Hoće li porez na nekretnine biti skuplji od komunalne naknade? Pokušali smo izračunati

A.B.

“Za većinu građana neće biti više, to ovisi o cijeni nekretnine, ali mislim da će većina građana plaćati manje”, kazao je HNS-ovac Predrag Štromar na pitanje može li jamčiti da iznos poreza na nekretnine i građevinske rente, koji će se uvesti od početka sjedeće godine, neće biti viši od iznosa koje sad građani plaćaju kao komunalnu naknadu. (N1)

Ono što Štromar tvrdi, navodi i Ministarstvo financija u svojim procjenama iz prezentacije Reforme poreznog sustava, gdje za primjer uzimaju turističku Opatiju. Jednostavnim porezom na nekretnine koji se uvodi od 1.1.2018. ukida se, naime, komunalna naknada koja nije uz vrijednosti površine, koeficijent zone te uporabe, za razliku od ovog poreza, uračunavala koeficijente dobi i stanja nekretnine.

Do sada se pisalo o tome da će porez zahvatiti 2,2 milijuna stanova i kuća te da se neće plaćati na na nekretnine u vlasništvu lokalne samouprave, sakralne objekte u kojima se obavljaju vjerski obredi, kao ni na neizgrađena zemljišta. Što se same dobi tiče, na novije bi nekretnine trebao biti razrezan i veći porez. To se vidi i iz prezentacije porezne reforme Ministarstva financija, koje za “nultu” godinu uzima 1985.

ZANE procjenjuje da je prosječna starost stanova u Hrvatskoj oko 40 godina, no ta “sarma” sadrži svakakve podatke. Naime, od 1985. do 2011. je, prema podacima o popisima stanovništva Državnog zavoda za statistiku, izgrađeno oko 620 tisuća stanova, konkretnije – od 1981. do 2011. stambeni fond je narastao za 766.925 jedinica.

Ako je vjerovati neslužbenim najavama da će skuplje prolaziti kuće od samih stanova, treba napomenuti da ZANE također navodi da najveći broj hrvatskih građana stanuje u samostojećoj kući (71,7 %), po čemu smo vodeća članica Europske unije, dok 21,8 % stanovnika živi u stanovima. DZS nema kategoriju “kuće”, ali zato navodi da zgradâ s jednim stanom u Hrvatskoj ima 725.471. U njima živi 739.296 kućanstava, odnosno 2.255.476 ljudi. Kada stignu rješenja od jedinica lokalne samouprave, zasigurno će u pritužbama poreznih obveznika biti i element korištenja. Udio nastanjenih stanova pao je u ukupnoj masi nekretnina, iako se ona povećala između 2001. i 2011. godine sa 76 na 67 posto, u korist privremeno nastanjenih, stanova za odmor i rekreaciju te napuštenih stanova.

Na jedinicama lokalne samouprave je i da procijene kakvo je stanje nekretnina. Sve u svemu, kako će izgledati rješenja o porezu i hoće li ona u konačnici za većinu građana značiti veći namet od komunalne naknade, porezni stručnjak Vlado Brkanić ne usuđuje se prognozirati. Porez na nekretnine, kako navodi Zakon o lokalnim porezima, utvrđuju i naplaćuju jedinice upravo lokalne samouprave na području kojih se nekretnina nalazi.

“Vjerujem da će općine i gradovi ići na približavanje komunalnoj naknadi u prvoj fazi, a u drugoj fazi može doći do povećanog poreza na atraktivnijim područjima, gdje imamo vrjednije i nove nekretnine i apartmane”, navodi on.

Porast davanja kod novoizgrađenih zgrada, apartmana

No, što će stvarno biti, ističe, znat će se kada vidimo prve izračune lokalne uprave, koje će odrediti koeficijente, jer će se tad znati kako će se odraziti uplitanje vrijednosti nekretnine, uz sadašnju površinu i lokaciju.

“Vjerojatno je da će komunalna naknada biti polazna veličina i to je ono što je ministar Marić već najavio: porast će porez kod onih nekretnina koje su novoizgrađene, apartmana itd., ali kod starih nekretnina ne bi trebalo biti razlike”, kaže Brkanić.

Skeptičan je prema najavama da će porez, pak, biti i manje opterećenje.

“Ovaj porez pretpostavlja da nekretnine doprinose stvaranju dohotka građana. To je razumljivo za turistička područja, ali to nije većina Hrvatske. Oni koji iznajmljuju, oni bi se mogli naći u problemu visokog poreza”, upozorava on.

Dosta problema predviđa i prilikom naplate i to od ljudi koji već nemaju novca za odvoz smeća ili vodu, a pogotovo onih kojima su nekretnine na krajevima naselja, na rubu šuma i polja, gdje nema infrastrukture.

“Sada će i oni plaćati taj porez, a to je vrlo loš porez”, smatra Brkanić. U određenim područjima praktički ne postoji tržišna vrijednost, govori Brkanić, jer su to mala, zapuštena mjesta gdje nitko neće kupiti kuću sve da im dajete badava.

Administracija zatrpana žalbama

Očekuje i puno žalbi i prigovora na rješenja od strane lokalne samouprave, ako će se ona bitno razlikovati od komunalne naknade. To će administraciji donijeti više posla, osim ako ne napravi dobru pripremu putem anketa koje su već počele stizati stanovništvu. Naglašava da je u interesu stanovnika da istinito prikažu stanje nekretnina, o čemu govori i sam zakon: Ako porezni obveznik ne dostavi tražene podatke, porezna obveza će se utvrditi na osnovi podataka kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave s najvišim koeficijentima utvrđenima ovim Zakonom za stanje i dob.

Što se tiče manipulacija samom svrhom trošenja prihoda od ovih poreza, Brkanić i tu pretpostavlja da bi moglo doći do slabijeg ulaganja u komunalno uređenje. Komunalna naknada je imala namjenu, dok je porez opći prihod koji ne mora ići za baš za uređenje cesta, vodne i druge infrastrukture. Sada će općine i gradovi moći usmjeravati taj novac, u najboljem slučaju, i u vrtiće, zdravstvo i školstvo, no tu su i manje poželjni scenariji. Što se tiče prostora za manipulaciju od strane lokalnih samouprava kod određivanja koeficijenata, prigovara: “Uvođenju poreza nije prethodila procjena stvarne vrijednosti nekretnina, koja je najsloženiji dio postupka.”

Osim komunalne naknade, podsjetimo, porezom će se zamijeniti i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, a proklamirani cilj nije veći prihod već veći nenamjenski prihod jedinicama lokalne samouprave, makar tako tvrdi Vlada. Proračuni svih lokalnih jedinica, županija, gradova i općina kreću se oko 25 milijardi kuna, a Vlada procjenjuje da će im porez na nekretnine donijeti oko 2,4 milijarde kuna. Krajnji rok u kojemu građani mogu dostavljati potrebne podatke je 31. listopada ove godine, a porezno će rješenje stići na kućne adrese do 31. ožujka 2018.

S obzirom da efekte poreza na nekretnine još nije moguće precizno izračunati, Štromarovu tvrdnju za sada ostavljamo neocijenjenom.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Ocjena točnosti"