Povlačenje BCG cjepiva bugarskog proizvođača Bul Bio NCIPD izazvalo je paniku među roditeljima malene djece koja su u zadnje dvije godine primila to cjepivo. Naime, kako je izvijestila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), ove su godine zaprimili čak četiri prijave upale kostiju, odnosno osteomijelitisa, što je poznata, ali rijetka nuspojava ovog cjepiva.
“Osteomijelitis nakon BCG cijepljenja rijetka je infekcija kosti koju uzrokuje oslabljeni soj bakterije Mycobacterium bovis prisutan u BCG cjepivu”, objasnili su pritom u prvoj obavijesti o povlačenju svih serija cjepiva bugarskog proizvođača. Naveli su i da pojava bolesti nije vezana isključivo uz određenu seriju, cjepivo ili proizvođača.
U kasnijem su priopćenju precizirali da su konkretne prijave bile vezane za dvije serije, 807-1 i 683-1 kojima se cijepljenje u Republici Hrvatskoj provodilo okvirno od 3. kvartala 2023. godine do početka 2026. godine. No, kako se “sumnja u neispravnost u kakvoći odnosi na sve serije predmetnog cjepiva koje su bile u prometu u RH”, naveli su i njihove brojeve, počevši od prvog stavljanja u promet u 2017. godini do danas: 443-1, 464-1, 463-2, 504, 556, 594, 636-2, 683-1, 807-1, 960, 963-1.
Kako je od objave obustave cijepljenja javnost doznala i da sporno cjepivo nema odobrenje za stavljanje u promet, obratili smo se HALMED-u za pojašnjenje tog i drugih pitanja, kao i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Uzročnik bolesti
Za početak, pojasnimo da se atenuirani, odnosno Mycobacterium bovis koristi kod pripravljanja BCG cjepiva više od sto godina. Slično kao i kod prvih cjepiva protiv ospica, radi se o varijanti koja kod goveda izaziva bolest, a kod ljudi ima puno slabije efekte. Najčešći uzročnik tuberkuloze kod ljudi je Mycobacterium tuberculosis.
Ljudi, naime, mogu dobiti “goveđu” tuberkulozu, ali je to iznimno rijetko. Međutim, ova bakterija izaziva i upalu kostiju i to kod izuzetno malog broja od stotina milijuna djece koja primaju ovo cjepivo svake godine. U znanstvenoj je literaturi opisano da je Mycobacterium bovis pronađen PCR testom u strugotinama kostiju djece koja su oboljela od osteomijelitisa i to nakon kirurških zahvata [1, 2, 3].
Prema američkom Centru za kontrolu bolesti (CDC), za potvrdu goveđe varijante tuberkuloze postoje testovi iz krvi i kože. No, ostaje upitno mogu li takvi testovi pokazati i infekciju koja bi nastala od BCG cjepiva, a onda i voditi osteomijelitisu.
Je li djecu moguće testirati?
Upitali smo zato Hrvatski zavod za javno zdravstvo o mogućnosti testiranja djece cijepljene spornim serijama, odnosno može li se testom dokazati prisutnost uzročnika u organizmu.
Odgovaraju tek da se u ovom trenutku “ne preporučuje sustavno testiranje sve djece koja su cijepljena navedenim BCG cjepivom”. Štoviše, djeca koja su primila predmetno BCG cjepivo, a nemaju simptome, ne trebaju zbog toga ići na dodatne preglede ili dijagnostičke pretrage.
“Djeca koja su primila predmetno cjepivo, a nemaju nikakvih simptoma ili drugih znakova koji bi upućivali na zdravstveni problem, ne trebaju zbog toga preventivno obavljati rendgensko snimanje, ultrazvuk, magnetsku rezonanciju ili druge dijagnostičke pretrage. O potrebi za eventualnim dijagnostičkim pretragama odlučuje nadležni liječnik, uzimajući u obzir zdravstveno stanje djeteta i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju.”, navodi HZJZ, dodajući: “Budući da se navedena nuspojava može pojaviti više mjeseci nakon cijepljenja, jednokratna preventivna pretraga djeteta bez simptoma ne bi mogla pouzdano isključiti njezin kasniji razvoj.”
Zavod smo također pitali je li moguće da su djeca na neki drugi način, mimo cjepiva, zaražena bakterijom i je li takav scenarij razmotren. Zavod odgovara da se općenito mala djeca mogu zaraziti u kontaktu s odraslim zaraženim osobama, iako je to rijetkost i da, iako istraga još uvijek traje, ne smatraju to uvjerljivim scenarijem.
“U slučajevima koji su predmet aktualne istrage, prema dosad prikupljenim podacima, epidemiološka anamneza, odnosno podaci o mogućoj izloženosti aktivnom bolesniku, nije ukazivala na takvu izloženost”, navode.
Roditelji moraju promatrati dijete
No, roditelji trebaju obratiti pozornost na dugotrajniju ili postupnu pojavu otekline u području kosti ili zgloba, bolnost ili osjetljivost, ograničenje pokreta, šepanje ili izbjegavanje oslanjanja na ruku ili nogu.
“Bolest obično nije praćena visokom temperaturom niti izraženim općim simptomima. Ako se pojavi neki od navedenih simptoma, potrebno je javiti se pedijatru i navesti da je dijete primilo BCG cjepivo, nakon čega će liječnik procijeniti postoji li potreba za daljnjom dijagnostičkom obradom.”, navode HALMED i HZJZ.
Naglašavaju da sama činjenica da je dijete primilo seriju 807-1 ili 683-1 ne znači da će razviti navedenu nuspojavu, kao što ni primitak druge serije ne znači da se ona ne može pojaviti. Podatak o primljenoj seriji važan je isključivo za istragu i utvrđivanje mogućeg razloga povećane učestalosti prijava, ali “ne mijenja preporuke za postupanje s djetetom koje nema simptoma”.
HALMED: Nemamo informacija da je u drugim državama povećan broj prijava osteomijelitisa
HALMED smo upitali i jesu li prijave nuspojava bile jedini razlog za obustavu cijepljenja. Odgovaraju potvrdno, jer “u razdoblju od 2005. do 2025. godine bila je zaprimljena jedna prijava sumnje na osteomijelitis uzrokovan BCG cjepivima”.
“Ističemo da su upravo četiri zaprimljena slučaja u kratkom razdoblju, odnosno njihova učestalost koja je bila znatno viša od prethodno zabilježene i očekivane, predstavljala razlog za postavljanje sumnje u moguću neispravnost u kakvoći i pokretanje odgovarajućih mjera. Cjepiva su bila primijenjena u različitim zdravstvenim ustanovama, što umanjuje vjerojatnost da je povećana učestalost povezana s pogreškom pri samoj primjeni cjepiva”, tumače.
Slijedom te povećane učestalosti prijava postavljena je sumnja u moguću neispravnost u kakvoći te će mjera obustave biti na snazi do završetka istrage i postupka izvanredne provjere kakvoće, dodaju i naglašavaju da je obustava cijepljenja “mjera predostrožnosti i ne znači da je neispravnost u kakvoći cjepiva potvrđena”.
Na pitanje je li nuspojava ovog konkretnog cjepiva zabilježena i negdje izvan Hrvatske, odgovaraju:
“Prema trenutačno dostupnim informacijama, HALMED ne raspolaže informacijom da je u drugim državama zabilježen povećan broj prijava sumnji na nuspojavu osteomijelitisa.”
Zašto su djeca cijepljena pripravkom bez odobrenja za stavljanje u promet?
U konačnici, HALMED smo upitali i kako se moglo dogoditi da se djeca cijepe pripravkom koji nema odobrenje za stavljanje u promet. Odgovaraju da se “BCG Vaccine, freeze dried, amp.20×20 doza+otapalo, proizvođača Bul Bio NCIPD Ltd. u Republici Hrvatskoj nabavljalo temeljem suglasnosti za izvanredni unos”.
“Riječ je o zakonom propisanom postupku kojim se omogućuje nabava lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj kada za to postoji medicinski opravdana potreba. Prema Zakonu o lijekovima, u Republici Hrvatskoj u prometu se mogu nalaziti lijekovi koji imaju nacionalno odobrenje za stavljanje u promet koje daje HALMED i lijekovi odobreni centraliziranim postupkom u Europskoj uniji za koje odobrenje važeće na području cijele Europske unije daje Europska komisija (EK) temeljem znanstveno-stručne ocjene Europske agencije za lijekove (EMA). U Republici Hrvatskoj nema odobrenog BCG cjepiva. Napominjemo da HALMED nema ovlasti pokretanja postupka odobravanja lijeka. Postupak odobravanja lijeka pokreće proizvođač lijeka, odnosno njegov pravni zastupnik, podnošenjem zahtjeva HALMED-u za davanje odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet. Potom HALMED obavlja sve potrebne provjere kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti primjene lijeka, na temelju kojih mu daje ili uskraćuje odobrenje.”
Drugim riječima, ni jedan proizvođač BCG cjepiva nije tražio odobrenje u Hrvatskoj, pa ga niti jedan nije ni dobio. Vezano uz način nabave lijeka koji nema važeće odobrenje u Republici Hrvatskoj, HALMED piše i sljedeće:
“Kada u RH nije dostupan određeni lijek, lijek se može legalno i uz suglasnost regulatornog tijela nabaviti postupkom izvanrednog unošenja ili uvoza iz druge zemlje u kojoj je odobren. Riječ je o postupku u kojem HALMED može dati suglasnost za unos ili uvoz lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj kada se, među ostalim, radi o medicinski opravdanoj potrebi radi zaštite zdravlja ljudi.”
Odobreno je u članici EU – Bugarskoj
Općenito, naglašavaju u HALMED-u, postupak izvanrednog unošenja ili uvoza “uobičajen je ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama EU-a”. Tvrde i da svi lijekovi koji se nabavljaju ovim putem udovoljavaju važećim europskim i svjetskim kriterijima i da je pogrešno tvrditi da je takav uvoz van zakona ili regulatornog nadzora.
“Sustav izvanrednog unošenja lijeka koji nema odobrenje za stavljanje na hrvatsko tržište osmišljen je i Zakonom o lijekovima propisan upravo kao mehanizam kojim se osigurava da pacijenti putem legalnog distribucijskog lanca i uz suglasnost regulatornih tijela dobiju lijek koji im je neophodan za liječenje. Naglašavamo da su svi izvanredno uneseni lijekovi proizvedeni u skladu s važećim europskim i međunarodnim propisima i smjernicama, odobreni su u zemlji iz koje se unose te su provjerene kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. Budući da u Republici Hrvatskoj nema odobrenog BCG cjepiva, HALMED daje suglasnost za interventni unos BCG cjepiva temeljem izjave Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o potrebi za nabavkom predmetnog cjepiva. Stoga činjenica da predmetno cjepivo nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj nipošto ne znači da se primjenjivalo bez regulatorne suglasnosti ili izvan zakonom propisanog postupka”, navode.
Kada smo ih upitali gdje je to BCG cjepivo odobreno, iz HALMED-a odgovaraju da ono “ima nacionalno odobrenje za stavljanje u promet u drugoj državi članici Europske unije, odnosno u Bugarskoj”.
Za kraj najavljuju da će više informacija biti poznato na kraju istrage.
Obratili smo se i bugarskoj kompaniji koja je proizvela cjepivo, ali nam nisu odgovorili do zaključenja teksta, kao ni hrvatsko Ministarstvo zdravstva.
