Tresla se brda, rodio se miš. Tjedan dana nakon povijesnog summita američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci i četiri dana od summita u Bijeloj kući na kojem su uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea sudjelovali i čelnici nekih od ključnih europskih zemalja, pomaka koji bi vodio prema miru u Ukrajini – koju je Rusija napala prije više od tri godine – nema. Štoviše, Rusija je nastavila s bjesomučnim napadima na Ukrajinu nastojeći zauzeti što više teritorija prije mogućeg mirovnog sporazuma, a Ukrajina uzvraća udarce (1, 2, 3, 4).
Kada će se, gdje i hoće li se uopće održati sastanak između Putina i Zelenskog nije poznato, ali se naveliko kalkulira o mogućem domaćinu tog susreta – neutralnoj Švicarskoj, Mađarskoj čiji je predsjednik Viktor Orban blizak Putinu ili Moskvi, što je ironično predložio sam Putin, a u igri su i Beč, Istanbul te Doha. Ništa konkretno nije dogovoreno niti oko sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, ali je jasno da je Europa ta koja će morati „potegnuti“, a SAD će joj, prema Trumpovim riječima, „pomoći“ vjerojatno „iz zraka“.
Prošlotjedna zbivanja koja bi trebala biti temelj budućeg mira u Ukrajini pomalo su nalik scenariju za neki holivudski blockbuster. Mirotvorac Trump uspio je okupiti sukobljene strane i polako gradi „priču“, doduše još uvijek bez opipljiva sadržaja.
Aljaški susret
Aljaški susret Trumpa i Putina trajao je nepuna tri sata, tema je bila okončanje ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, ali bez konkretnog rezultata. No nakon pregovora oba su čelnika izvukla pozivan zaključak iz međusobnih razgovora.
Tako je Putin razgovor ocijenio konstruktivnim i sadržajnim, zahvalio je Trumpu na naporima u zaustavljanju sukoba u Ukrajini, govorio o sporazumima koji bi mogli biti polazišna točka za rješenje u ukrajinskom sukobu, ali o njima nije iznio nikakve pojedinosti. Rekao je i kako se zalaže za sigurnost u Europi te da i sigurnost Ukrajine treba biti zajamčena, ali što to podrazumijeva nije precizirao.
Atmosferu u kojoj se razgovor odvijao pohvalio je i Trump. No ni on nije iznio nikakve pojedinosti.
“Imali smo iznimno produktivan sastanak i usuglasili smo se oko mnogih točaka. Ostalo ih je još jako malo. Neke nisu toliko važne. Jedna je možda i najvažnija, ali imamo jako dobre šanse da postignemo cilj. Još nismo dotle stigli, ali imamo jako dobre šanse da to postignemo”, rekao je Trump dodavši kako „nema dogovora dok ne bude dogovora“.
Summit u Bijeloj kući
Nakon vikend diplomacije, uslijedio je novi summit. U Bijelu kuću su stigli Zelenski, čelnici NATO-a, i čelnici nekih od ključnih zemalja Europe predvođeni Ursulom Von der Leyen, predsjednicom Europske komisije. Mirotvorac Trump dobio je što je htio. Stari kontinent je priznao da bez njega ne može zaustaviti krvavi sukob u Ukrajini, a njegovu egu godilo je i to što se Zelenski odjenuo kako priliči za posjet Bijeloj kući. Prije pola godine Trumpu i njegovu timu silno je zasmetao odjevni izričaj ukrajinskog predsjednika koji je odavno rekao da odijelo neće obući dok se rat u Ukrajini ne okonča.
Na Washingtonskom summitu s Ukrajinom i Rusijom dogovoren je prekid vatre na Crnom moru i pauza u napadima na energetsku infrastrukturu, dok je SAD obećala da će nastojati ukinuti neke financijske sankcije Moskvi.
Kako je objavio SAD, s Ukrajinom i Rusijom su sklopljeni odvojeni sporazumi o osiguranju sigurne plovidbu Crnim morem i o provedbi zabrane napada na energetska postrojenja u dvjema zemljama.
Obje su se zemlje složile da će “na Crnome moru biti zajamčena sigurnost plovidbe, da će se suzdržati od upotrebe sile i da će spriječiti upotrebu komercijalnih brodova u vojne svrhe”, objavila je američka vlada. Kada je posrijedi Ukrajina, SAD se obvezala da će “podržati napore usmjerene na razmjenu zarobljenika, oslobađanje civila i na povratak prisilno raseljene ukrajinske djece”.
Rusija koja je pod cijelim nizom sankcija zbog rata u Ukrajini, pak, može računati na potporu Bijele kuće kada su posrijedi „ruski pristup globalnom tržištu pri izvozu poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenje troškova pomorskog osiguranja i poboljšanje pristupa lukama i sustavima plaćanja za te transakcije”.
Koalicija voljnih
Koliko god se nakon summita u Bijeloj kući činilo da se nešto pozitivno počinje događati, ako je tko i bio euforičan to ga je stanje brzo prošlo. Napadi Rusije na Ukrajinu su nastavljeni, objavljeno je kako je izveden jedan od najvećih zračnih napada u više od mjesec dana, a i SAD-u je poslana poruka – pogođena je američka tvornica u zapadnoj Ukrajini, od prve crte bojišnice udaljena stotinama kilometara.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je, pak, priopćilo da su ruski napadi uzrokovali velike požare u energetskim postrojenjima u središnjoj regiji Poltava, gdje je jedina ukrajinska rafinerija nafte. No i Ukrajina je pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu. Novac od prodaje nafte i plina čini četvrtinu prihoda ruskog proračuna pa Ukrajina udara na sektor koji ima veliku ulogu u financiranju ruskog ratnog stroja.
O razgovorima u Washingtonu i idućim koracima u ratu u Ukrajini razgovarali su čelnici Koalicije voljnih, a održan je i virtualni neformalni sastanak Europskog vijeća kako bi se sve članice EU-a informirale o razgovorima s Trumpom. Britanska vlada je pritom priopćila kako europski čelnici razmatraju dodatne sankcije kako bi pojačali pritisak na ruskog predsjednika kao dio širih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Lavrov dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog
U međuvremenu, Moskva ponovo otvara pitanje legitimiteta Zelenskog kojem je mandat trebao isteći u svibnju prošle godine, ali zbog rata nisu održani novi predsjednički izbori.
“Naš predsjednik je više puta rekao da je spreman sastati se, uključujući i sa Zelenskim”, odgovorio je na pitanje novinara Sergej Lavrov, šef ruske diplomacije. Dodao je i da „sva pitanja koja zahtijevaju razmatranje na najvišoj razini trebaju biti dobro razrađena, a stručnjaci i ministri će pripremiti odgovarajuće preporuke.”
Osim toga, Lavrov je kazao kako bi prije potpisivanja budućih sporazuma trebalo „riješiti pitanje legitimiteta osobe koja potpisuje te sporazume s ukrajinske strane“.
Prema onom što je Lavrov govorio u četvrtak za Rusiju je neprihvatljivo eventualno raspoređivanje europskog vojnog kontingenta u Ukrajini.
“Strana intervencija na dijelu ukrajinskog teritorija (…) bila bi posve neprihvatljiva za Rusiju”, rekao je Lavrov optuživši pritom Ukrajinu da ne želi „pravedno i trajno rješenje“ sukoba.
Ruski uvjeti za prekid rata
Prema pisanju Reutersa ruski uvjeti za prekid rata u Ukrajini su predaja regije Donbas te ukrajinsko odricanje od ambicije ulaska u NATO. Nadalje, Putin traži da Ukrajina bude neutralna i ne pušta zapadne vojnike u zemlju.
Ukrajinski predsjednik u više je navrata ponavljao kako se Ukrajina neće odreći svog teritorija. Uoči summita u Washingtonu poručio je kako „Ukrajinski ustav onemogućuje da se odustane od teritorija ili da se on mijenja za nešto drugo“.
„To je pitanje koje mogu raspraviti samo čelnici Ukrajine i Rusije, u trilateralnom formatu – Ukrajina, SAD, Rusija“, kazao je Zelenski navodeći kako razgovori mogu započeti ondje gdje je sada crta bojišnice.
„Kontaktna linija je najbolja osnova za razgovor. Europljani to podržavaju i zahvalni smo svima”, naveo je Zelenski prije tjedan dana.
Mir je miljama daleko…
Na terenu, nakon dva odvojena „mirovna“ summita ništa novo. Rusija i dalje napada, Ukrajina uzvraća. Da neće popustiti pod pritiscima Kijev pokazuje i svojim zadnjim potezima, u noći s četvrtka na petak napali su dronovima dio naftovoda Družba u ruskoj Brjanskoj oblasti. Zbog tog napada zaustavljena je isporuka sirove nafte iz Rusije u Mađarsku.
Mirotvorcu Trumpu trenutačna zbivanja na terenu vjerojatno dižu kosu na glavi. Tako je lijepo organizirao dva odvojena mirovna summita, a mir je miljama daleko. Čeka se njegov idući potez.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
