„U godinu dana dobili smo 55 tisuća novih osoba s invaliditetom. Kako? Odakle? Od 10. mjeseca prošle godine do 10. mjeseca ove godine, 55 tisuća novih osoba s invaliditetom. Jesmo imali neki novi Domovinski rat, je li došlo do nekih pokolja, stradavanja, nova Ukrajina? Primjerice, strše brojke u dobnoj skupini od 0 do 19 godina gdje, primjerice u Istarskoj županiji, među mladim ljudima ima 7,7 posto osoba s invaliditetom, dok u Sisačko – moslavačkoj taj postotak prelazi 20 posto. I sami ćete priznati da je doista neobično da među mladima Sisačko – moslavačke županije imamo toliko visok postotak osoba s invaliditetom, premda u zadnjih 19 godina, bogu hvala, nije bilo ni kuge, ni gladi, ni rata“, ustvrdio je Nino Raspudić, saborski zastupnik stranke Drito u videu objavljenom na Facebooku u kojem kombinira izjavu danu u Saboru sa svojim slobodnim govorom izrečenim tijekom saborskog zasjedanja.
Zastupnik Raspudić, pritom, objašnjava kako je iznio podatke iz „publikacije koju malo tko čita“, a to je bilten Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Govoreći o brojkama koje se odnose na mlade osobe s invaliditetom na području Sisačko – moslavačke županije, ustvrdio je kako su te brojke za uzbunu.
„Ili je alarm – ajmo vidjeti što se događa ili ajmo pročešljati jesu tu neke zloupotrebe u pitanju“, kazao je Raspudić.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je početkom listopada Izvješće o osobama s invaliditetom za tekuću, 2026. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, on sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom.
„Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 26.09.2026. i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta“, navodi HZJZ u ovogodišnjem Izvješću o osobama s invaliditetom, naglašavajući kako se zbog toga, primjerice, „ne može provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima“ jer Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja. Ta se napomena nalazi u svim izvještajima od 2022. godine do danas. Navodi se i kako je obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom provedena na osnovu podataka koje dostavlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Podaci HZJZ-a
U Hrvatskoj, kako navodi HZJZ, živi 730 987 osoba s invaliditetom i one čine 18,9 posto ukupnog stanovništva. U odnosu na podatke za 2025. godinu, broj osoba s invaliditetom porastao je za 55 774. Gotovo polovina svih osoba s invaliditetom ima 65 ili više godina života – 49,1 posto, dok je 2025. godine udio osoba s invaliditetom u toj dobnoj skupini iznosio 47 posto.
Udio osoba s invaliditetom u radno-aktivnoj dobi je 38,6 posto (40,6 posto prema izvješću za 2025. godinu). Podaci HZJZ-a kazuju i kako je udio osoba s invaliditetom u dječjoj dobi (O – 19 godina) 12,3 posto, dok je njihov udio u 2025. godini bio 12,5 posto.
„Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U te dvije županije živi 29,2 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Međutim, razmotri li se koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, dolazimo do podatka da je najveći udio u Šibensko-kninskoj županiji, s time da je najviša prevalencija u dječjoj dobi u Sisačko-moslavačkoj županiji, u radno-aktivnoj dobi u Požeško-slavonskoj županiji, a u Šibensko-kninskoj županiji u dobi iznad 65 godina“, stoji u izvješću HZJZ-a.
Prevalencija predstavlja udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije te u pojedinim dobnim skupinama. U Izvješću HZJZ-a navodi se prevalencija invaliditeta na 100 stanovnika.
Kada govori o porastu broja registriranih osoba s invaliditetom u odnosu na godinu ranije, Raspudić iznosi točne, iako ne potpuno precizne podatke. Ukupan broj osoba s invaliditetom, prema izvještajima HZJZ-a, u ovoj godini je veći za 55 774 osobe, nešto više no što je Raspudić naveo.
Pritom, točno iznosi kako je na području Istarske županije prevalencija invaliditeta u dobnoj skupini do 19 godina 7,7 posto, dok je u Sisačko-moslavačkoj županiji preko 20 posto, odnosno 20,5 posto.
U obje te županije u 2026. godini došlo je do porasta broja mladih osoba s invaliditetom. S prevalencijom od 17,9 posto Sisačko – moslavačka županija je i lani bila županija s najvišom prevalencijom u dječjoj dobi. Istodobno, lani je na području Istarske županije udio osoba s invaliditetom u dječjoj dobi bio 7,5 posto.
Nejasno je zbog čega je Nino Raspudić odabrao uspoređivati Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju u kojoj se bilježi najviša prevalencija u dobi do 19 godina života. Istarska županija, naime, nije županija s najnižom prevalencijom invaliditeta u dječjoj dobi (ali je županija s najnižom ukupnom prevalencijom u svim dobnim skupinama) jer se ona bilježi u Ličko-senjskoj županiji i iznosi sedam posto, dok je lani iznosila 6,7 posto.
Prema podacima iz Izvještaja HZJZ-a, u Sisačko-moslavačkoj županiji žive 30 994 osobe s invaliditetom, od čega su 17 182 muškog spola (55,4 posto) i 13 812 ženskog spola (44,6 posto) te osobe s invaliditetom čine 23,1 posto ukupnog stanovništva Sisačko-moslavačke županije. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 14 456 (46,6 posto) je u dobnoj skupini 65 i više godina života.
„Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama, a u udjelu od 15,7 posto prisutan je i u dječjoj dobi, 0 – 19 godina. Ako se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Sisačko-moslavačka županija iznad prosjeka RH za prevalenciju u dječjoj dobi, radno-aktivnu dobnu skupinu, dobnu skupinu 65+ te za ukupnu prevalenciju“, navodi se u Izvještaju HZJZ-a.
Zastupnika Raspudića čudi porast ukupnog broja osoba s invaliditetom te posebno podaci koji se odnose na osobe s invaliditetom na području Sisačko-moslavačke županije kada je riječ o djeci pa čak manipulativno sugerira mogućnost zloupotrebe sustava.
Iz Izvještaja HZJZ-a je evidentno kako je Sisačko-moslavačka županija već godinama iznad prosjeka države kada je riječ o prevalenciji u svim dobnim skupinama pa tako i u dječjoj dobi.
Najveće promjene zbile su se uvođenjem inkluzivnog dodatka
Hrvatska je 2007. godine objavila prvi bilten o osobama s invaliditetom, a od tada do danas mijenjano je zakonodavstvo, kao i postupak vještačenja. Najveće promjene zbile su se s uvođenjem inkluzivnog dodatka prije dvije godine te od tada ne jenjava pritisak na tijelo za vještačenje.
Porast broja osoba s invaliditetom, kako objašnjava Tomislav Benjak, voditelj Registra osoba s invaliditetom, bilježi se i u svijetu i u Europskoj uniji. Kada je 2007. objavljen prvi bilten, osobe s invaliditetom činile su 10,7 posto stanovništva Hrvatske, a prema tadašnjim procjenama Ujedinjenih naroda u svijetu ih je bilo oko deset posto. Prema novim procjenama europskih i međunarodnih institucija, u Europi je danas oko 25 posto osoba s invaliditetom.
U Hrvatskoj, prema zadnjem Izvještaju HZJZ-a, 18,9 posto stanovnika živi s nekim oblikom invaliditeta.
Kao razloge porasta udjela osoba s invaliditetom Benjak navodi starenje stanovništva i potpuni obuhvat podataka, jer podaci u Registar stižu gotovo odmah nakon svakog vještačenja. Važno je i to, dodaje, što se sve više govori o pravima osoba s invaliditetom, pa ljudi, motivirani mogućnošću da ostvare ta prava, opravdano odlaze na vještačenja.
„To vam je kao u koroni. Dok nismo testirali, imali smo deset, dvanaest slučajeva korone. Kad smo počeli testirati, došli smo na tisuću, dvije, tri tisuće. Tako vam je i ovdje“, pojasnio je Benjak. Prema njegovoj procijeni, na vještačenje trenutačno čeka stotinjak tisuća ljudi.
Porast je, kako navodi, bio očekivan, a u HZJZ-u su mislili da bi mogao biti i veći. Benjak očekuje da će Hrvatska u jednom trenutku doseći prosjek Europske unije od 20 do 25 posto. To ne čudi jer je Hrvatska, kako ističe, među zemljama EU-a s najvećom smrtnošću i najviše oboljelih od zloćudnih i kardiovaskularnih bolesti. Uz to, u Hrvatskoj se najviše puši u Europi, a njezini su stanovnici najdeblji i najmanje tjelesno aktivni, upozorio je.
Prema podacima iz Izvješća HZJZ-a, kod osoba s invaliditetom najčešće vrste oštećenja su višestruka oštećenja, oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja lokomotornog sustava. Među najčešćim uzrocima su ostali oblici srčanih bolesti, rak dojke i bolesti kralježnice.
Zašto Sisačko-moslavačka županija iskače?
Izvješća HZJZ-a o osobama s invaliditetom, dakle, doista pokazuju kako Sisačko-moslavačka županija iskače u odnosu na prosjek države kada je riječ o prevalenciji. Koji su razlozi za to, u izvješćima se ne navodi.
Da bi se utvrdilo zbog čega Sisačko-moslavačka županija ima najvišu stopu prevalencije invaliditeta u dobnoj skupini od 0 do 19 godina, ali i u ostalim dobnim skupinama u odnosu na prosjek države, potrebno je napraviti detaljnu analizu svih podataka.
Kako u odgovoru na naš upit navodi Benjak, riječ je o analizi poput rada “Causes and differences in disability prevalence between Croatian counties Krapina-Zagorje and Istria” (Uzroci i razlike u prevalenciji invaliditeta između hrvatskih županija Krapinsko-zagorske i Istarske) iz 2022. godine.
“Ono što dostupni podaci ukazuju, Sisačko-moslavačka županija je jedna od najdepriviranijih županija po svim aspektima koje smo uočili da utječu na pojavnost invaliditeta u tom radu”, navodi Beljak.
Drugim riječima, Sisačko-mosloavačka županije je prema pokazatelju gospodarske proizvodnje po stanovniku znatno ispod državnog prosjeka te je zaposlenost stanovništva također znatno ispod državnog prosjeka. Nadalje, kako navodi Beljak, i prosječna neto plaća na razini te županije je ispod državnog prosjeka.
Osim toga, na području Sisačko-moslavačke županije niži je udio visokoobrazovanih, registrirana nezaposlenost je znatno iznad državnog prosjeka, demografski trendovi ukazuju na dugotrajno smanjenje stanovništva te je to područje prema službenom indeksu razvijenosti u skupini ispodprosječno razvijenih županija.
“Sve navedeno zasigurno ima i za posljedicu pojavnost invaliditeta i teškoća u razvoju djece”, navodi Benjak, zaključujući kako je hipoteza “da je tome tako po pitanju pojavnosti invaliditeta u Sisačko-moslavačkoj županiji zbog depriviranosti te županije po svim navedenim dimenzijama”.
Zaključno, kada govori o porastu broja registriranih osoba s invaliditetom u odnosu na godinu ranije, Raspudić iznosi uglavnom točne podatke. Ukupan broj osoba s invaliditetom, prema izvještajima HZJZ-a, u ovoj godini je veći za 55 774 osobe, nešto više no što je Raspudić naveo. Porast broja osoba s invaliditetom ne bilježi se samo u Hrvatskoj, već i u svijetu i u Europskoj uniji. U Europi je danas oko 25 posto osoba s invaliditetom, dok ih je u Hrvatskoj 18,9 posto. Porast broja ne bi trebao biti rezultat zloupotreba, kako to sugerira Raspudić, već se kao obrazloženje navodi starenje stanovništva, bolji obuhvat podataka te činjenica da se sve više govori o pravima osoba s invaliditetom, pa su ljudi jače motivirani da odlaze na vještačenja. O razlozima veće pojavnosti u Sisačko-moslavačkoj županiji tek bi trebalo provesti iscrpno istraživanje, ali činjenica je da je to jedna od najdepriviranijih županija po svim aspektima koji, prema ranije provođenim istraživanjima, utječu na pojavnost invaliditeta.
