Krenula je sezona krpelja, što znači i da je krenula sezona dezinformacija o krpeljima. Tako se društvenom mrežom Facebook širi status kojega je objavio profil Živčana Žirafa, čest širitelj dezinformacija. Identičnu dezinformaciju šire i drugi korisnički profili na Facebooku.
Živčana Žirafa u statusu čiju snimku zaslona donosimo niže tvrdi sljedeće:
“Genetski modifikovanih krpelji izazivaju Alfa-Gal sindrom? Širom Amerike, poljoprivrednici izveštavaju o scenama direktno iz noćne more, misterioznim kutijama krpelja koje se pojavljuju na seoskim imanjima, dok zaraze eksplodiraju do nivoa koje mnogi kažu da nikada ranije nisu videli. Sada se ti izveštaji sukobljavaju sa dokumentima o istraživanju genetski modifikovanih krpelja koje je finansirao Bil Gejts, rastućim strahovima od Alfa-Gal sindroma i naučnim radovima koji otvoreno tvrde da bi moglo biti „moralno dobro“ širiti alergije na meso putem veštačkih populacija krpelja. Društvene mreže su preplavljene zastrašujućim snimcima životinja preplavljenih masivnim rojevima krpelja, dok zvaničnici krizu nazivaju posledicom “klimatskih promena”. U međuvremenu,stotine hiljada Amerikanaca već pati od Alfa-Gal sindroma nakon ujeda krpelja, stanja bez leka koje može izazvati teške alergijske reakcije na crveno meso.”
Statusu je prirodan video u trajanju od 12:25 minuta u kojem se govori kako ljudi diljem Amerike prijavljuju najezdu krpelja te da se radi o “epidemiji”. Postoje snimci životinja koji se šire društvenim mrežama, poput jelena i losova koji ne mogu preživjeti količinu krpelja koji ih prekrivaju. Govori se “kutijama krpelja” koje padaju s neba te da su Bill Gates i WEF (Svjetski ekonomski forum) zasigurno dio te priče.
Gates je, naime, tvrdi se u videu “financirao istraživanje genetski modificiranih krpelja za stoku” te “sada 450 000 Amerikanaca ima alergije na crveno meso” zbog Alpha-gal sindroma koji je rijetka nuspojava ugriza krpelja. U videu se spominje i izjava istraživača Matthewa Liaoa koji je govorio o tome kako “možemo ljude učiniti alergičnima na meso i spasiti planet”. Suočavamo se s epidemijom krpelja kao oružja, dok su klimatske promjene jedino objašnjenje koje nam se nudi, iako “znamo da to nije istina”, zaključuje se u videu.
Teorije iz 2023. godine
Iako se i u ovoj objavi spominju zatrpavanja kutijama s krpeljima koje padaju s neba, o čemu smo na Faktografu već pisali, u ovom članku osvrnut ćemo se na navode o genetski modificiranim krpeljima i navodnoj povezanosti s Billom Gatesom.
Kako piše Grist, ova teorija zavjete datira iz 2023. godine, kada se tvrdilo kako Pfizer i Valneva, farmaceutske kompanije koje su radile na cjepivu protiv Lajmske bolesti, ostavljaju kutije s krpeljima po farmama. Cilj je bio, tvrdilo se, jačanje potražnje za njihovim proizvodom.
U isto vrijeme razvila se i druga, zasebna teorija, koja je povezana s istraživanjem britanskih znanstvenika, a koje je financirala Zaklada Bill i Melinda Gates. Teorija glasi da je povećanje broja alergija na crveno meso, što je rijetka nuspojava ugriza krpelja (poznata i kao Alfa-gal sindrom), povezano s projektom koji je financirala navedena zaklada.
Te 2023. godine također su se širili navodi o 450.000 Amerikanaca koji su razvili alergiju na crveno meso nakon što je Zaklada Gates financirala istraživanje genetski modificiranih krpelja.
Drugi projekt, drugi krpelj
Međutim, program na koji se referiraju teoretičari zavjera, a koji se spominje i u videu na profilu Živčana Žirafa, nije rađen u SAD-u, nije nikada proveden na terenu i nije rađen na krpeljima koji grizu ljude.
Kao što su pisali naši kolege s AP-a, cilj programa britanskih istraživača doista je bilo stvaranje genetski modificiranih krpelja, ali zbog smanjenja populacije krpelja i očuvanja stoke koju inače napadaju. Dodatno, program je bio ograničen na Ujedinjeno Kraljevstvo te zapravo nikada nije izašao iz laboratorija. Kao što su AP-u potvrdili iz Oxiteca, kompanije koja je provodila istraživanje, veza između njihovih krpelja i alergije na meso “znanstveno je nemoguća”.
Oxitec se, naime, fokusirao na azijskog dugonogog krpelja koji predstavlja veliki problem za stoku, ali ne grize ljude, pojasnio je za AP Sam Telfod, profesor zaraznih bolesti i ljudskog zdravlja na Sveučilištu Tufts.
“Nema šanse da krpelji koji napadaju stoku ugrizu ljude te stoga nema načina da se Alfa-gal sindrom poveže s genetski modificiranim krpeljima koji napadaju stoku”, kazao je Telford koji duže od 35 godina radi na krpeljima i bolestima koje prenose njihovi ugrizi.
Zaklada Gates je Oxitecov projekt prvo financirala 2021. godine potporom u iznosu od 1,5 milijuna američkih dolara i potom 2023. godine s dodatnih 4,8 milijuna dolara.
Alfa-gal sindrom je rijetka alergija na crveno meso
Što je uopće Alfa-gal sindrom?
Kao što smo na Faktografu već pisali, radi se o rijetkoj alergiji na crveno meso i druge proizvode podrijetlom od sisavaca, prepoznatoj početkom 2000-ih godina. U SAD-u se alergija uglavnom razvija nakon ugriza Lone Star krpelja, koji u tijelo domaćina unosi molekulu šećera galaktoza-α-1,3-galaktoza (alpha-gal) prisutnu u tkivima većine sisavaca. Nakon ugriza, imunološki sustav može prepoznati alfa-gal kao prijetnju i izazvati alergijsku reakciju.
Simptomi mogu varirati od blagih do teških, a uključuju mučninu, osip, proljev, žgaravicu, povraćanje, bolove u trbuhu, nadutost pa čak i anafilaktički šok. Iako za alfa-gal sindrom ne postoji lijek, stanje se poboljša ili povuče nakon jedne do dvije godine. Ponovni ugriz može ponovo aktivirati alergijsku reakciju, objašnjava CDC.
Lone Star krpelj autohtona je vrsta krpelja široko rasprostranjena na sjeveroistoku, jugu i srednjem zapadu Sjedinjenih Američkih Država. Prepoznatljiv je po bijeloj točki na leđima ženke te po agresivnom ponašanju u odnosu na druge vrste krpelja. Znanstvenici upozoravaju da se, kao i mnoge druge vrste, širi prema sjevernijim područjima zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Tako su područja koja su nekada bila prehladna za njegov opstanak postala pogodna za njegovo širenje, navodi The Guardian.
Alfa-gal sindrom se proširio
Iako se alfa-gal sindrom u početku gotovo isključivo povezivao s ugrizom Lone Star krpelja na jugoistoku SAD-a, danas je Alfa-gal sindrom zabilježen na svim kontinentima osim Antarktike. Znanstvenici njegovo širenje objašnjavaju klimatskim promjenama, migracijom životinja domaćina i širenjem staništa pogodnih za krpelje. Najvažnijim domaćinom smatra se bjelorepi jelen, čija brojnost i kretanje značajno pridonose širenju populacije krpelja.
U kontekstu internetskih rasprava o smanjenju konzumacije mesa zbog ekološkog opterećenja često se spominje rad bioetičara dr. S. Matthewa Liaoa. U svojem akademskom radu iz 2012. naslovljenom “Ljudski inženjering i klimatske promjene”, Liao je razmatrao teorijske biomedicinske intervencije kojima bi se smanjila potrošnja mesa radi smanjenja zagađenja okoliša. Među hipotetskim primjerima naveo je mogućnost izazivanja blage intolerancije na crveno meso, uspoređujući koncept s nikotinskim flasterima.
Nekoliko godina kasnije, 2016. Liao proširuje svoje ideje na alfa-gal sindrom, ali nakon negativnih reakcija, naglašava da je to samo akademski misaoni eksperiment, a ne prijedlog stvarne politike ili medicinske prakse.
Istraživanja kukaca kao oružja
Entomološko ratovanje, odnosno korištenje kukaca kao oružja nije suvremeni koncept. Poznato je još od drevnih civilizacija poput Grka, Rimljana i Kineza koji su koristili insekte poput pčela i stršljena kako bi ometali i dezorganizirali neprijateljske snage. Tijekom Drugog svjetskog rata nacistička Njemačka razmatrala je mogućnost masovne proizvodnje i širenja krumpirove zlatice radi uništavanja neprijateljskih usjeva, iako nema dokaza da je taj plan ikada proveden u praksi.
Tijekom Hladnog rata SAD i Sovjetski Savez ulagali značajna sredstva u istraživanje mogućeg korištenja insekata poput komaraca, buha i krpelja kao prijenosnika patogena. Sovjetski programi uključivali su istraživanja širenja bolesti među stokom i uništavanja usjeva, dok je američka vojska tijekom 1950-ih provodila terenske eksperimente sa zaraženim komarcima i buhama kako bi proučila njihovu učinkovitost kao prijenosnika bolesti poput malarije, žute groznice i denge.
Ovi su programi povijesno dokumentirani i ne predstavljaju dokaz da se danas takve aktivnosti i dalje provode. Bitno je napomenuti da su razvoj, proizvodnja i gomilanje biološkog oružja međunarodno zabranjeni još od 1975. godine stupanjem na snagu Konvencije o biološkom oružju Ujedinjenih naroda, koju je do danas ratificiralo 183 država.
Tko je krivac? Gates ili klimatske promjene?
Kao što piše Grist, teoretičari zavjera u pravu su oko jedne stvari – krpelji postaju sve veći problem. Međutim, odgovaran za to nije Bill Gates, već klimatske promjene. Zbog viših temperatura krpelji se polako pomiču sjevernije, u područja u kojima im je prije bilo prehladno.
Ekolozi ističu i neke druge razloge. Širenje ljudske aktivnosti i ljudske intervencije u okolišu dovode do povećanog kontakta između krpelja i ljudi, invazivne vrste krpelja šire se u nova područja i sa sobom donose nove bolesti.
Međutim, u pozadini svega najveći problem dolazi s klimatskim promjenama, upozoravaju znanstvenici. Recimo, povećanje temperatura može dovesti do bržeg sazrijevanja krpelja, povećanja njihova broja ili produženja perioda u kojem su aktivni. Također može dovesti do većeg broja dana i sati u kojima su krpelji aktivni, što također dovodi do povećane šanse za zarazu.
Zaključno, na društvenoj mreži Facebook dijele se navodi o povezanosti Zaklade Bill i Miranda Gates s genetski modificiranim krpeljima čiji je navodni cilj proširivanje alergije na crveno meso kako bi čovječanstvo smanjilo količinu mesa koje konzumira. Točno je da je Zaklada Bill i Melinda Gates financirala projekt britanskih istraživača koji su radili na genetski modificiranim krpeljima. Cilj tog projekta bilo je smanjenje broja krpelja koji napadaju stoku. Međutim, on se zadržao u okvirima laboratorija i nikad nije isproban na terenu. Točno je da je Alfa-gal sindrom, tj. alergija na crveno meso, rijetka nuspojava ugriza krpelja, ali nije moguće da je nuspojava ugriza krpelja kojega su proučavali britanski znanstvenici, budući da on grize samo stoku, ne i ljude.
