Portal Hrvatska uživo na svom je Facebook profilu 7. rujna objavio status (arhivirano ovdje) s fotografijom na kojoj su, između ostalog, saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova zamjenica te pročelnik za promet, uz koju su napisali:
“Grad Zagreb diže porez do zakonskog maksimuma: Evo koliko će Zagrepčani plaćati…”
U prvom komentaru su stavili link na članak sa svoga portala naslovljen “Grad diže porez do zakonskog maksimuma: Evo koliko će Zagrepčani plaćati” (arhivirano ovdje) koji je dobrim dijelom prenesen s portala Nove TV Dnevnik.hr-a. Taj portal je svoj članak naslovio “Novi udar za Zagrepčane: Ovaj porez plaćat će čak 60 posto više!” (arhivirano ovdje), dok su u podnaslovu napisali: “U Gradu Zagrebu odlučili su se za maksimalnu stopu poreza“.
Prijedlog Grada Zagreba
U tekstovima se navodi kako je Grad Zagreb u javno savjetovanje uputio prijedlog “Odluke o lokalnim porezima” prema kojem se porez na nekretnine određuje na maksimalnu zakonski dopuštenu razinu od osam eura po kvadratnom metru, dok je dosadašnji porez na kuće za odmor iznosio pet eura.
Navode i da bi se taj novi iznos, ukoliko stupi na snagu, primjenjivao od 1. siječnja 2027. godine. “Porez na nekretnine obavezan je za sve gradove i općine u iznosu najmanje 0,60 eura/m2 korisne površine nekretnine, dok je gornji limit povećan na 8 eura/m2 u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio 5 eura/m2”, navodi se u tekstovima.
Potom se iznose i informacije da se prihod od toga poreza dijeli između grada (odnosno općina) i županija u odnosu 80:20 posto, navodi se i statistika koliko gradova je u 2025. godini zamijenilo Porez na kuće za odmor u Porez na nekretnine i koliko ih je uvelo maksimalni iznos od 8 eura. Za kraj se navodi da javno savjetovanje za prijedlog zagrebačke vlasti traje do 4. listopada, a potom će o njemu raspravljati i Gradska skupština.
Za stan ili kuću u kojoj se stanuje ili je u dugoročnom najmu Porez na nekretnine se ne plaća
No, u vrlo detaljnim i iscrpnim člancima ne navodi se vrlo bitan podatak: tko je dužan plaćati porez na nekretnine?
Iz naslova, a s obzirom da u tekstovima nije detaljnije objašnjeno, moglo bi se zaključiti da će svi Zagrepčani koji posjeduju neku nekretninu plaćati maksimalan Porez na nekretnine – što nije točno.
Naime, na internetskim stranicama Porezne uprave objašnjeno je da je od 1. siječnja 2025. godine Porez na nekretnine zamijenio raniji Porez na kuće za odmor.
Između ostalog, u zakonu se jasno navodi i na koje se nekretnine ne plaća porez, a to su: one koje služe za stalno stanovanje, koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci u godini za koju se utvrđuje porez), koje domaćinu određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje, kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (nekretnina nema infrastrukturu ili opremu ili uređaje koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu), kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda.
Pa potom tome porezu ne podliježu niti nekretnine javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba, one koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci, koje su preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci, u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području, u vlasništvu osoba koje se smatraju socijalno ugroženim građanima (ako je to propisano odlukom grada odnosno općine).
Znači, ako Zagrebačka skupština donese odluku o zakonski maksimalnom iznosu poreza na nekretnine – taj porez neće plaćati oni Zagrepčani koji u svojoj nekretnini žive, a niti Zagrepčani (i vlasnici nekretnina u Zagrebu iz drugih gradova i općina) koji su svoje kuće i stanove dali u dugotrajan najam. U principu, taj će porez u prvom redu plaćati samo oni koji svoje nekretnine iznajmljuju u kratkoročnom najmu ili svoju nekretninu u Zagrebu drže praznu.
Vlada je Porezom na nekretnine željela spustiti cijenu dugoročnog najma
Kod zamjene Poreza na kuće za odmor Porezom na nekretnine, HDZ-ova Vlada je 2024. godine dizanje najviše stope objašnjavala namjerom da se što više nekretnina koristi za stanovanje.
“Hrvatska ima problem priuštivog stanovanja, a to je srž i temelj zašto ovo radimo”, objašnjavao je premijer Andrej Plenković u rujnu 2024. godine zašto se donosi baš ovakav Porez na nekretnine.
Plenković je govorio da bi temeljni efekt poreza trebala biti veća ponuda kako bi se olakšalo pronalazak doma za mlade ljude i obitelji koje si na početku karijere ne mogu priuštiti skupe nekretnine uz kredite koje će potom plaćati desetljećima.
“Po podacima Ministarstva graditeljstva ima oko 600 tisuća nekretnina koje su prazne, a mi bismo željeli dio tih nekretnina s ovakvom poreznom mjerom staviti na tržište – pa ako je veća ponuda, logično da će cijene ići dolje”, objašnjavao je tada premijer Plenković.
Za državu, logika iza dizanja maksimalne razine Poreza na nekretnine bila je jednostavna – ako se više stanova izvuče iz kratkoročnog (turističkog) najma i prazni stanovi popune s dugoročnim najmom, zbog veće ponude cijena tog najma će pasti, a građani i obitelji će lakše doći do kvadrata za stanovanje. Dizanjem tog iznosa željelo se destimulirati i raširenu hrvatsku praksu da se kupovanje nekretnina koristi kao oblik štednje jer njihova cijena raste brže od kamate u banci, a sigurnije je od ulaganja u, primjerice, dionice.
Vjerojatno se istom logikom kod predlaganja dizanja Poreza na nekretnine vodi i zagrebačka vlast u gradu u kojem i cijene nekretnina, a i dugoročnog najma, rapidno rastu posljednjih godina te kvadrati doma sve većem broju stanovnika postaju sve nedostižnije.
Zaključno, člancima portala Dnevnik.hr i Hrvatska uživo nedostaje kontekst da neće svi vlasnici nekretnina u Zagrebu plaćati Porez na nekretnine jer su od toga poreza oslobođene nekretnine u kojima ljudi žive kao i kuće i stanovi koji su u dugoročnom najmu. Još problematičniji od članaka su "klikbejtaški" naslovi kojima se Zagrepčani plaše drastičnim rastom poreza koji, ustvari, velika većina građana niti ne plaća.
