“Svojom današnjom izjavom tehnički ministar Ostojić priznao je da ova tehnička vlada nije u stanju voditi zemlju i da meni prepuštaju izvršne ovlasti. Napravit ću to čim mi dopusti Ustav”.
Poručila je to putem svog službenog Facebook profila u subotu 17. listopada Kolinda Grabar Kitarović i izazvala zgražanje kako stručne javnosti, tako i kolega političara (osim naravno onih iz HDZ-a). U naknadnoj izjavi za HRT predsjednica se pokušala opravdati tvrdnjom da nije mislila ozbiljno.
“Na posljednje ispade ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića ne možete odgovoriti nikako drukčije nego ironijom. To sam učinila, i to preko Facebooka, a ne službeno. Naravno da to nije bila ozbiljna izjava, ja nemam ustavne ovlasti i upravo to govorim ministru Ostojiću, jer mi je rekao da bih ja mogla riješiti krizu sa Srbijom u pet minuta, da meni prepušta ovlasti kojih nemam”, poručila je Grabar Kitarović iz Kine, gdje je otputovala u službeni posjet.
Kada su u pitanju predsjedničke ovlasti, Ustav RH vrlo je jasan. U mirnodopskim uvjetima predsjednica predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost pravne države i odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Izvršne ovlasti predsjednica RH može dobiti samo u slučaju ratnog stanja, neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države ili ako su tijela državne vlasti onemogućena redovito obavljati svoje ustavne dužnosti.
Guranje u Sabor
Čak i ako prihvatimo objašnjenje Grabar Kitarović da je njena Facebook poslanica bila pogrešno shvaćena, to ne mijenja činjenicu da se sa ograničenim okvirom svojih ustavnih ovlasti predsjednica nije mirila ni ranije.
Vidjeli smo to krajem srpnja 2015. kada je u medije isplivala (Vecernji.hr) prepiska između nje i tadašnjeg predsjednika Sabora Josipa Leke, a do koje je došla nakon što je Grabar Kitarović izrazila želju da sudjeluje u radu izvanredne sjednice Sabora na kojoj se odlučivalo o arbitraži oko graničnog spora sa Slovenijom. Nakon što je Leko upozorio Grabar Kitarović da zakonom nije predviđena mogućnost sudjelovanja predsjednice RH u radu Sabora i da su “vladavina prava i trodioba vlasti ustavni postulati kojeg bi se sve grane vlasti trebale striktno držati”, ona mu je odbrusila kako “ne dopušta” da joj “čita lekcije o načinu obnašanja dužnosti Predsjednice Republike”.
Okršaji s Vladom
Na sličan je način Grabar Kitarović ustavne ovlasti ignorirala i tijekom kampanje, kada je najavljivala izvanrednu sjednicu Vlade o gospodarskoj i socijalnoj situaciji. Biračima je obećavala da će na takvoj sjednici natjerati premijera Zorana Milanovića da joj podnese račune i izvijesti je kako će zemlju izvesti iz krize. Nakon pobjede na izborima poručila je da će “ako zaključi da ova vlada za to nije sposobna, inicirati prijevremene izbore” (Glas Slavonije). Prema Ustavu RH, predsjednica ima pravo predložiti sjednicu Vlade i sudjelovati u raspravi, ali nikakvih daljnih ovlasti po tom pitanju nema. Štoviše, zagovaranje prijevremenih izbora moglo bi se tumačiti kao kolizija s ustavnom obvezom predsjednice da se “brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti”.
U svom prvom predsjedničkom intervjuu, kojeg je dala Novoj TV, Grabar Kitarović otvoreno se usprotivila odredbama Ustava RH. Na konstataciju novinarke Ivane Petrović da premijer Zoran Milanović njoj ne mora odgovarati, Grabar Kitarović je izjavila:
“Pa držim da to nije u redu i to sam isto tako rekla, možda na način na koji je odjeknulo, ali sam isto tako htjela pokazati premijeru da on ne može ponižavati državne institucije. Tu nije u pitanju mišljenje o meni samoj niti o meni kao predsjednici, to je pitanje institucije predsjednice i volje građana koji su izabrali tu predsjednicu, pa i volje građana koji nisu meni dali glas, ali koje ja želim zastupati. Dakle moramo poštivati institucije i zato je moj odgovor bio takav da bih dokazala da neću dopustiti da se gaze ni institucije ove zemlje, ali niti građani”.
Upravljanje vojskom
U sukobu s Vladom je Grabar Kitarović bila i oko vojnog mimohoda kojim je u Zagrebu obilježena 20. obljetnica akcije Oluja. U razgovoru za HRT-ovu emisiju Javna stvar u svibnju 2015. godine Grabar Kitarović kazala je da samo ona može izdati vojsci zapovijed da sudjeluje u mimohodu. Ustav RH doista propisuje da je predsjednica vrhovna zapovjednica oružanih snaga, ali propisuje i da se zapovijedanje i upravljanje nad oružanim snagama RH uređuju Ustavom i Zakonom.
Pa shodno tome upravljanje oružanim snagama u ratu i miru definira Zakon o obrani. A taj zakon, kako je predsjednicu upozorio ministar obrane Ante Kotromanović (Index.hr), u svom 47. članku propisuje da “Predsjednik Republike naređuje uporabu i zapovijeda Oružanim snagama u ratnom stanju te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH”. Članak 58. istog Zakona propisuje da o korištenju oružanih snaga u mirnodopskim okolnostima odlučuju Vlada RH i ministar obrane.
Pitanje mandatara
Svoje shvaćanje Ustava Grabar Kitarović je demonstrirala i kada je u intervjuu za RTL odbila odgovoriti na pitanje hoće li mandat za sastavljanje Vlade povjeriti relativnom pobjedniku izbora ili onome tko joj donese potreban broj potpisa saborskih zastupnika. Za predsjednicu je to hipotetsko pitanje o kojem će, kako je kazala, odlučiti nakon izbora.
Istovremeno, Ustav u svom 98. članku propisuje da “Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”. Odnosno da mandat za sastavljanje Vlade predsjednica mora povjeriti onoj osobi koja nakon izbora bude mogla dokazati da ima podršku najmanje 76 zastupnika u Hrvatskom saboru.
