Portal Epoha, koji učestalo širi dezinformacije, 24. srpnja objavio je članak (arhivirano ovdje) pod naslovom “Što stoji iza globalne epidemije čikungunje koju WHO sada gura?” u kojemu se tvrdi da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preuveličava opasnost od virusa čikungunje kako bi opravdao globalne mjere, širio paniku i promovirao tehnologije poput genetski modificiranih komaraca u korist vlastitih interesa i farmaceutske industrije. Portal je taj tekst 25. srpnja podijelio i na Facebooku (arhivirano ovdje).
“WHO ponovno uzbunjuje: Virus Chikungunya, prije prilično egzotično ime iz tropa, iznenada se navodno pretvara u globalnu prijetnju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 5,6 milijardi ljudi je navodno u opasnosti. Ali koliko se supstance krije iza ovog zastrašivanja?”, piše portal Epoha.
Potom uglavnom točno navodi podatke o tom virusu na čije širenje je nedavno upozorila Svjetska zdravstvena organizacija.
“Čikungunja je relativno nepoznat virus u Europi. Virus, koji prenose komarci (posebno Aedes aegypti ili Aedes albopictus), posebno je raširen u tropima. Bolest obično napreduje u nekoliko faza. Inkubacija traje do tjedan dana, nakon čega slijedi akutna faza koja traje oko tjedan dana, a karakteriziraju je visoka temperatura, jaki bolovi u zglobovima i mišićima te glavobolje, a često i osip. U sljedećoj post-akutnoj fazi (koja obično traje nekoliko tjedana, ponekad čak i nekoliko mjeseci), česti su bolovi u zglobovima i mišićima, umor, poremećaji spavanja te oticanje ili ukočenost zglobova. U rijetkim slučajevima mogu se razviti kronični problemi sa zglobovima sa simptomima sličnim artritisu. Vrlo rijetko – obično samo kod pacijenata koji su već vrlo slabi – može nastupiti smrt. Ako preživite bolest, imuni ste doživotno. Kao što vidite, takva bolest nije baš ugodna, iako se simptomi obično mogu prilično dobro kontrolirati lijekovima za vrućicu i bolove u zglobovima”.
No, potom na Epohi traže skrivenu agendu zašto je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila na širenje tog virusa, a odgovor nalaze u ničim dokazanoj tezi da se panika diže zbog financiranja istraživanja, političke pozornosti i stjecanja profita velikih farmaceutskih korporacija.
“Ali to nije spriječilo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da ponovno oglasi uzbunu. Naravno, globalistička organizacija to odmah povezuje sa zlom klimatskih promjena. Zbog porasta temperatura, azijski tigrasti komarac (jedan od glavnih vektora virusa) širi se sve dalje na sjever (prve slučajeve u Novosibirsku još uvijek čekamo). S druge strane, globalizacija, masovni turizam i nedostatak higijene u mnogim tropskim metropolama, koje su savršena legla ovih komaraca, često se guraju pod tepih.
WHO govori o ‘hitnoj opasnosti’ i povlači paralele s epidemijom prije dvadeset godina. Tada su stotine tisuća bile zaražene; danas se očekuje da će uskoro biti zaražene milijarde? Svatko tko je pomno pratio vijesti posljednjih godina zna: WHO nije baš poznat po svojoj trezvenoj objektivnosti. Bilo da se radi o svinjskoj gripi, ptičjoj gripi ili COVID-19 – strahovalo se od najgoreg, a milijarde su uložene u cjepiva, testove i ‘preventivne mjere’. Prema WHO-u, stopa smrtnosti od čikungunje je ispod jedan posto, ali to ne sprječava globalističku organizaciju da prijeti milijunima smrti ako se ne poduzmu hitne mjere. Tko ima koristi od ove panike? Financiranje istraživanja, politička pozornost i novi programi (uz ogromnu dobit za Big Pharmu) mame – a WHO je ponovno u središtu zbivanja”.
Što je virus čikungunje?
Virus čikungunje (CHIKV), širi se na ljude isključivo ubodom zaraženog komarca i uzrokuje bolest čikungunju karakteriziranu visokom temperaturom i izraženim bolovima u zglobovima od čega i proizlazi naziv bolesti koji znači “ono što se savija”. Ostali simpomi bolesti uključuju glavobolju, bol u mišićima, oticanje zglobova, osip, mučninu i umor. Simptomi bolesti obično se razvijaju između tri i sedam dana nakon uboda zaraženog komarca, a većina oboljelih osjeća simptome tjedan dana, nakon čega uglavnom slijedi potpuni oporavak.
Kako je navedeno na službenim stranicama SZO, virus CHIKV prvi je put identificiran u Tanzaniji 1952. godine, a prve urbane epidemije čikungunje zabilježene su u Tajlandu 1967. godine i u Indiji 1970-ih godina. Epidemije čikungunje postale su raširenije od 2004. godine, najviše zbog virusnih adaptacija koje su omogućile jednostavnije širenje virusa komarcima Aedes albopictus, azijskim tigrastim komarcima čija se populacija u zadnjih dvadesetak godina značajno povećala i proširila. Virus prenose zaražene ženke komaraca Aedes aegypti ili Aedes albopictus, a sam ciklus prijenosa počinje kada se nezaraženi komarac hrani osobom koja ima CHIKV virus u krvi, komarac unosi virus koji
se zatim u njemu replicira i prijenosi na novog domaćina prilikom sljedećeg uboda. S obzirom da se čikungunja širi isključivo ubodom zaraženih komaraca, ona se jasno razlikuje od respiratornih epidemija poput svinjske gripe ili COVID-19 i time zahtjeva specifične mjere zaštite usmjerene na kontrolu vektora i sprječavanje uboda.
Zagrijavanje Europe pogoduje azijskom tigrastom komarcu
Iako Epoha ironizira utjecaj klimatskih promjena na širenje toga virusa, točno je da kako se Europa zagrijava te tako postaje sve pogodnije stanište za azijskog tigrastog komarca koji iz tropskih krajeva prodire prema Europi, a osim čikungunje, prenosi virus zike i denga groznice. Njegovo širenje također je potaknuto ljudskim aktivnostima poput transporta automobilskih guma koje zadržavaju vodu i stvaraju idealna mjesta za njihovo razmnožavanje.
Trenutno ne postoje lijekovi za liječenje čikungunje, a najboljim načinom sprječavanja zaraze čikungunjom prilikom putovanja u područjima zahvaćenim zarazom smatra se zaštita od uboda komaraca korištenjem sredstva protiv insekata, nošenjem dugih hlača i dugih rukava i korištenjem klima uređaja u zatvorenim prostorima. U Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj Uniji moguće je cijepljenje protiv čikungunje cjepivom Ixchiq koje koristi oslabljeni oblik virusa za poticanje imunološkog odgovora i sprječavanje bolesti ili cjepivom Vimkunya koji ne sadrži živi ili oslabljeni oblik virusa već koristi molekulu dovoljno sličnu virusu da izazove imunološki odgovor. Europska
agencija za lijekove (EMA) ove je godine privremeno pauzirala cijepljenje cjepivom Ixchiq kod osoba starijih od 65 godina zbog prijavljenih nuspojava poput neuroloških i srčanih komplikacija i započela preispitivanje tog cjepiva u svibnju 2025. Iako je upotreba cjepiva ponovno omogućena u srpnju 2025., slučaj je potaknuo raspravu o sigurnosnim protokolima i nužnosti dodatnog praćenja cijepljenih osoba u
starijim dobnim skupinama.
Kako objašnjava Mayo Clinic, smrt od čikungunje je rijetka, ali virus može uzrokovati ozbiljne probleme kod nekih osoba. Rizične skupine uključuju starije osobe, osobe s kroničnim bolestima poput visokog tlaka ili dijabetesa, djecu i trudnice. Moguće komplikacije nakon oboljenja uključuju, očne probleme, srčane probleme i komplikacije povezane sa živčanim sustavom. Ukoliko je osoba preboljela zarazu, nije u potpunosti zaštićena od ponovnog oboljenja, kako to navodi Epoha, iako je vjerojatnost od ponovne infekcije vrlo niska.
Upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije
SZO je u srpnju zaista označio čikungunju kao hitnu globalnu prijetnju i izdao hitan poziv na djelovanje kako bi se spriječilo ponavljanje epidemije virusa čikungunje od prije dva desetljeća. Kako prenosi Reuters, SZO procjenjuje da je 5,6 milijardi ljudi diljem 119 zemalja u riziku od virusa.
Novi val zaraze započeo je početkom 2025. godine s velikim izbijanjima upravo na otocima Indijskog oceana koji su bili teško pogođeni i u prethodnoj epidemiji čikungunje iz 2004. godine, a to su Reunion, Mayotte i Mauricijus, kada je na Reunionu bilo zaraženo više od 200 tisuća od ukupno 770 tisuća stanovnika. U epidemiji 2004. godine, prema izjavi medicinska službenica SZO-a Diane Rojas Álvarez zaraženo je bilo oko pola milijuna ljudi na tim otocima prije nego se epidemija proširila i na druge regije svijeta.
Kako je tada objasnila Rojas Álvarez procjenjuje se da je na Reunionu već zaražena trećina stanovništva, a virus se ubrzano proširio dalje na Madagaskar, Somaliju, Keniju i južnu Aziju. Zabrinutost u SZO izazvala je činjenica da se virus već tada, također, proširio na Europu. U kontinentalnoj Francuskoj zabilježeno otprilike 800 uvezenih slučajeva čikungunje dok je na jugu Francuske zabilježeno i dvanaest lokalnih prijenosa, dok je jedan slučaj potvrđen i u Italiji. Alvarez Rojas kazala je da nedavno zabilježeni obrasci prijenosa nalikuju onima zabilježenima tijekom epidemije 2004. zbog čega SZO poziva na hitnu i pravovremenu akciju kako bi se spriječilo ponavljanje istih
događaja.
Genetski modificirani komarci
Iako je iz ovih podataka vidljivo da je, zaista, na pomolu ponavljanje sličnog scenarija o širenju toga virusa iz 2004. diljem svijeta, Epoha potom tvrdi kako je cijela uzbuna podignuta zbog promoviranja projekta genetski modificiranih komaraca koji je financirala Zaklada Billa i Melinde Gates.
“Možda se sjećate kako je tijekom eksperimenta u Burkini Faso u Africi pokrenut eksperiment na otvorenom s genetski modificiranim komarcima (naravno, uz podršku Zaklade Billa i Melinde Gates). S obzirom na to da je Zaklada Gates također glavni donator WHO-a, ovo bi doslovno “ležalo kao saliveno”. S potencijalno jednako bolnim posljedicama za pogođene ljude. Posljedice za ekosustave i ljude teško je predvidjeti.
Što ako se geni manipulirani u biolaboratorijima nekontrolirano prošire? Što ako se pojave otporni superkomarci? Ali ako se dovoljno rasplamsa panika, ili bi se barem tako moglo nadati, ljudi će rado ignorirati potencijalne rizike takvih eksperimenata.
Na kraju, WHO (kako prikladno!) od krtičnjaka pravi planinu kada je u pitanju navodna prijetnja koju predstavlja virus Chikungunya. Zašto jednostavno ne promovirati provjerene preventivne mjere, poput izbjegavanja stajaće vode (npr. u kantama ili posudama za cvijeće), nošenja duge odjeće (gležnjevi i zapešća posebno su popularne mete za komarce jer je koža tamo tanja) i korištenja sredstava protiv komaraca (postoje i prirodne metode za držanje kukaca podalje)?
I sve to bez genetski modificiranih komaraca i eksperimenata na otvorenom s neizvjesnim ishodima”, navodi autor članka Epohe.
No, suprotno onome što navodi Epoha, Svjetska zdravstvena organizacija upravo i promovira navedene mjere za sprječavanje širenja virusa, dok se genetski modificirani komarci uopće ne spominju. Kao što je navedeno na službenim stranicama Svjetske zdravstvene organizacija, glavna metoda za smanjenje prijenosa virusa CHIKV je suzbijanje komaraca prijenosnika i smanjenje mjesta pogodnih za njihovo razmnožavanje.
Kao najbolju zaštitu od zaraze virusom CHIKV navode se “prirodne” mjere, odnosno izbjegavanje uboda komaraca. Za sprječavanje zaraze virusom čikungunje navode već spomenute mjere poput pokrivanja kože, korištenje provjerenih repelenata, korištenja mreža na prozorima, izbjegavanja stajaće vode i sl.
“To zahtjeva aktivnosti zajednice, koje su ključne za smanjenje mjesta pogodnih za njihovo razmnožavanje putem tjednog pražnjenja i čišćenja kontejnera u kojima se nalazi voda, odlaganjem otpada i podrškom lokalnih programa kontrole komaraca. Tijekom epidemija, insekticidi se mogu špricati kako bi se ubili odrasli komarci kao i nanositi na tlo ili kontejnera na koje komarci slijeću, kao i koristiti ih u kontejnerima s vodom kako bi se ubila larva komaraca”, navodi SZO.
“Ljudima koji žive ili posjećuju područja u kojima je zabilježena transmisija CHIKV preporučuje se nošenje odjeće koja smanjuje izlaganje kože. Na vratima i prozorima treba koristiti mreže za sprečavanje ulaska u domove. Repelenti se mogu koristiti na otkrivenoj koži ili odjeći uz poštivanje uputa na proizvodima. Repelenti treba sadržavati DEET, IR3535 ili ikaridin. Mreže tretirane insekticidima trebaju koristiti osobe koje spavaju tijekom dana ili, primjerice, mala djeca, pacijenti ili starije osobe”, nadalje piše SZO.
Za smanjenje populacija komaraca koriste se i GM komarci
Točno je i da su se za kontrolu i smanjenje populacije komaraca, koji osim čikungunje, prenose bolesti poput denge i malarije na pojedinim su se područjima koristili genetski modificirani komarci(GM komarci). Najčešće se stvaraju se kako bi nosili dvije vrste gena, gen koji
sprječava preživljavanje ženki komaraca do odrasle dobi i gen koji svijetli pod crvenim svijetlom kako bi ih istraživači jednostavnije identificirali u divljini. Cilj tehnologije je smanjiti broj komaraca na način koji je dugotrajniji u odnosu na klasične metode poput upotrebe insekticida, na koje su Aedes aegypti, u dijelovima Azije mutacijama već razvili otpornost. Kada se jajašca GM komaraca izlegnu i razviju do odrasle dobi pare se s divljim ženkama na čije se potomstvo prenosi GM gen. Puštanje genetski modificiranih komaraca ne služi za zaustavljanje postojeće epidemije, već za sprječavanje budućih izbijanja bolesti. Smanjenjem broja komaraca prijenosnika, poput vrste Aedes aegypti, smanjuje se i vjerojatnost širenja zaraze.
Istinita je tvrdnja da su u Burkini Faso provedeni eksperimenti s GM komarcima s ciljem smanjenja populacije komaraca. Jedan od takvih je i Target Malaria, neprofitni međunarodni istraživački konzorcij započet 2005. godine okuplja istraživačke institute i sveučilišta iz Afrike, Europe i Sjeverne Amerike s ciljem razvoja novih genetskih tehnologija za kontrolu malarije u Africi. Glavna misija projekta je razviti genetski
modificirane komarce koji nose gene koji, primjerice smanjuju sposobnost komaraca za razmnožavanje s ciljem smanjenja populacije komaraca koji prenose malariju. Projekt naglašava da im je cilj da ova metoda bude dodatak postojećim načinima borbe protiv
malarije s obzirom da trenutne strategije same po sebi još uvijek nisu dovoljne za suzbijanje bolesti. U projekt su uključeni međunarodni partneri, a glavno financiranje dolazi od Zaklade Billa i Melinde Gates koja već niz godina ulaže u istraživanja usmjerena na suzbijanje zaraznih bolesti poput malarije i fonda Open Philanthropy Project, koji djeluje u sklopu Zaklade zajednice Silicijske doline.
Prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša (EPA), puštanje genetski modificiranih komaraca ne predstavlja rizik za ljude, životinje ni okoliš, što potvrđuje i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), SZO je postavio smjernnice za istraživanja GM komaraca koje uključuju preporuke za sigurnost, procjenu rizika i postupke testiranja u različitim fazama. Iako dosadašnja istraživanja ne ukazuju na opasnost, potrebna su dugoročna praćenja kako bi se otkrili eventualni nepredviđeni učinci.
Virus se proširio u kineskoj provinciji Guangdong
U međuvremenu, od objave teksta s Epohe koji analiziramo 25. srpnja, čikungunja virus se prošlog tjedna proširio i na Kinu gdje je zabilježeno nekoliko tisuća slučajeva, zbog čega je američki CDC izdao i upozorenje na putovanje u kinesku provinciju Guangdong. Kina je izvijestila da je zabilježila 7 tisuća slučajeva zaraze, uglavnom u gradu Foshanu u provinciji Guangdong. Kineska vlada odmah je počela distribuirati mreže za sprječavanje ulaska komaraca u domove te špricati insekticide u stambenim četvrtima, na ulicama i vanjskim prostorima gdje ljudi rade. Pojavili su se i izvještaji da vlasti zaražene tjeraju u bolnice što je podsjetilo na oštre mjere koje je Kina provodila tijekom pandemije Covida-19.
Guverner Guangdong Wang Weizhong uveo je 2. kolovoza niz mjera kojima se bore protiv ove epidemije što uključuje isušivanje mjesta gdje se komarci razmnožavaju kao što su bazeni ili druga mjesta gdje ima stajaće vode, mobilizacija stanovništva kako bi se ispraznile posude u kojima se zadržava voda kao i poticanje korištenja repelenata i mreža. No, vlasti ponovno uvode i kontroverzne mjere praćenja stanovništva iz ere njihove borbe protiv Covida-19. Ali, niti u Kini se u ovoj borbi ne spominju genetski modificirani komarci kao mjera borbe protiv ove epidemije.
Zaključno, tvrdnje da SZO preuveličava prijetnju virusa čikungunje kako bi promicao upotrebu genetski modificiranih komaraca nisu utemeljene. Čikungunja se zaista širi i predstavlja javnozdravstveni izazov, najviše u tropskim krajevima, a riješenja poput genetski modificiranih komaraca koriste se već duži niz godina i rezultat su istraživanja i sigurnosnih procjena. Zbog toga ocjenjujemo da objavi nedostaje kontekst.
