Glavna autorica zakona Dubravka Hrabar izdala ministricu Murganić

A.B., S.D.

“Držimo kako su objavljene informacije o Nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona nepotpune i velikim dijelom netočne. Međutim, naglašavamo kako se još uvijek radi na usuglašavanju Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona, a ova verzija nam nije poznata. Još jednom naglašavamo kako predstoji postupak usuglašavanja s koalicijskim partnerima, koji će biti dovršen do svibnja 2018., a nakon toga će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona uputiti u javnu raspravu. Tijekom javne rasprave zainteresirana javnost moći će davati primjedbe i prijedloge, a potom još slijedi i rasprava u dva čitanja u Hrvatskome saboru”, odgovorilo je jučer na upit Faktografa o novom nacrtu Obiteljskog zakona Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić.

Nešto kasnije za Jutarnji list glavna osoba Radne skupine koja je formirana za izradu tog zakona, Dubravka Hrabar potvrdila je kako je upravo verzija zakona koji je procurio u javnost ona verzija koju je skupina ostavila na doradu u ministarstvu.

„Točno je da smo u nacrt zakonskog prijedloga stavili formulaciju da roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima“, potvrdila je Hrabar za Jutarnji list.

„Točno je da izvanbračni partneri ne bi mogli posvajati djecu, osim ako postoje opravdani razlozi na strani djeteta“, također je potvrdila Hrabar te kao primjer tih „opravdanih razloga“ navela primjer djeteta koje je u nesreći ostalo bez roditelja i želi ga posvojiti teta koja živi u izvanbračnoj zajednici.

Potvrdila je i da je iz nacrta koji je ostavljen Ministarstvu izbačena odredba u kojoj je stajalo da “izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga Zakona, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova”.

Izmjena koju je također potvrdila jest i ona po kojoj bračni par s maloljetnom djecom ne bi više mogao pokrenuti razvod pred Centrom za socijalnu skrb, nego bi morao odmah ići na sud, navodi Jutarnji.

Radna skupina rad završila još zimus, stručnjaci iz šireg sastava nisu konzultirani

Dubravka Hrabar je za isti list navela kako je zadnji put bila pozvana u Ministarstvo još u veljači. Iz razgovora s više drugih članova uže radne skupine Faktograf je također saznao da je radna skupina svoj rad završila još zimus te je ostavila nacrt na doradu detalja u Ministarstvu, da bi zatim bio poslan koalicijskim partnerima HDZ-a na usuglašavanje. Bivša pravobraniteljica za djecu, Mila Jelavić, potvrdila nam je tako da ona nije pozivana još od kraja 2017. godine. Vezano za sadržaj nacrta, ustvrdila je da Obiteljski zakon ne izlazi iz okvira propisanih Ustavom.

Radna skupina za izradu Obiteljskog zakona brojala je ukupno 33 članova, od kojih je 18 bilo u užem sastavu, a preostali u širem sastavu stručnjaka. Nekoliko osoba iz šireg sastava s kojima smo razgovarali kazalo nam je da uopće nisu konzultirani od vremena kad je prvi nacrt zakona, zbog skandalozne definicije obitelji, prošle jeseni povučen iz procedure. Definicija obitelji iz novog je nacrta izbačena, ali očito je da su neke druge vrlo sporne odredbe svoje mjesto našle i u novom nacrtu.

Tako nam je odvjetnica Ines Bojić kazala da je o prijedlogu zadnji puta polemizirala još u lipnju prošle godine, a zadnji joj je poziv na raspravu o zakonu stigao “prije jako puno vremena”, no nije sudjelovala u njoj i nije upoznata s finalnim formulacijama u nacrtu.

Ministarstvo obrazovanja ništa ne zna

Iako postoje indicije da je nacrt novog Obiteljskog zakona upućen HNS-u na konzultacije, ta je stranka jučer službeno ustvrdila da nisu  dobili konačni nacrt, no da HNS, stranka koja je u Vladu ušla upravo zbog obrazovanja, ima jasan stav.

“… [M]i smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama. Pitanje obrazovanja ne može se definirati Obiteljskim zakonom, već zakonima iz resora obrazovanja. HNS smatra da se u školama isključivo uče sadržaji koji su: znanstveno utemeljeni, metodički prilagođeni dobi i pluralistički prikazani”, poručili su.

Vezano za taj dio nacrta, zanimao nas je i službeni stav Ministarstva obrazovanja, ali smo od njih dobili vrlo šturi odgovor.

“S obzirom da Ministarstvo znanosti i obrazovanja još nije dobilo na uvid Nacrt prijedloga spomenutog Zakona, isti ne možemo komentirati”, navodi Ministarstvo obrazovanja u odgovoru na upit Faktografa.

Pozivanje na europsku konvenciju

Objavljen nacrt novog Obiteljskog zakona izazvao je odmah burne medijske reakcije, što je vjerojatno ponukalo ministricu Nadu Murganić da porekne vjerodostojnost dokumenta. Jutarnji list, međutim, u oba članka donosi i preslike dijelova dokumenta.

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin na svojoj je stranici podsjetio kako je Ustavni sud u više navrata potvrdio da je jednakost bračne i izvanbračne zajednice danas sastavni dio hrvatskog pravnog i ustavnog poretka te da ona ne proizilazi samo iz zakona već i iz našeg Ustava.

„Posljedično bi i svaki pokušaj vladajućih da jednostavnom promjenom Obiteljskog zakona takva prava umanje bio – protuustavan“, tvrdi Grbin.

O dijelu koji se odnosi na obrazovanje, oštro je progovorio bivši voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić: “Ukoliko je ova formulacija točna, ona znači kraj javnog sustava odgoja i obrazovanja te dodatno uništavanje društvenog ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Ne postoji sustav odgoja i obrazovanja koji može i treba adresirati sva moguća vjerska i filozofska uvjerenja roditelja… Onaj tko usvoji ovakvu zakonsku odredbu može se pod a) smatrati anarhistom ili pod b) grobarom javnog sustava odgoja i obrazovanja”, rekao je Jokić u razgovoru za Index.

Dubravka Hrabar kao argument za uvođenje „roditeljskih vrijednosti“ poziva se na međunarodne dokumente, spominjući Prvi protokol, članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama koji kaže: „Nikome neće biti uskraćeno pravo na obrazovanje. U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i poučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima“. Međutim, Europski sud za ljudska prava u tumačenju tih odredbi Konvencije u nizu je slučajeva koje su roditelji dizali zbog tvrdnji da se uvođenje  etike ili spolnog odgoja kosi s njihovim vjerskim uvjerenjima presuđivao kako obrazovanje djece o tim pitanjima nema negativni utjecaj na slobodu vjeroispovijesti njihovih roditelja.

U skladu s ciljevima obiteljaškog pokreta

Naglasimo ipak kako se od ove radne skupine nije ni mogao očekivati nekakav drugačiji nacrt. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, zajedno s još nekoliko članova uže radne skupine koji dolaze s njene katedre aktivno sudjeluje u promicanju ultrakonzervativnog pokreta koji nastoji pokriti sve dimenzije obiteljskog života i svoja uvjerenja nametnuti ostatku društva. Sa Stjepom Bartulicom i Damirom Stojićem, Dubravka Hrabar je u upravi Centra za obnovu kulture te čvrsto podržava aktivnosti i rad udruge U ime obitelji.

O važnosti braka, u usporedbi s izvanbračnim zajednicama, opširno je govorila na jednog donatorskoj večeri U ime obitelji:  „Brak je kao formalna zajednica nastao poslije izvanbračnih zajednica, međutim preoteo joj je dominaciju i održao se upravo zbog svoje pravne sigurnosti i prepoznatljivosti. Sadržaji jedne i druge zajednice gotovo su isti. Danas se nalazimo u vremenu kad se brak želi obezvrijediti, kad se ukazuje na njegove minuse. No, ne zaboravimo: svi problemi koji muče ljude u braku, postoje i kod onih koji su u izvanbračnoj zajednici. Naša je zadaća neprestance ukazivati da je brak nešto dobro i poželjno, a zbog formalnosti – pravno znatno sigurnije od izvanbračne zajednice. Iako obitelji nastaju rađanjem djece u zajednici, bila ona bračna ili izvanbračna, brak je jači temelj iz razloga što predstavlja zadani okvir u koji kad ulazimo preuzimamo i formalne odgovornosti za njegovu izgradnju, opstanak i napredovanje. Brak nas i našu novu obitelj nesvjesno izgrađuje zbog čvrstih pravnih spona“, kazala je Hrabar na tom skupu 2015., iznimno pohvalno se osvrnuvši na referendum iz 2013. koji je brak uglavio u Ustav.

Pravno razlikovanje bitno im je i kako bi se izbjegla mogućnost da se istospolnim parovima koji žive u životnim partnerstvima omogući isti status kakav su imali parovi u izvanbračnim zajednicama kad je riječ o posvajanju djece. Izrijekom je to svojedobno potvrdio  i Krešimir Planinić, odvjetnik U ime obitelji i član šire radne skupine za izradu ovog novog Obiteljskog zakona.

Ovakvo krojenje Obiteljskog zakona promiče najvažnije vrijednosti ultrakonzervativnog pokreta o kojem je Faktograf već pisao: Brak je iznad svih drugih tipova zajednica u kojima obitelji žive. Vraćanje postupka na sud, uz angažiranje skupih odvjetnika, otežat će razvod. Djeca smiju odrastati samo u braku, ne i u drugim tipovima zajednice, a široko se otvaraju vrata i za obrazovanje u skladu s vjerskim naukom u javnim školama.

 

 Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"