojatno neće biti jedina pomoć koju će svinjogojci dobiti. Na području županija koje su zahvaćene ASK-om odvija se 75 posto domaćeg svinjogojstva. Tako se razmišlja i o drugim mjerama pomoći zahvaćenim krajevima. Jedna od ideja je da se na „slobodnim područjima“ uzgajaju svinje za  slavonske OPG-ove koji proizvode kulen i kulenovu seku, ali i o načinima zaštite nekih autohtonih pasmina. No, što će se događati u narednim mjesecima prije svega će ovisiti o tome hoće li se zaraza širiti ili će se zaustaviti oštrim mjerama po kojima Hrvatska nije specifična.

 

Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.