Alternativne činjenice Krešimira Planinića, pravnika udruge “U ime obitelji”

Petar Vidov

Novinari su u četvrtak u 15 sati na Markovom trgu očekivali Željku Markić, ali pojavio se Krešimir Planinić (HRT). Udruga “U ime obitelji” valjda je odlučila javnosti ponuditi “stručno” tumačenje odluke Ustavnog suda o pobačaju, s obzirom da je Planinić po struci pravnik. No, pravni zastupnik udruge “U ime obitelji” u svom se izlaganju, kako pokazuje analiza Faktografa, baš i nije držao činjenica. Ocijenili smo točnost nekoliko Planinićevih izjava.

“Pozitivno jest, ono što želimo naglasiti, da je činjenica da život počinje začećem iskazana”.

Ocjena – Ni F od fakta

Ustavni sud u svojoj odluci jasno je naveo da se nisu bavili pitanjem kada počinje život. Štoviše, za tu su se raspravu proglasili nenadležnima. Citiramo iz članka 45.1. odluke Ustavnog suda:

“Ustavni sud ponavlja da pitanje ‘kada počinje život’ nije u nadležnosti Ustavnog suda. U nadležnosti Ustavnog suda preispitati je zakonodavstvo kojim se uređuje pitanje prekida trudnoće, kako bi ocijenio je li ono u suglasnosti s ustavnim načelima i vrijednostima, odnosno je li njime ostvarena pravedna ravnoteža između suprotstavljenih prava i interesa do kojih neizbježno dolazi u složenim pitanjima poput ovog – prava žene da sama odluči o prekidu trudnoće i interesa društva da zaštiti život nerođenog bića”.

“Postoji evidentan plagijat s odlukom ustavnog suda Slovačke. Gdje se bez navodnika citira ta odluka, iako se ustav Slovačke razlikuje od Ustava Hrvatske”.

Ocjena – Ni F od fakta

U sklopu donošenja odluke o ustavnosti pobačaja, Ustavni sud RH promatrao je i praksu ustavnih sudova drugih država. Prikupljeni su tako materijali s ustavnih sudova Slovačke, Mađarske, Njemačke i Španjolske.

U svima dostupnoj odluci Ustavnog suda RH jasno je vidljivo da se razmatrala odluka koju je slovački ustavni sud donio 4. prosinca 2007. godine. Dio te odluke je Ustavni sud RH citirao uz 17. članku svoje odluke. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojoj odluci pozvao na praksu slovačkog ustavnog suda, logično je (i u sudskim odlukama uobičajeno) da su se u procesu donošenja odluke koristili i njihovom argumentacijom.

“Pretpostavljam, kad kažete da zakonski pobačaj ne može biti zabranjen, da mislite na medicinske ili neke druge razloge. Ako govorimo o pobačaju na zahtjev, ne vidim koje bi se ustavno načelo kosilo s tim”.

Ocjena – Ni F od fakta

Prema članku 129. Ustava RH, Ustavni sud ovlašten je da “odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom”. Niti jedno drugo institucionalno ili vaninstitucionalno tijelo u Republici Hrvatskoj nema takve ovlasti. A Ustavni sud je u svojoj odluci o ustavnosti zakona o pobačaju eksplicitno objasnio da se pobačaj ne može zakonom zabraniti jer bi time bili prekršeni članci 22. i 35. Ustava RH, koji sadržavaju načelo nepovredivosti slobode i osobnosti čovjeka, te pravo na privatnost. Citiramo iz članka 45. odluke Ustavnog suda:

“S tim u vezi Ustavni sud utvrđuje da nerođeno biće, kao Ustavom zaštićenu vrijednost uživa ustavnu zaštitu u smislu članka 21. Ustava samo do one mjere do koje se ne sukobljava s pravom žene na privatnost. Pravo na život nerođenog bića u tom smislu nije zaštićeno tako da ima prednost ili veću zaštitu u odnosu na pravo žene na privatnost. U tom smislu zakonodavac ima slobodu diskrecije u postizanju pravedne ravnoteže između prava žene na slobodu odlučivanja i privatnost, s jedne strane, i javnog interesa da osigura zaštitu nerođenog bića, s druge strane”.

“Kakva je razlika između 10, 12, 14 i 24 tjedna? Postoji li razlika ako život počinje začećem? Što se mene tiče, odnosno ne mene nego udruge ‘U ime obitelji’ i medicinske struke, život počinje začećem”.

Ocjena – Ni pola fakta

Dio medicinske struke u Hrvatskoj, kao što se vidi iz odluke Ustavnog suda, doista smatra da život počinje začećem. No, netočno je tvrditi da o tom pitanju postoji konsenzus. To se također može iščitati iz odluke Ustavnog suda, koja sadrži izdvojeno mišljenje prof. dr. sc. Anđelke Radojčić Badovinac.

Ona je u svom izdvojenom mišljenju navela da je “oplodnja preduvjet, ali zigota (oplođena jajna stanica) svakako ne predstavlja jedinstveno ljudsko biće jer još uvijek funkcionira na majčinom genomu. (…) Početak života čovjeka se ne može odrediti niti porodom niti začećem. (…) Prema osobnom mišljenju, svaki plod koji ima šansu za preživljavanje izvan maternice, pa makar i uz medicinsku pomoć, predstavlja ljudski život i posljedično tome i ‘ubojstvo’ djeteta nakon određene razvojne dobi. (…) Prema osobnom mišljenju pobačaj kao vlastiti izbor trudnice treba dopustiti između 10 i 12 tjedana, a medicinski indiciran pobačaj i kasnije (do 18.- 20.tj.)”.

Ako izađemo izvan granica Hrvatske, razlike u stručnim mišljenjima oko trenutka u kojem počinje život postaju još drastičnije. Faktograf je o tome već pisao kada smo u rujnu prošle godine ocjenjivali točnost tvrdnje današnjeg potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera da je “znanost rekla da život počinje začećem”. Ova Stierova tvrdnja tada je također dobila ocjenu Ni pola fakta.


Iz kategorije "Analize"