Što našem vatrogastvu najviše nedostaje?

A.B.

Ministar obrane Damir Krstičević jako se raspalio u sukobu s ministrom financija prošle godine zato što mu Vlada nije htjela kupiti borbene zrakoplove. Nije se požalio što Oružane snage za provođenje protupožarnih aktivnosti sezone 2017. vojno zrakoplovstvo raspolažu sa šest kanadskih Canadaira CL-415, šest američkih aviona Air tractor AT-802 te helikopterima MI-8 MTV, proizvedenih u – prije 27 godina urušenom Sovjetskom savezu.

Štoviše, u sklopu javne rasprave o Strategiji nacionalne sigurnosti, odbili su prijedlog Centra za mirovne studije, koji je tražio da se požari izdvoje kao zaseban rizik i prioritet, budući da na obali mogu ugroziti turizam, koji je ključna grana gospodarstva o kojoj ovisi naš proračun. CMS je protestirao jer je sustav civilne zaštite puno nerazvijeniji od sustava obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava i policije te predlagao da se u narednom periodu ojača. Isto su upozoravali vezano za poplave, o kojima danas rijetko tko razmišlja, premda će doći dan panike i za taj dio civilne zaštite, po receptu kako se i o manje uzbudljivom, civilnom angažmanu vojske i djelovanju vatrogasnih službi razmišlja i raspravlja tek kada vatra dođe do Splita ili kad iz Žrnovnice krenu stizati apokaliptične fotografije.

Zadnja velika nabavka protupožarnih letjelica – 2007. godine

Zadnja velika nabavka protupožarnih aviona raspisana davne 2007. godine, kada je na sjednici Vlade bio i tadašnji glavni vatrogasni zapovjednik RH Mladen Jurin. Nabavka dva Canadaira i tri Air Tractora dogovorena je na Vladi tri tjedna uoči jedne od najvećih mirnodopskih tragedija u Hrvatskoj, pogibije 12-orice vatrogasaca na Kornatima.

Tek u ljetnu sezonu 2010. Hrvatska ulazi sa šest kanadera, nakon što je u veljači te godine u operativnu uporabu Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Zemunik stigao i šesti protupožarni zrakoplov Canadair CL 415. Tri godine kasnije, vojska nabavlja još jedan Air Tractor, za što je iz državnog proračuna izdvojeno 25 milijuna kuna. No, ovim se zračna flota nije povećala, nego je zamijenjen jedan Air Tractor koji je pao na Braču u ljeto 2011.

U planu javne nabave MORH-a za 2017. vidljivo je da će se ići na nabavku mjerača za određivanje veličine riba i drugih morskih organizama, časničkih bodeža, kravata i zastavica RH, ali ne i novih letjelica. No, je li to ono što nam nedostaje?

Tabak: Najveći su problem piloti, održavanje i postupanje lokalnih vatrogasnih društava

Obris.org već dulje vrijeme upozorava na druge aspekte opskrbljenosti vojske koje se ne tiču samo nabavke protupožarne avijacije. Pisali su o potencijalnom problemu oko nabavke dijelova za kanadere, zbog vlasničkog preslagivanja u kanadskim tvrtkama proizvođačima ovih aviona. Analitičar s portala Obris Igor Tabak kaže nam da su kudikamo veći problemi od veličine same flote činjenica da vojska nema dovoljno pilota, jer na šest kanadera imamo samo devet letačkih posada, a tu je i problem održavanja letjelica.

“Jedan ili dva kanadera bi dobro došla, ali veći nam je problem nedostatak posada i dobro održavanje zrakoplova. Državna firma, Zrakoplovno-tehnički centar u Velikoj Gorici, zadužena za temeljno održavanje, trenutno je pred kolapsom. Radnicima su počele kasniti plaće zadnjih mjeseci i on, skoro se može reći, ide prema stečaju. Samo vatrogastvo nije dovoljno za hladni pogon”, kaže Tabak.

Što se pilota tiče, vatrogasno letenje je izuzetno zahtjevno, jer traži umijeće upravljanja letjelicama u izuzetno teškim uvjetima, težim od standardnih.

“Treba nam bar još trećina pilota na broj koji imamo, ali to je opet pitanje dugoročnog rada i to se ne da riješiti od danas do sutra letom oko Splita. Piloti najprije moraju proći školovanje, imati iza sebe nekoliko tisuća letnih sati i onda dodatnu obuku za vatrogasno letenje. A plaće su tolike da ih u tom segmentu može držati samo entuzijazam i žal zbog opožarenih područja. Da kupimo još letjelica, bilo bi vidljivije koliko su piloti kritični”, kaže Tabak za Faktograf, dodajući da nedostaje i drugih pilota u MORH-u i da je to segment u kojemu se rezovi na obrani prilično osjete.

Naši transportni helikopteri također mogu djelovati protupožarno, odnosno prenositi tzv. kruške s vodom. No, pola nam je helikopterskih kapaciteta van stroja već šest mjeseci zbog toga što je remont u problemima.

“Prvo nije bilo novca za raspisivanje natječaja, pa kad se konačno raspisao, nastupilo je razdoblje za žalbe”, navodi on.

Po njemu je zazivanje zračnih snaga u obrani od požara kod Splita deplasirano, jer je bura uvelike utjecala na smanjenu mogućnost zračnog vatrogastva.

“Kada je krenuo ovaj požar, na vidjelo izašlo da su kopnene snage sklone odmah zvati kanadere i tako riješiti situaciju, dakle, snage na proračunu MORH-a, umjesto kopnenih na lokalnom proračunu. Zbog bure kanaderi ne mogu letjeti pa onda imamo ovo stanje panike, kada dio stanovništva zaziva i inozemnu pomoć, a da prethodno nismo angažirali ni Zagreb, ni Karlovac niti Osijek. Tek kada iskoristimo svoje lokalne vatrogasne kapacitete u pomoć se pozivaju Slovenija i Rusija”, kaže on.

Veća nabavka vatrogasnih vozila na državnom nivou posljedica odluke iz 2003.

Ove smo vatrogasne sezone imali priliku vidjeti da se pojedinim primorskim općinama želi oduzeti cisterna za gašenje požara, kako bi se njome dostavljala voda drugim općinama. Resursa i tu nedostaje.

Prema onome što se može pronaći na stranicama Vlade, zadnja veća državna narudžba vatrogasnih vozila dogodila se davne 2003. godine.

Prije desetak godina potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor uručila je neka od njih. Najprije 17 vozila u 2007., a onda još 20 u 2008. godini. Tadašnji ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut istaknuo je tada kako je Vlada 2003. godine pokrenula projekt vrijedan oko 102 milijuna eura planske nabave 210 vatrogasnih vozila tijekom sedam godina za potrebe jedinica lokalne samouprave, osnivače javnih vatrogasnih postrojbi.

Prilikom predavanja 17 vozila, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor u lipnju 2007. u Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja u Zagrebu, kazala da je iz Državnog proračuna osigurano preko 500 milijuna kuna u svrhu osiguravanja sustava protupožarne zaštite i to 120 milijuna kuna za Vladin program nabave vatrogasnih vozila, 65 milijuna kuna za održavanje protupožarnih zrakoplovnih snaga (tada četiri Canadaira, pet helikoptera i jedan izviđački zrakoplov), 40 milijuna kuna za potrebe Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatsku vatrogasna zajednica, te oko 300 milijuna za financiranje profesionalnih vatrogasnih postrojbi.

Trut je tada kazao i da se u Projekt vatrogasnih vozila ulaže više od 115 milijuna kuna godišnje, kroz sufinanciranje javnih vatrogasnih postrojbi više od 320 milijuna kuna godišnje, u nabavu novih protupožarnih letjelica Canadaira i Air Tractora te godine osigurano više od 300 milijuna kuna.

Tabak upozorava da se ovo tiče isključivo državnih nabavki.

“Javno vatrogastvo je u ingerenciji lokalnih samouprava, koje ništa ne priječi da nabave svoja vatrogasna vozila”, ističe on. Što se tiče, pak, mjesta koje vatrogastvo zauzima u Strategiji nacionalne sigurnosti, Tabak navodi da je ono prepoznato i apostrofirano kroz sustav Državne uprave za zaštitu i spašavanje te upravljanje krizama, te da je istaknuto Državnu upravu za zaštitu i spašavanje treba unaprijediti temeljem analiza i reformskih prijedloga. Druga stvar je, dodaje, što ljudi od tog dokumenta, koji je izuzetno širok i općenit, očekuju sažetak recepta za njen preustroj, što je zadatak za bližu budućnost.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujuete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Analize"