U smeću do grla

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković zatražila je na ovotjednom sastanku vladajuće koalicije od grada Bjelovara da primi višak komunalnog otpada iz Varaždina, čemu se gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak navodno snažno usprotivio. Došlo je do “žustre razmjene argumenata između ministrice zaštite okoliša Marije Vučković i premijera Andreja Plenkovića s jedne i predsjednika HSLS-a, bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka s druge strane, uz kojega je na sastanku stao i HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković”, izvijestio je u srijedu Večernji list, pozivajući se na neslužbene izvore. Sličan sadržaj, u potpuno isto vrijeme, na svojim je mrežnim stranicama objavio i Novi list, a nešto kasnije i Jutarnji list.

Plenković je navodno nabrajao sve projekte koji su u zadnjih 10 godina u Bjelovaru financirani iz EU fondova, “na što je Hrebak uzvratio kako taj novac nije povučen milošću Vlade, već zato što je Bjelovar, za razliku od mnogih drugih sredina, bio aktivan i radio na projektima. A premijerov odgovor kako je to ‘možemovska logika’ je, kažu naši izvori, samo dodatno oneraspoložio Hrebaka, koji je rekao kako su se, ne tako davno, HDZ-ovci ‘sprdali’ kada se hvalio bjelovarskim sustavom gospodarenja otpadom.

‘Sada bi vam Bjelovar trebao biti rješenje, kažnjavate nas’, rekao je navodno Hrebak i obratio se Jandrokoviću, također Bjelovarcu, s porukom kako sigurno ni njemu ni HDZ-ovu županu Marku Marušiću ne bi bilo ugodno biračima objašnjavati zašto na njihovo odlagalište sada pristižu kamioni sa smećem iz Varaždina. Jandroković se, kažu, s tim suglasio i procijenio kako je nelogično da se jedino od Bjelovara traži solidarnost s onima koji nisu osposobili vlastite deponije pa je sastanak završio u pomirljivijem tonu, uz zaključak da će se teret zbrinjavanja komunalnog otpada podijeliti i na druge gradove koji ga imaju kapaciteta zbrinuti”, izvijestio je Večernji list.

Ove informacije prilično su slične onome što je kasnije objavljeno i na službenom Facebooku HSLS-a tako da bi se vjerojatno u čelniku te stranke mogao kriti izvor neslužbenih informacija koje su ranije objavljene u medijima.

Ova napuklina u vladajućoj koaliciji dogodila se na prvom sastanku koji je održan nakon velikog prosvjeda za Liku koji je u subotu održan u Zagrebu, a na kojem se okupilo više desetaka tisuća ljudi – i “lijevih” i “desnih” i onih građana koji nemaju političkih preferencija, ali žele živjeti u zdravom okolišu.

Posebno je znakovit, ako je točan, navod da se u ovom sukobu predsjednik Sabora Gordan Jandroković priklonio Hrebaku, što bi bilo prvi put u ovih deset godina vladavine Andreja Plenkovića da saznajemo o Jandrokovićevom protivljenju stavovima moćnog premijera. Jandroković je, podsjetimo, na mjestu predsjednika Sabora još od 2017. godine; u vrijeme Ive Sanadera bio je ministar vanjskih poslova, u vladi premijerke Jadranke Kosor bio je potpredsjednik Vlade, a iz svih HDZ-ovih unutarstranačkih raskola izašao je na pobjedničkoj strani.

Neki ga, kao na primjer sociolog i politički analitičar Dragan Bagić, vide kao mogućeg nasljednika Andreja Plenkovića na čelu HDZ-a te eventualne buduće vlade koju bi HDZ, bez Plenkovića, radio ponovo s Mostom. Izborna matematika je, naime, već duže vrijeme takva da mu jedino Most može dodati dovoljno ruku za većinu.

“Ovo je najveća ili najznačajnija kriza u zadnjih deset godina za HDZ i Plenkovića”, ocijenio je Bagić za Telegram.

Plenkovićev susret s realnošću

“Jučer i danas smo cijeli dan imali sastanke vezane uz temu Gospića. Ja ću se osobno puno više angažirati. Agilnim pristupom želimo pronalaziti rješenja koja će što prije cijeli kompleks PPK Velebit osloboditi otpada”, najavio je Plenković novinarima nakon spomenutog koalicijskog sastanka, radeći tako priličan zaokret od izjava koje je davao neposredno nakon objave prvog izvješća USKOK-a o Gospiću koji je pokrenuo lavinu, a kada je građanima poručivao da ne podlegnu “panici, histeriji i fabrikaciji oporbe”.

Prvo je, podsjetimo, relativizirao važnost osobnog odlaska u Gospić, da bi onda iznenada tamo došao ne bi li popio vodu iz prethodno natočene čaše i tako otupio skup koji se imao održati tri dana kasnije. Inicijativa “Gospić je naš dom” odbila se s njime sastati i nije odstupila od svojih zahtjeva. A potom je premijera lupila realnost.

U subotu je održan prosvjed u organizaciji inicijative “Gospić je naš dom”, najveći prosvjed od kad je Andrej Plenković na vlasti, a u nedjelju su na RTL-u objavljeni rezultati novog Crodemoskopa koji su pokazali najmanju podršku HDZ-u tijekom ovog mandata (25,3 posto u odnosu na 27 posto iz posljednjeg istraživanja u srpnju); Plenković predvodi listu najnegativnijih političara, a kao najvažniju temu u posljednjih mjesec dana građani su prepoznali aferu s opasnim otpadom u Lici i drugim dijelovima zemlje i to za 40,4 posto ispitanika. Ovaj je rezultat temu otpada smjestio u top 30 događaja od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine, naveo je RTL.

Ispitivanje je rađeno od 1. do 3. rujna, dakle neposredno prije prosvjeda za Gospić, da bi se potom takva zainteresiranost građana, usprkos svim pokušajima HDZ-ovih glasnogovornika i botova da miniraju skup, pokazala i na samoj ulici.

Dobili smo novog državnog inspektora

Podsjetimo ovom prilikom kako je sam Andrej Plenković na čelo HDZ-a, a potom i Vlade došao na valu jednog po jačini sličnog prosvjeda – onog za kurikularnu reformu, koji je svakako pridonio padu prve vlade tada Karamarkovog HDZ-a i Mosta. Plenković se tada javio kao reformator iz Strasbourga/Bruxellesa. Dolaskom na vlast, otupio je zahtjeve kurikularne reforme, suzbio desno krilo HDZ-a i ovladao Hrvatskom da bi postao najdugovječniji vladar od osamostaljenja.

Vjerojatno je stoga svjestan snage masovnog prosvjeda. Ali koliko sada može spasiti stvar kad mu se cijeli sustav raspada poput rasutog otpada u kompleksu PPK Velebit? Upravo se ovih dana pokazuje naličje korupcije te njegove dosadašnje politike kadroviranja i skupljanja žetončića. Koalicija se drma, ministrica Vučković ne djeluje naročito kompetentna, a ritam objavom izvješća, ne samo iz Gospića, već i Varaždina i Benkovca, zadaje glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, koji to, sudeći po najavama Plenkovića da će tek sad okupiti stručnjake koji su radili na vještačenjima da oni kompetentno tumače rezultate – i ne radi u dosluhu s Plenkovićem.

Prije tri tjedna održana je izvanredna sjednica Sabora na zahtjev predsjednika Zorana Milanovića kojom je predsjednik pokušao trgnuti Vladu da se učini nešto za sanaciju otpada u Gospiću. HDZ-ova većina, podsjetimo, nije usvojila zaključke predsjednika Milanovića, već svoju, ublaženu verziju. 

Jedan od Milanovićevih zahtjeva bio je da se izabere novi glavni državni inspektor, ali vladajući su to odbili. Nakon prosvjeda, Plenković je ipak odlučio imenovati glavnog državnog inspektora te je u četvrtak na Vladi kao glavni državni inspektor podršku dobio Tonči Glavinić, dosadašnji najbliži suradnik ministra Branka Bačića. Ostaje dojam da glavni kriterij nije bila stručnost, već članska iskaznica HDZ-a, a opet, načinom na koji je vodio sve svoje vlade u posljednjih 10 godina, gdje je jedini i isključivi kriterij bila odanost, najprije njemu osobno, a onda i stranci – pitanje je ima li premijer uopće više dodira sa stručnjacima bilo kojeg profila. U sklopu sada hitnih mjera ide i uvrštavanje “ekocida” u Kazneni zakon i pooštravanje kazni za zločine prema okolišu, ali, kako je to potvrdio i sam Turudić, to se može odnositi na budući kriminal, ne i na one koji su dosad nelegalno zakopavali smeća – jer je retroaktivnost nedozvoljena.

Građanska inicijativa s prosvjeda je zatražila da se javnosti u roku od 20 dana predstavi cjelokupan plan sanacije otpada u Gospiću s obvezujućim rokovima, zatim hitno uklanjanje 33 tisuće tona zakopanog opasnog otpada u roku od tri mjeseca, uvrštavanje Gradskog komunalnog odlagališta “Rakitovac” u plan gospodarenja otpadom te provođenje dugoročnog i sveobuhvatnog monitoringa koji uključuje angažiranje neovisnih stručnjaka radi izrade plana monitoringa i neovisne procjene rizika.

Na razini cijele države od Vlade traže uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša, uvrštavanje svih poznatih crnih točaka u plan gospodarenja otpadom s jasnim rokovima i financijskim okvirima te privremenu zabranu uvoza otpada koja bi stupila na snagu odmah.

Otpad ne može biti saniran u tri mjeseca

Ministrica Vučković tvrdi kako će cjelokupni plan sanacije otpada u Gospiću biti prezentiran u roku od 20 dana i da je oko toga postojao dogovor i prije prosvjeda. Da će se u roku od tri mjeseca sanirati sav otpad ipak ne može obećati.

Kako i bi, kada i planovi koji su se gradili nakon dugo prolongiranih objavljenih natječaja za manji dio otpada koji je na površini – propadaju u vodu u roku dana. Zaprešićka tvrtka Tabak Grupa, koja je bila odabrana za uklanjanje i zbrinjavanje 650 tona otpada iz Gospića odustala je od tog posla zbog pobune Zaprešićana, poslije čega joj je ukinuta i dozvola za gospodarenjem otpadom.

HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića Željko Turk objavio je na svom Facebooku da je odluku donio nadležni Upravni odjel Zagrebačke županije i to nakon niza poteza koje je Grad Zaprešić pokrenuo, navodi se, čim se doznalo da je Tabak Grupa prošla na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za zbrinjavanje oko 650 tona otpada iz takozvanih “big bag” vreća s lokacije bivšeg PPK Velebit u Gospiću. “Jasno smo istaknuli da našim GUP-om gospodarenje otpadom nije predviđeno u gospodarskoj zoni, posebice ne u neposrednoj blizini naseljenog dijela grada. Interesi Zaprešića, kvaliteta života i sigurnost naših građana na prvom su mjestu”, objavio je Turk na Facebooku.

Postavlja se pitanje je li Vlada za posao odabrala tvrtku koja uopće ne zadovoljava standarde ili su otkrili da ne zadovoljava standarde kada je odlučila da ne može pristati na dogovoreno? Sada bi se izravnom odlukom, objavio je premijer na sjednici Vlade u četvrtak, taj otpad trebao prevesti u dvije domaće cementare  Holcin Hrvatska i Nexe Našice (1, 2), ako i to ne propadne zbog otpora obližnjeg stanovništva.

Privremenim prekrivanjem bavit će se tvrtka Kostak – graditeljstvo koja iza sebe ima već repova sa smećem u Sloveniji, a za najveći dio posla, zakopanih tridesetak tisuća tona otpada na lokaciji PKK Velebit još se traže zainteresirane tvrtke iz inozemstva. Nitko ne zna koliko u zakopanom otpadu ima opasnog otpada, niti se to može znati bez ispitivanja terena. 

Ministrica Vučković poslije Vlade je ustvrdila kako je uzorkovanje zakopanog otpada počelo u utorak i trajat će 15 dana. Za uzorkovanje su se prijavile tvrtke iz Francuske, Belgije, Grčke i Mađarske te jedna hrvatska tvrtka. Navela je da zainteresirane inozemne tvrtke imaju energane u više država ili odlagališta opasnog otpada u inozemstvu. Opasni otpad, dodala je, trenutačno se u Hrvatskoj ne može odložiti niti na drugi odgovarajući način zbrinuti ili oporabiti.

Usprkos svemu, zabrana uvoza otpada se u Vladinim najavama ne spominje.

Gospićani već dugo pokušavaju privući pažnju na svoj problem s otpadom, ali to im je zapravo uspjelo tek ovog ljeta. Kako je rasla zabrinutost, tako je HDZ, da bi umanjio važnost Gospića, isticao lokalne probleme sa smećem i u drugim sredinama, pridonijevši i sam da se tema otpada, kako bi to vučićevski rekao premijer, “pumpa” cijeli mjesec. Sada više nitko, čak ni HDZ-ovi gradonačelnici i načelnici, ne želi primiti ni “najobičniji” komunalni otpad na svoja odlagališta, a iz  “napumpanih” medija  vrišti: Hrvatska nema sustav zbrinjavanja otpada i smeće bi joj moglo doći glave.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.