Ocjena točnosti

Plenković: “Lex Agrokor” se može primijeniti i na Podravku, Adris i Atlantic

Hina / Daniel Kasap

“Agrokor, INA, HEP, Zagrebački holding, Hrvatska pošta, Hrvatske šume, HŽ Infrastruktura, Podravka, Adris, Atlantic”, nabrajao je u Saboru premijer Andrej Plenković, odgovarajući na pitanje HNS-ovog Milorada Batinića, tvrtke na koje se odnosi tzv. “lex Agrokor” (Net.hr).

No, je li to doista tako? Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku kao “sistemske” definira one firme koje, zajedno s povezanim društvima, zapošljavaju više od 5000 ljudi. Povezana i ovisna društva u zakonu se definiraju kao firme sa sjedištem u RH, osnovane u skladu s hrvatskim zakonima, u kojima predmetno “sistemsko” društvo drži najmanje 25 posto udjela. U ovoj analizi bavit ćemo se samo firmama koje su u većinskom privatnom vlasništvu – Podravkom, Adrisom i Atlanticom. U ostalim firmama koje je premijer nabrojio središnja država (ili u slučaju Holdinga, Grad Zagreb) ionako ima upravljačke ovlasti, dok je INA u specifičnoj i dobro poznatoj situaciji zbog odnosa između Vlade RH i mađarskog MOL-a.

Podravka grupa

Na internetskoj stranici Podravke stoji da je čitava grupa krajem 2016. godine zapošljavala 6404 radnika pa bi po ovom kriteriju doista spadali među sistemska društva. No, na webu Podravke može se doznati i da se radi o koncernu koji posluje na “u više od četrdeset zemalja na svih pet kontinenata”. U nekim je tržišta Podravka prisutna isključivo putem predstavništava matičnog dioničkog društva. No, u brojnim zemljama Podravka djeluje putem kompanija osnovanih u inozemstvu, u skladu sa zakonima država u kojima se nalaze.

Svoje inozemne firme, koje se prema “lex Agrokoru” ne mogu smatrati povezanim društvima, Podravka tako ima u čitavoj regiji: Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu, ali i u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj… Niti jedna od ovih firmi ne može biti obuhvaćena “lex Agrokorom”, s obzirom da nemaju, kako je u zakonu propisano, sjedište u RH. Shodno tome, iz jednadžbe treba isključiti i njihove zaposlenike. Nažalost, Podravka u svojim izvješćima ne objavljuje koliko radnika imaju u svakoj pojedinoj zemlji, ali je moguće, primjerice, pronaći informaciju da “Podravka BiH po broju zaposlenika spada u najbrojnija Podravkina društva”. Iz čega se nužno mora zaključiti da Podravka u Hrvatskoj, sve s lokalnim povezanim društvima, zapravo zapošljava manje od 5000 ljudi, koliko je potrebno da bi se na ovu kompaniju potencijalno mogle primjenjivati odredbe “lex Agrokora”.

Adris grupa

U konsolidiranom financijskom izvještaju Adris grupe za 2015. godinu stoji da su 31. prosinca te godine zapošljavali 5.418 radnika. U konsolidiranom izvješću koje se odnosi na zadnji kvartal 2016. godine, Adris grupa navodi da su 31. prosinca 2016. imali 5404 zaposlenih. Iz poslovnih izvještaja Adris grupe nije, međutim, moguće doznati koliko ljudi zapošljavaju u svojim inozemnim firmama.

A takvih ima dosta. U Bugarskoj npr. djeluje Rovita Sofija, u Italiji Cromaris Italia, u Srbiji Milenijum osiguranje, u BiH Crotehna, Croatia remont, Croauto, Hotel Hum i Ponte, a podružnice Croatia osiguranja su registrirane u Prištini, Ljubuškom i Skopju. Otvoreno je pitanje zapošljavaju li sve navedene firme, uredno registrirane u inozemstvu, prema zakonima država u kojima posluju, više od ukupnih 405 radnika. Ako je to slučaj, onda se “lex Agrokor” ne može primijeniti niti na Adris grupu.

Atlantic grupa

Atlantic grupa na dan 30. rujna 2016. godine ukupno je zapošljavala 5351 radnika, čime teoretski, baš poput Podravke i Adrisa, zadovoljava kvotu od 5000 zaposlenih, koliko je potrebno da bi neko poduzeće bilo proglašeno sistemskim. No, najveći dio Atlanticovih zaposlenika plaću prima u Sloveniji, u Drogi Kolinskoj koju je Atlantic preuzeo 2011. godine.

Jasno je to vidljivo iz ranijih Atlanticovih financijskih izvještaja. Prije preuzimanje Droge Kolinske, zadnjeg dana 2010. godine, Atlantic je zapošljavao ukupno 1790 radnika. Godinu dana kasnije, zbog akvizicije Droge Kolinske, broj radnika je drastično skočio, na 4.198 zaposlenih. Iz čega je sasvim razvidno da Atlantic grupa, kada se od ukupnog broja zaposlenih oduzmu radnici predmetne slovenske kompanije, ne zadovoljava uvjete da bi se, prema “lex Agrokoru”, smatrala sistemskim poduzećem.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.