Predsjednik države, Zoran Milanović uputio je Gordanu Jandrokoviću, predsjedniku Sabora zahtjev za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora zbog ekološke katastrofe na području Gospića. Izvanrednu sjednicu Sabora Milanović je sazvao na temelju svojih ustavnih ovlasti, a prema odredbama saborskog Poslovnika ta se sjednica treba održati u roku od osam dana od primitka zahtjeva za njeno održavanje. Saborski zastupnici tako bi idući tjedan trebali prekinuti godišnji odmor s obzirom na to da ustavom propisana ljetna saborska stanka traje od 15. srpnja do 15. rujna.
Još je prošli tjedan iz Ureda predsjednika rečeno kako on razmišlja o sazivanju izvanredne sjednice Sabora zbog situacije s nelegalnim odlaganjem otpada u Gospiću, a sjednicu je sazvao nakon neuspjelog održavanje saborskog Odbora za okoliš i zaštitu prirode koja se u ponedjeljak trebala održati u Gospiću.
Kaos na sjednici odbora
Potpuni kaos na sjednici uslijedio je već kod utvrđivanja dnevnog reda. Predsjednica Odbora Dušica Radojčić, zastupnica stranke Možemo! sjednicu je namjeravala izmaknuti izvan okvira saborskog Poslovnika te dozvoliti predstavnicima građanskih inicijativa da postavljaju pitanja odmah nakon uvodnih izlaganja Marije Vučković, ministrice zaštite okoliša i energetske tranzicije i Irene Hrstić, ministrice zdravstva (1, 2).
Međutim, HDZ-ova većina to je osujetila tražeći da se glasa o njihovom prijedlogu prema kojem bi predstavnici građanskih inicijativa priliku za postavljanje pitanja imali tek nakon članova odbora i saborskih zastupnika prisutnih na sjednici. Nakon toga su predstavnici dijela građanskih inicijativa te oporba napustili sjednicu, a Radojčić ju je službeno zaključila, no HDZ-ova je većina nastavila neformalan sastanak.
Dnevni red s četiri zaključka
Prema pravilima o sazivanju izvanredne sjednice Sabora, Milanović je predložio njen dnevni red s četiri zaključka.
Prije svega, predlaže zaključak kojim se Vlada obvezuje odmah započeti postupak trajne sanacije odlagališta opasnog otpada u Gospiću te kojim se Vlada obvezuje osigurati stalni nadzor i kontrolu razine onečišćenja podzemnih voda i drugih promjena u okolišu povezanih s nepropisnim odlaganjem otpada kako bi se osiguralo zdravlje ljudi i spriječila trajna šteta za ljude i okoliš.
„Vlada Republike Hrvatske dalje se obvezuje izvijestiti Hrvatski sabor u roku od petnaest (15) dana od donošenja ovog Zaključka o poduzetim mjerama te dobivenim nalazima razine onečišćenja podzemnih voda i drugih promjena u okolišu. Vlada Republike Hrvatske dalje se obvezuje podnositi Hrvatskom saboru izvješće na ovu temu svakih trideset (30) dana“, navodi se u prijedlogu prvog zaključka izvanredne sjednice Sabora.
Nadalje, Milanović predlaže zaključak kojim se Vlada obvezuje da u roku od tri dana primi predstavnike građana i građanskih inicijativa, detaljno ih izvijestiti o stanju i planiranim mjerama te im da sve druge informacije vezane uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću. Također, Vlada se obvezuje kontinuirano obavještavati javnost o svim relevantnim podacima vezanim uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću.
Predsjednik Milanović, nadalje izvanrednu sjednicu Sabora saziva uz zaključak kojim se Vladu obvezuje da odmah, a najduže u roku od 15 dana imenuje glavnog državnog inspektora Državnog inspektorata.
Vlada 8 mjeseci nije imenovala novog glavnog državnog inspektora
Vlada od konca studenog prošle godine, kada je smijenila tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, a koji je nekoliko sati nakon smjene i uhićen zbog korupcije povezane s izdavanjem dozvola za kamenolome, nema glavnog državnog inspektora (on je kasnije doveden i u vezu s otpadom u Gospiću).
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na začudnoj konferenciji za novinare koju je prošli tjedan sazvao zbog otpada u Gospiću i na kojoj se hvalio gospodarskim uspjesima Vlade, govorio i o Državnom inspektoratu.
„Kad procijenimo da je to potrebno. I nismo si dali rok da ga imenujemo. Institucija normalno radi“, odgovorio je Plenković na novinarsko pitanje kada će imenovati glavnog državnog inspektora.
Na pitanje o tome ima li kandidate za to mjesto, Plenković je odgovorio:
„Rekao sam. Kad procijenimo“.
Uslijedilo je i pitanje o čemu će ovisiti ta procjena, a na njega je Plenković odgovorio:
„O našoj procjeni“.
Međutim, s obzirom na zaključke za izvanrednu sjednicu Sabora, predsjednik države će malo „pogurati“ Plenkovićeve procjene u vezi odabira glavnog državnog inspektora.
Nadzor nad ilegalnim odlagalištima
Četvrti zaključak izvanredne sjednice Sabora, kako stoji u predsjednikovu zahtjevu za njeno održavanje, je onaj kojim se Državni inspektorat obvezuje odmah započeti nadzor i kontrolu nad svim odlagalištima otpada u Republici Hrvatskoj za koja postoje opravdane sumnje da sadrže opasan otpad ili otpad odlagan na nezakonit način te se obvezuje podnijeti izvješće Hrvatskom saboru o rezultatu nadzora u roku tri mjeseca.
„Stanovnici Gospića i Ličko-senjske županije zabrinuti su zbog opasnosti za zdravlje ljudi i štete za okoliš koju uzrokuje opasni otpad nezakonito odložen na području tog grada. Usprkos upozorenjima samih građana i udruga, opasni otpad godinama je dovožen i nezakonito odlagan u Gospiću. Državne institucije propustile su reagirati na ispravan način jer nisu spriječile dovoženje opasnog otpada, a nakon što je utvrđena opasnost za zdravlje ljudi i okoliš, nisu ništa poduzele da saniraju učinjenu štetu“, navodi se, među ostalim, u Milanovićevom obrazloženju Zahtjeva za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora.
Nadalje, on podsjeća na nalaze vještaka zaštite okoliša s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno dokument kojeg je prije desetak dana objavio USKOK. Prema tom nalazu, na lokaciji u Gospiću nalazi se oko 37 tisuća tona miješanog otpada, uključujući medicinski i elektronički otpad, plastiku te građevinske materijale. U podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađene su i PFAS spojevi, takozvane vječne kemikalije, pri čemu su vještaci zaključili da je izvor vrlo vjerojatno odlagalište te su upozorili da se onečišćenje bez sanacije može nastaviti širiti podzemnim vodama.
„Dobiveni rezultati ukazuju da to odlagalište predstavlja vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik, odnosno da je nastupila migracija PFAS spojeva u podzemne vode. Vještačenjem je, dakle, utvrđeno da ilegalno odlaganje otpada na toj lokaciji uzrokuje stvarni lokalni utjecaj na podzemne vode“, navodi se u obrazloženju predsjednika uz navod kako se već sada opravdano može tvrditi da štetan utjecaj ilegalnog opasnog otpada na podzemne vode i okoliš šteti i zdravlju ljudi u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji, a svako odgađanje sanacije može uzrokovati dodatna, još veća zagađenja podzemnih voda i okoliša, a samim time još veću opasnost za zdravlje ljudi.
„Dosadašnje aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, odnosno resornog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nisu bile ni pravovremene ni adekvatne s obzirom na ozbiljnost situacije. Nakon spomenutog dodatnog nalaza vještaka zaštite okoliša za očekivati je bilo da će Vlada Republike Hrvatske prepoznati ozbiljnost problema te hitno poduzeti mjere sanacije“, stoji u obrazloženju za sazivanje izvanredne sjednice Sabora uz opasku kako Vlada i njen predsjednik Andrej Plenković zanemaruju nalaze stručnjaka i relativiziraju štetu nanesenu ljudima i okolišu.
„Iz javnih nastupa dužnosnika Vlade Republike Hrvatske može se zaključiti da neće poduzeti niti jednu hitnu mjeru već će nastaviti provoditi Plan gospodarenja otpadom koji uključuje i sanaciju nezakonitog odlagališta otpada u Gospiću. Provođenje tog Plana, međutim, ne može pravovremeno spriječiti nastavak štete niti može već sada zaštititi ljude u Gospiću od štetnog utjecaja ilegalnog odlagališta opasnog otpada“, navodi se u Milanovićevu obrazloženju u kojem se spominje i neuspjelo održavanje sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
Milanović drugi puta saziva izvanrednu sjednicu Sabora
Ovo je drugi put u Plenkovićevu desetljeću vladavine da predsjednik države saziva izvanrednu sjednicu Sabora. Prvi put je to učinio u srpnju 2023. godine i to je bilo prvi put u modernoj Hrvatskoj da je predsjednik države iskoristio ustavne ovlasti i sazvao izvanrednu sjednicu Sabora tijekom ljetne stanke u njegovu radu. Ono što razlikuje Milanovićev postupak od prije tri godine u odnosu na aktualnu situaciju je – 18. srpnja 2023. godine Ured predsjednika dobio je pismo devet oporbenih stranaka u kojem su ga tražile da sazove izvanrednu sjednicu Sabora zbog afere „plin za cent“, ali i „bijelog štrajka“ u sudbenoj vlasti.
Tada je Milanović bio „skeptičan“ prema posezanju za ustavnim ovlastima koje, kako je govorio, 30 ili 20 godina nisu korištene. Međutim, dan nakon što mu je oporba uputila pismo zatražio je sazivanje izvanredne sjednice Sabora.
I sada je oporba zazivala predsjednika Milanovića da posegne za svojim ustavnim ovlastima i sazove izvanrednu sjednicu Sabora, ali to nisu pismeno zatražili od njega kao prije tri godine. Iz Ureda predsjednika su prošli tjedan najavili kako on razmatra takvu mogućnost, ali ne opciju izvanredne sjednice na čijem bi dnevnom redu bio prijedlog za glasovanje o nepovjerenju Vladi, što oporbene stranke traže jer bi to bilo preduboko miješanje predsjednika u političke odnose u zemlji. Naime, nakon što je USKOK „zbog interesa javnosti“ objavio Nalaz i mišljenje vještaka za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić, kao i dopuna tog nalaza koji ukazuje na prijeteću ekološku katastrofu kao posljedicu nelegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću, široka javnost se digla na noge. Ured predsjednika čekao je kako će proći sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu, a nakon što je ona propala sazvana je izvanredna sjednica Sabora.
Kada je u srpnju 2023. godine Milanović zatražio izvanrednu sjednicu Sabora, ona je sadržavala dnevni red: Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj i Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku 15 dana utvrditi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu Hrvatskoj elektroprivredi u provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.
Izvanredna sjednica Sabora održana je 21., 22. i 23. srpnja 2023. godine i na njoj su odbijeni zahtjevi kako predsjednika tako i oporbenih klubova.
Sam je Milanović, 20. srpnja, dan prije početka izvanredne sjednice Sabora, jasno rekao kako je tada nerado udovoljio zahtjevu oporbe.
„Ovo je politički prvi put da predsjednik saziva izvanrednu sjednicu. U pisanom obliku, ne ‘preko brega’. Obratili su mi se i ne baš pretjerano drage volje sam im izašao u susret. Ustav nije šala i predsjedniku u parlamentu nije mjesto“, kazao je tada Milanović dodajući kako se štrajk u pravosuđu u tom trenutku prometnuo u glavni destabilizirajući faktor u državi i ugrožava funkcioniranje poretka.
„U tom smislu sam na zahtjev oporbe sazvao izvanrednu sjednicu. Dao sam im ključeve dvorane da igraju na koš bez da išta porazbijaju“, govorio je tada Milanović kojeg je pozicija kritizirala jer nije sudjelovao u radu sjednice koja je sazvana na njegov zahtjev.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
