Plenković o mirovinama HVO-ovaca – Ni pola fakta

Ana Benačić

SDP-ov Nenad Stazić pitao je tijekom aktualnog sata premijera koliko je koštala njegova politička trgovina sa Željkom Glasnovićem, zastupnikom dijaspore, koji je dogovorio isplatu mirovina za pripadnike HVO-a. (N1)

Andrej Plenković mu nije rekao o kojem se iznosu radi, ali mu je kazao pripadnika HVO-a “ima 6815”. Prema informacijama koje je pribavio Faktograf od nadležnog Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja, koji je, pak, te podatke uskladio s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, premijerov podatak iznesen na aktualcu nije točan.

Kako su nam odgovorili, HZMO je isplatio svotu od 76.613.857,21 kuna za 3963 pripadnika HVO-a, neposredno nakon što je Plenković, uz ministra branitelja Tomislava Medveda te Zdravku Bušić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, potpisao slavni dokument neuobičajenog oblika. Nadnevak na ovom dokumentu, gdje predstavnici izvršne vlasti potpisuju da Glasnović zahtijeva žurno rješavanje pojedinih točaka, pa i isplate zaostataka pripadnicima HVO-a od Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, je 5. svibnja, dakle dan dizanja Glasnovićeve ruke u Saboru za ministra Zdravka Marića.

Pet dana kasnije, dakle, 10. svibnja HZMO isplaćuje 76.613.857,21 kunu za 3.963 pripadnika HVO-a, o čemu ih izvješćuje na stranicama Zavoda.

Faktograf 5. lipnja dobiva sljedeću tabelu isplata od Ministarstva rada, kao i (nepotpun) odgovor na naš upit iz prve polovice svibnja, budući da smo ih izrijekom pitali koliko je pripadnika HVO-a na isplatnoj listi HZMO-a, a nije nam odgovoreno ni koliko će novca biti potrebno za isplatu prava u godinama koje dolaze. Iz ovog odgovora proizlazi da su postojeće obveze HZMO-a prema bivšim pripadnicima HVO-a u svibnju, nakon spomenute uplate “pogurane” od strane Glasnovića, smanjene na oko 110 milijuna kuna, a broj korisnika pada na 6.948.

Mirovine pripadnika HVO-a by Faktograf on Scribd

“Broj korisnika ne uključuje korisnike u 2007. kojima su sredstva isplaćena te se ne radi o stvarnom broju korisnika s obzirom na to da isti korisnici mogu ostvarivati prava u više godine, a logika prikaza postavljena je u odnosu na broj korisnika koji ostvaruju pravo za pojedinu godinu”, ograđuje se u svom odgovoru Ministarstvo rada. Napominju da se radi o stanju zatečenom u HZMO-u od 29. svibnja ove godine, a da je spomenutim HVO-ovcima, isplaćenim u svibnju, uz razliku iz 2007. godine uplaćena i mirovina za travanj.

Ministarstvo rada poziva se na Ugovor iz 2006. između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, potpisan u doba premijera Ive Sanadera, odnosno Odluku vlade Tihomira Oreškovića iz 2016. o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije.

To je, odgovarajući Nenadu Staziću, kazao i premijer Plenković.

“Odluka o isplati zaostalih mirovina donijela je Vlada prije mene, a ono što smo mi učinili nema nikakve veze sa situacijom nakon 25. travnja, nego ranijim odlukama i pripremama koji je napravio Zavod za mirovinsko osiguranje”, naveo je premijer, premda je zanimljivo da su nakon deset godina ovi zaostaci ekspresno isplaćeni i to nakon Glasnovićevog dizanja ruke “za desno krilo UDBA-e“, kako već neko vrijeme naziva HDZ.

Polovični podaci i tmurna Matićeva tumačenja

Ovdje treba napomenuti i da se brojka koju navodi ministarstvo Tomislava Ćorića poklapa s onom koju je 2015. godine medijima iznio bivši ministar branitelja Predrag Matić, vezano za jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima, kojeg Željko Glasnović spominje u točki dva svog dokumenta od 5. lipnja.

RH, navelo je Ministarstvo branitelja prije dvije godine, za korisnike mirovina (njih 6849 s prosječnom mirovinom od 2803,79 kuna) ostvarenih temeljem Ugovora RH i BiH, izdvaja godišnje 230,437.892,52 kune.

“Osim njih, određen broj pripadnika HVO-a u RH je ostvario pravo na mirovinu i prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a njihov broj može biti najviše oko 10.000 korisnika. Ukoliko bi svih 10.000 ostvarivalo prosječnu mirovinu od 5.102,84 kune, na godišnjoj bi razini bilo potrebno 612,340.800,00 kuna”, stajalo je tada u odgovoru Ministarstva. Matić je tada upozoravao da osim tih desetak tisuća (6.948 plus 3.963 iz tabele Ministarstva rada) postoji još otprilike osam tisuća pripadnika HVO-a koji u RH ne ostvaruju nikakva prava te da bi isplata njihovih mirovina dodatno povećala izdvajanja za mirovine na oko milijardu i pol kuna. Prema nekim procjenama, izjednačavanje prava pripadnika HVO-a i Hrvatske vojske koštalo bi najmanje dvije milijarde kuna, s obzirom na to da bi u paketu imali stambeno zbrinjavanje, vozila, prava na opskrbnine, ortopedska pomagala i dr. Ne budu li sve to imali, znači da prava ipak neće biti izjednačena.

Neobični momenti vezani za prava pripadnika HVO-a

Osim što bi izjednačavanje mirovinskih prava pripadnika HVO-a i hrvatskih branitelja moglo donijeti pravosudne neprilike “hercegbosanskoj šestorci”, zanimljivo je i da je odluka Vlade Tihomira Oreškovića predviđala da se nagomilani dugovi za mirovine HVO-a, umjesto iz proračuna, podmire novcem od povrata mirovina iz drugih država bivše Jugoslavije. Prilikom donošenja spomenute odluke Vlade, naime, nije osiguran novac za tu svrhu u državnom proračunu za 2017. niti u projekcijama za nadolazeće godine. Zasad nema informacija da je Hrvatska uspjela povući spomenuti novac od bivših država Jugoslavije, niti su se članovi Vlade pohvalili tim potezom, a u pitanje je to doveo i bivši ministar rada, SDP-ov Mirando Mrsić, kazavši da nije točno da te isplate ne idu iz proračuna (N1). Osim toga, problematizirao je i činjenicu što je invaliditet priznavan osobama koje nikada nisu vještačene u Hrvatskoj, nego su priznata vještačenja iz BiH.

Kada se govori o ostvarivanju prava HVO-ovaca, nužno je istaći još jednu zanimljivost: ona se primjenjuju na hrvatske državljane kojima je utvrđen status ratnoga vojnog invalida na temelju ranjavanja ili zatočeništva u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996. Ovaj vremenski raspon znači da je netko mogao biti stradalnik rata i tjednima prije napada na hercegovačko selo Ravno 1. listopada 1991. godine, koji se uzima za početak rata, ali i čitavu godinu dana nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je označen kraj rata u BiH.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"