Vlada izbacuje diskriminaciju iz antidiskriminacijskog plana

Sanja Despot

Sukladno primjedbama udruga GROZD i Vigilare, u prijedlogu novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine te pripadajućeg Akcijskog plana potpuno su izbačene sve zaštitne mjere koje se tiču LGBT osoba, pa čak i svako njihovo spominjanje, bilo kakvo spominjanje roda, rodnog identiteta i rodne ravnopravnosti te mjere koje su se kroz obrazovni sustav trebale uvesti u škole radi jačanja svijesti o poštivanju ljudskih prava i prava na nediskriminaciju te promicanje kulture nacionalnih manjina. Odbačene su bilo kakve naznake uvođenja građanskog odgoja u sve javne škole, usklađivanje školskog rasporeda vezanog za vjeronauk ili nuđenja alternative za onu djecu koja ga ne pohađaju. Izbačene su i mjere koje se odnose na reproduktivno zdravlje, uključujući one koje se odnose na pobačaj i kontracepciju, a poglavlje o socijalnoj skrbi nadopunjeno je pa se ono sada zove Obitelj i socijalna skrb i kao prvi cilj navodi brigu za trudnice, samohrane roditelje i obitelji s više djece.

Nema “prava na nediskriminaciju”

U odnosu na raniju inačicu Plana koji je prošao javno savjetovanje i bio spreman za prihvaćanje na Vladi, ovaj nacrt odbacuje sve značajnije kritike vezane za provedbu prethodnog Nacionalnog plana, uveden je mekši jezik, a termin “problemi” zamijenjen je “određenim izazovima”.

Iako je ovaj antidiskriminacijski paket jedini strateški dokument koji se odnosi na probleme LGBT osoba, diskriminacija na osnovi spolne orijentacije spominje se na samo jednom mjestu i to kako bi se ilustriralo da ona i nije neki veći problem. U poglavlju koje se tiče rada i zapošljavanja ostavljen je dio u kojem se kaže kako je područja rada i zapošljavanja područje u kojem se pojavljuje najveći dio prijava za diskriminaciju. Istraživanje Instituta Ivo Pilar iz 2010. “Raširenost i obilježja diskriminacije na hrvatskom tržištu rada” provedeno na temelju ankete među nezaposlenima i među poslodavcima pokazuje da je najveća dobna diskriminacija (40 i više godina), a potom spolna diskriminacija. Slijedi etnička i vjerska diskriminacija, a potom diskriminacija na temelju invaliditeta i spolne orijentacije.

Izbačen je, međutim, sljedeći odlomak: “Iako se na temelju podataka iz prije navedenog istraživanja teško može zaključivati o raširenosti diskriminacije LGBT osoba, podaci o predrasudama, stereotipima i sklonosti diskriminaciji prikupljeni među poslodavcima pokazuju da je i ova skupina osoba potencijalno jedna od najugroženijih diskriminacijom. O tome govore i rezultati drugih istraživanja, primjerice ispitivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji uključivalo je i pitanje o tome bi li ispitanicima bilo ‘izrazito neugodno kad bi doznali da je netko od kolega na poslu ili susjed homoseksualac ili lezbijka’ na koje je čak trećina njih odgovorila pozitivno”. Riječ je o Istraživanju o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je 2012. napravljeno za Pučkog pravobranitelja.

Kako bi se izbjeglo svako spominjanje LGBT osoba, sustavno se izbjegava imenovati sve skupine na koje se u prvom redu odnosi Zakon o suzbijanju diskriminacije.

“Pravo na nediskriminaciju” koje predstavlja osnovu za donošenje ovog dokumenta nigdje se ne spominje, već je zamijenjeno terminima “načelo nediskriminacije”, odnosno “nediskriminacija”.

Izbjegavanje podataka koji ukazuju na lošu praksu

Iz novog nacrta je, između ostalog, ispalo spominjanje relativno malog broja prijava za diskriminaciju, što je rezultat nedovoljnog znanja o mogućnostima koje ranjivim skupinama stoje na raspolaganju, nepostojanje tečaja hrvatskoj jezika za azilante, a u dijelu koji se odnosi na stambeno zbrinjavanje pripadnika nacionalnih manjina navodi se što je postignuto, a izbačen je dio s problemima, odnosno sljedeća rečenica:  “Uočeni problemi odnose se na nesigurnost dijela korisnika u odluku o povratku, nedostupnost korisnika te nemogućnost kompletiranja dokumentacije potrebne radi utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje kao i na nedostatak financijskih sredstava za potrebe stambenog zbrinjavanja”.

Kad je riječ o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u državnoj upravi, spominje se Plan prijama pripadnika nacionalnih manjina u urede državne uprave iz 2011., ali je izbrisan dio u kojem se navodi kako je prijem tijekom 2012. i 2013. bio nedostatan, a dodana je rečenica u kojoj se navodi kako “kod ocjene stanja na ovom području valja voditi računa da se zaposlenici u tijelima državne uprave koji su pripadnici nacionalnih manjina nisu dužni izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti”.

Izbacivanje interkulturalnosti i građanskog odgoja

U dijelu koji se odnosi na obrazovanje spominje se važnost Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja kao jedan od svojih ciljeva ima provedbu cjelovite kurikularne reforme. Međutim, izbačen je dio na koje su primjedbe imale GROZD i Vigilare kako se “kurikularna reforma oslanja i na načelo interkulturalizma – ističući važnost razumijevanja i prihvaćanja kulturnih razlika u cilju smanjivanja neravnopravnosti i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura” te najava uvođenja građanskog odgoja u sve javne škole.

Vezano za problem odvijanja stručne prakse za pripadnike romske nacionalne manjine i osobe s invaliditetom, a koji su u velikoj mjeri uključeni u trogodišnje strukovne škole, stvar je relativizirana tako da se “određeni izazovi” odnose na “sve učenike, pa tako i  pripadnike romske nacionalne manjine i osobe s invaliditetom” i to zbog “smanjenog broja slobodnih naučničkih mjesta u licenciranim obrtničkim radionicama”. Iako se spominje kako se jedna od prvih presuda u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije odnosila na nemogućnost ostvarivanja prakse za dvije učenice romske manjine, dodana je i rečenica kako su “potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo koji su uzroci ovih pojava i imaju li veze s diskriminacijom”.

Iz ciljeva u ovom poglavlju potpuno su izbacili cilj Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, a koji se trebao postići ukidanjem diskriminirajućeg sadržaja u udžbenicima i nastavnim materijalima, provođenjem građanskog odgoja i upoznavanjem učenika s razumijevanjem ljudskih prava i pojmom diskriminacije.

Uz taj, izbačena su i tri cilja iz poglavlja Uprava i pravosuđe: Povećana svijest javnosti o zabrani diskriminacije u odnosu na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije; Horizontalno usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata s antidiskriminacijskim načelima i Povećanje efikasnosti i učinkovitosti procesuiranja slučajeva diskriminacije. S obzirom na to da je u poglavlje o socijalnoj politici dodana i obitelj, u novi Nacionalni plan dodan je cilj Suzbijanje na tržištu rada diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i obitelji s više djece.

Srezan Akcijski plan

U pripadajućem Akcijskom planu za razdoblje od 2017. do 2019. od 85 mjera koje su bile predviđene prethodnim Nacrtom  Akcijskog plana izbačene su  32.

U poglavlju Obrazovanje izbačeno je osam mjera. Uz spomenuto izbacivanje građanskog odgoja i tražene alternative za vjeronauk, izbačena je mjera kojom se tražila isplata stipendija u redovnom srednjoškolskom i visokom obrazovanju u skladu s početkom školske/akademske godine, stručno osposobljavanje i usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika o temama ljudskih prava, prevencije diskriminacije i nasilja te izgradnja sustava stručne potpore u školama za djecu koja su žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

U poglavlju Zdravstvena zaštita izbačeno je pet mjera koje se  tiču reproduktivnih prava:

– Osigurati i očuvati dostupnost svih zakonima reguliranih reproduktivnih prava i zaštite reproduktivnog zdravlja u svim javnim zdravstvenim ustanovama, posebice prava na pobačaj

– Pravodobno, točno i jasno informirati pacijente o mogućnostima koje su im na raspolaganju u slučaju priziva savjesti zdravstvenih djelatnika

– Osigurati dostupnost kontracepcijskih sredstava u ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava

– Uskladiti Kodeks ljekarničke etike i deontologije sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije

– Ustrojiti sustav brzog i efikasnog rješavanja problema osoba koje podnose zahtjev za promjenom spola, odnosno rodnog identiteta.

Iz poglavlja Uprava i pravosuđe izbačeno je 17 mjera koje se odnose na stručne seminare za suce, odvjetnike, državne odvjetnike, policiju i predstavnike civilnog društva,  odnosno obrazovanje pravosudnih djelatnika o provedbi antidiskriminacijskog zakonskog okvira, praćenje provedbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a odustaje se i od objavljivanja godišnjih podataka o slučajevima zločina iz mržnje.

U poglavlju Javno informiranje i mediji izbačene su mjere osiguranja potpore medijima i kulturnim sadržajima koje proizvode različite marginalizirane i ranjive skupine te ona u kojoj se tražila povećana tematska raznolikost programa i medijski prostor za specifične teme kao što su nasilje nad ženama, žene u ruralnim područjima, ravnopravnost spolova, djeca s teškoćama u razvoju, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, sadržaji za djecu, sadržaji na manjinskim jezicima, osobe s invaliditetom, seksualno nasilje, reproduktivno zdravlje, prostitucija, višestruka diskriminacija.

Prvi sastanak

Novi nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajući Akcijski plan na dnevnom je redu današnjeg prvog sastanka nove radne skupine  koji se, za razliku od dosadašnjeg načina rada ne odvija u  Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, već u prostorijama Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Valja napomenuti kako će se Vlada vjerojatno požuriti s guranjem ovog plana s obzirom na to da o njemu ovisi povlačenje 6,8 milijardi eura iz europskih fondova.


Iz kategorije "Analize"