Zagrepčani plaćaju skoro milijun kuna jer Crkva želi malo pomaknuti veliki križ

Ana Benačić

Dok su oči Zagrepčana bile uprte u koaliciju dugogodišnjeg vladara Milana Bandića i ekstremne desnice, kao i uvjet za istu – promjenu imena Trga maršala Tita – gradske su vlasti pripremale zanimljiv natječaj. Radi se o premještanju čeličnog križa visokog 17,7 metara s Hipodroma na južni nasip rijeke Save i to “temeljem zahtjeva Zagrebačke nadbiskupije”.

Prema natječajnoj dokumentaciji, rok za dostavu ponuda bio je 24. srpnja 2017. i odluka o odabiru izvođača radova se donosi u roku od 90 dana od isteka roka za dostavu ponuda, tako da bi se izvođač radova mogao znati tek u listopadu.

Želja Nadbiskupije o selidbi križa, postavljenog na Hipodrom povodom dolaska pape Benedikta XVI., i to samo nekoliko stotina metara dalje od trenutne lokacije, koštat će prirezne obveznike, prema procijenjenoj vrijednosti natječaja, 750 tisuća kuna bez PDV-a. Konačna bi se cifra tako, kad se ukalkulira i porez na dodanu vrijednost, mogla popeti i do 937.500 kuna. Od projektanta i direktora Kontura-Projekta d.o.o. Mladena Regvara, saznaje se tek dio odgovora na pitanje: “Zašto?”

“Nova lokacija Križa predložena je kako bi Zagrebačka nadbiskupija trajno obilježila i ostavila spomen na taj događaj te kako bi prolaznici mogli se zaustaviti i proći oko Križa… Nova lokacija Križa se nalazi na proširenom dijelu južnog nasipa na kojem je postavljena javna rasvjeta i klupe i to na dijelu na kojem je Križ dobro vidljiv između okolnog raslinja i drveća te je uočljiv i s južne i sa sjeverne strane nasipa”, navodi on u tehničkom opisu projekta u sklopu natječajne dokumentacije.

Drugi dio odgovora potražili smo u Poglavarstvu; zanimalo nas je, naime, zašto to plaćaju Zagrepčani, a ne nadbiskupija u kojoj stoluje Josip Bozanić. No, do zaključenja ovog teksta od Grada Zagreba nismo dobili odgovor na naš upit. Od Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije smo, pak, pokušali doznati zbog čega troškove preseljenja križa snose građani Zagreba, a ne sama Crkva, ali nismo ih uspjeli dobiti na telefon.

S Hipodroma na nasip

Što se tiče samog križa, on će biti premješten na Obalu Ivana Supeka, odnosno južni nasip Save, u zoni zaštitne zelene površine, 295 metra od Avenije Većeslava Holjevca i između dva rasvjetna stupa. Kako se dâ zaključiti iz troškovnika, Grad planira financirati ne samo prijevoz križa s jedne na drugu lokaciju, nego i tlocrtno proširenje krune nasipa oblika trapeza dužine 50 metara na dijelu pješačke staze na samom nasipu i 8 metara prema nožici nasipa, postavljanje armirano betonskog temelja, zatim ugradnju četiri klupe, sijanje trave i sađenje cvijeća, osiguravanje infrastrukture za postavljanje dodatne rasvjete u budućnosti, pjeskarenje i farbanje križa, popravke eventualne štete koja će nastati zbog radova, ali i ispitivanje tla po nalogu Hrvatskih voda.

Naime, na sjevernoj strani južnog savskog nasipa na dodiru s nasipom je “zona V2 – vode i vodna dobra”.

“S južne strane predmetnog nasipa uz sami nasip nalazi se postojeća servisna cesta radi održavanja i provođenje mjera zaštite od poplava te ujedno služi i kao pristupna cesta prema nasipu”, navodi Regvar, napominjući da to nije stalo na put lokacijskoj dozvoli, jer ovaj zahvat ispunjava posebne uvjete nadležnih institucija, od Hrvatskih voda, Ministarstva poljoprivrede, Uprave vodnog gospodarstva do Gradskog ureda za planiranje i strategijski razvoj Grada.

Novo izvedeno proširenje, tvrdi se, neće imati utjecaja na stabilnost nasipa kao ni izvedba novog temelja Križa koji samo lokalno tj. točkasto zadire u konstrukciju nasipa bez izvođenja iskopa nasipa. Prilikom izvedbe pilota, ipak, treba verificirati karakteristike tla te prema potrebi izraditi projekt prilagodbe temeljenja tehnologiji izvođača, napominje se u tehničkom opisu.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"