Sindikat pomoraca: Prebacivanje problema krijumčarenja ljudi i vala izbjeglica u tuđe dvorište moralno je degradirajuće

Ante Pavić

„Nije realan scenarij da brodovi s migrantima počnu pristajati u hrvatske luke, jer bi to bilo protivno međunarodnom pravu. Znate da po međunarodnom pravu te brodove, kada se uoče, treba odvesti u najbliže luke. To su međunarodne obveze i s te strane ne vidim da je takav scenarij realan”, izjavio je u Bruxellesu prije nekoliko dana hrvatski premijer Andrej Plenković prije početka summita EU-a na kojem je ključna tema bilo pitanje migracija.

I dok se premijer ravna po onoj – „brigo moja prijeđi u drugu luku“, pitali smo za mišljenje one koji ipak nešto više znaju od premijera o običajima i pravu mora – pomorce. Čini se da među njima, za razliku od političkog vrha, još uvijek postoji empatija i svijest o solidarnosti prema ljudima u nevolji.

„Naglašavam da je stav Sindikata pomoraca Hrvatske da svima koji se nađu u nevolji na moru treba pomoći bez obzira na pravne norme i razloge zbog kojih se oni na moru nalaze. Ignoriranje i guranje problema traffickinga i vala izbjeglica u tuđe dvorište ne pridonosi rješenju već nas kao naciju moralno degradira“, bio je jasan Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

Obaveza spašavanja na moru utvrđena je Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) te na sličan način UN-ovom konvencijom o pravu mora (UNCLOS)  odnosno u Međunarodnoj konvenciji o spašavanju i traganju na moru (SAR). Obaveza postoji prema osobama koje se nalaze u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti odnosno osobama koje su opravdano uputile poziv u pomoć.

Iz pravne službe Sindikata, pak, kažu da migranti i izbjeglice nisu nužno i ljudi u nevolji na moru. „Međunarodno pravo različito se odnosi prema migrantima (osobe koje bez valjanog pravnog odnosa pokušavaju prijeći državnu granicu) i prema osobama koje su u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti na moru. Stoga nadležne službe obalne države moraju donositi odgovarajuće odluke u svakom pojedinom slučaju, ovisno o okolnostima, a posebno u slučaju kada na temelju prikupljenih informacija nije jasno kakav je status osoba koje traže pomoć. Postupanje prema migrantima i izbjeglicama koji dolaze morem nije predmet pomorskog prava već drugih međunarodnih ugovora pa bi u tom pogledu valjalo provjeriti konzultirajući se sa stručnjacima za ta područja“, poručili su nam pravnici Sindikata.

A drugi međunarodni ugovori su, primjerice, Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine, ili Konvencija o statusu izbjeglica čiji članak 33. kaže: nijedna država ugovornica neće ni na koji način protjerati ili silom vratiti (“refouler”) izbjeglicu na granice teritorija gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj društvenoj grupi ili njegovih političkih mišljenja“.

Usprkos tim obavezama, čiju je primjenjivost na otvorenom moru Europski sud za ljudska prava (ECHR) nedavno potvrdio u predmetu Hirsi Jamaa i drugi protiv Italije, državni organi članica EU u više su navrata deportirali migranate koje su presreli na otvorenom moru u zemlje u kojima bi njihov život mogao biti u opasnosti bez dopuštanja podnošenja zahtjeva za azil.

Prema podacima UNHCR-a, u 2018 godini zabilježeno je preko 46 tisuća izbjeglica i migranata koji su prelazili Mediteran u potrazi za sigurnošću u Europskoj uniji, a zabilježeno je 1.355 smrtnih slučajeva u pokušaju da se dokopaju Europe. Prema istim podacima, u Europu je od 2014. morem ušlo 1.76 milijuna izbjeglica, pri čemu je 15.544 ljudi izgubilo život. Njihov cilj su Italija, Grčka, Malta i Španjolska.

Nije isključeno da brodovi s izbjeglicama počnu ulaziti u zatvoreno more Mediterana kao što je Jadran. Poznat je slučaj jedrilice “Maria Drink” sa 66 imigranata iz Afrike koja je prije šest godina doživjela havariju u Jadranu. Hrvatska Obalna straža ih je spasila, a 64 od njih 66 zatražilo je azil u Republici Hrvatskoj, da bi nakon toga osjetili što znači nevoljkost hrvatskih vlasti da daje azil unesrećenim bjeguncima iz svojih zemalja (H-Alter).

Osim toga, za razliku od hrvatskog, ili talijanskog premijera koji je na strahu od izbjeglica i zasjeo u fotelju, španjolski premijer daje drugačiji primjer. Naime, nakon što su 10. lipnja Malta i Italija odbile primiti brod „Aquarius“ sa 629 izbjeglica iz Afrike, španjolski premijer Pedro Sanchez poručio je da će njegova zemlja primiti izbjeglički brod kako bi se spriječila humanitarna katastrofa. Vjerojatno je to nedovoljno hrvatskom ili talijanskom premijeru da u njima pobudi solidarnost, ali je dovoljno, međutim, da još uvijek postoje pomorci koji smatraju da ljudima u nevolji treba pomoći, a da je sve drugo “moralno degradirajuće”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Iz kategorije "Aktualno"