“Ovako je prije 85 godina izgledao glavni ZG trg, na dan proglašenja Nezavisne Države Hrvatske , 10.Travnja 1941 godine“, stoji u objavi koja se na društvenim danima dijelila ovog mjeseca na obljetnicu proglašenja NDH i u danima poslije nje. Citirani tekst nalazi se uz crno-bijelu fotografiju na kojoj se vidi masovno okupljanje na glavnom zagrebačkom trgu, današnjem Trgu bana Jelačića.
Objava s istim opisom pojavila se na raznim društvenim mrežama, najviše na Facebooku, kako na osobnim profilima tako i u raznim grupama (arhivirano ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje) ili kao reel popraćen pjesmom Marka Perkovića Thompsona “Dolazak Hrvata” (arhivirano ovdje). Objavila ju je, uz opis “Zagreb, 10. travnja 1941.“, i Župa sv. Stjepana Prvomučenika Gabela (arhivirano ovdje). Pronašli smo je i na X-u, nekadašnjem Twitteru (arhivirano ovdje i ovdje), ali i na TikToku (arhivirano ovdje). Neke od objava prikupile su preko 2.000 lajkova (arhivirano ovdje).
Fotografiju prate i različiti statusi. Tako je imunolog Srećko Sladoljev, čije je razne tvrdnje Faktograf provjeravao u više navrata, na svom Facebook profilu napisao: “10. travnja 1941. Hrvatska se pridružila anticionističkoj koaliciji i (kasnije) objavila rat Americi. Hrvatska danas gmiže pred cionističkim prekrajanjam Čovječanstva …”. Uz to je dodao i snimku zaslona s portala Index na kojem se nalazi fotografija Ivana Penave i novinski naslov “DP: Hrvatska Trumpu mora iskazivati poštovanje i lojalnost“ (arhivirano ovdje).
Fotografija nije nastala na dan proglašenja NDH-a
Međutim, fotografija koju korisnici dijele ne prikazuje glavni zagrebački trg na dan proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine. U osnovi se radi o fotografiji nastaloj u danima nakon oslobođenja Zagreba, točnije na mitingu održanom 11. svibnja 1945. godine. Riječ je o fotografiji koju je snimio poznati fotograf toga vremena Milan Pavić, a koja je sada digitalno manipulirana ili reinterpretirana te
predstavljena kao foto svjedočanstvo iz 1941. godine.
Na prvi pogled može se činiti da se radi o identičnoj fotografiji zbog osnovnih vizualnih podudarnosti, potpuno istog kuta snimanja, perspektive i kadra kipa bana Josipa Jelačića na konju, identične pozicije, kuta i sjena, zgrada u pozadini, stupova ulične rasvjete, presjeka tramvajskih žica, gustoće i rasporeda mase ljudi, istih uzoraka praznina i gušće popunjenih zona na većem dijelu fotografije, pa čak i desetak osoba koji stoje na povišenom objektu desno od kipa. Čak i Googleovo obrnuto pretraživanje slika ne raspoznaje razliku te kao rezultate daje obje fotografiju.
Usporedba originalne i manipulirane fotografije
Ipak, kada usporedimo dostupnu originalnu fotografiju u većoj rezoluciji i njenu “kopiju”, možemo vidjeti da fotografija iz navodno 1941. godine sadrži vizualne anomalije koje su specifične za generativne AI alate.
Tako se vidi da ona uopće ne prikazuje kip bana Jelačića nego njegovu neuspjelu kopiju. Figura konja nema pognutu glavu kao original već uspravljenu. Općenito cijela figura konja je drugačije izvedena, kao i figura jahača. Jelačić nema isukanu sablju, kao što ni ne nosi poznatu husarsku kapu s perom. Najvidljivija razlika je u samom postamentu. Završni vijenac postamenta kipa se, otkako je postavljen 1866. godine, sastoji od tri stepenaste ploče, dok na fotografiji koju analiziramo ona ima samo jednu završnu ploču. Ni bočne obloge postamenta ne odgovaraju stvarnom spomeniku banu Jelačiću.
Da spomenik na fotografiji koja se predstavlja kao okupljanje povodom 10. travnja izgledom ne odgovara pravom spomeniku može se jasno vidjeti na arhivskim fotografijama iz 1931. (ovdje i ovdje) i 1938. godine (arhivirano ovdje).
Također, umjesto prepoznatljivog sata koji se nalazi na trgu, na “rekreiranoj” fotografiji vidi se svjetiljka (sat u godinama prije rata vidljiv je na nekima od ovih fotografija), dok zgrada na uglu trga i današnje Praške ulice ima drugačiji raspored prozora i ne odgovara ni trenutačnom ni tadašnjem stanju. Vjerojatno najspecifičniji detalj za fotografije generirane uz pomoć umjetne inteligencije pokazuje se u natpisu na poslovnom objektu na južnoj strani trga. Dok se na fotografiji iz 1945. godine jasno razaznaje natpis “Štimac”, na manipuliranoj fotografiji stoji sasvim nelogična i nejasna kombinacija slova, iako je ta fotografija izrađena “čišće” i jasnije od Pavićevog originala. I na sjevernoj strani današnjeg hotela Dubrovnik generirani su “rastopljeni” tekstualni natpisi na nekom “nerazumljivom” pismu što je specifično za AI modele koji često proizvode tekst koji samo izgleda kao tekst, ali nema semantičko značenje.
Državni arhiv potvrdio da je original iz 1945. godine
Inače, fotografija mitinga održanog povodom oslobođenja Zagreba 1945. godine može se pronaći na stranicama Državnog arhiva u Zagrebu, gdje je postavljena kao dio izložbe o zapisima hrvatskog političara i novinara Ivana Peršića. U prijašnjoj verziji stranice, kada je 2002. godine najavljena ova izložba, jasno je stajalo da je autor fotografija Milan Pavić i da je snimljena u svibnju 1945. godine.
To su nam i potvrdili u Državnom arhivu u Zagrebu, gdje je fotografija spremljena u zbirku „HR-DAZG-1152 Pavić Milan“ pod oznakom tehničke jedinice 45, ali s razlikom u dataciji od jednog dana što vjerojatno proizlazi iz različitih načina bilježenja i naknadnih opisivanja
fotografije.
“Prema opisu u analitičkom popisu zbirke, fotografija prikazuje ‘Miting – Zagreb’, a datum nastanka naveden je kao 12.5.1945. godine. Na poleđini fotografije nalazi se i natpis koji navodi da se radi o fotografiji koju je snimio Milan Pavić 12.5.1945. godine“, odgovorili su
na upit Faktografa iz Državnog arhiva u Zagrebu.
Koristili su je kroz godine, navodeći da se radi o oslobođenju Zagreba, i pojedini mediji, poput 24 sata, portala Telegram, njemačkog javnog radijskog servisa Deutschlandfunk, Slobodne Dalmacije ili Radija Slobodna Evropa. Može se pronaći i na Wikipediji, gdje je korištena u više članaka na brojnim svjetskim jezicima, uz pojašnjenje da je snimljena na “Mitingu oslobođenja grada i zemlje“, 11. svibnja 1945. godine, ali s pogrešnom atribucijom autorstva Toši Dabcu. Prisutna je i na pretraživaču povijesnih fotografija Picryl, gdje se također smješta u svibanj 1945. godine.
Tog dana (11. svibnja 1945. godine), nastalo je još nekoliko fotografija mitinga (vidi ovdje i
ovdje). Jedna od njih je Pavićeva, nastala s vjerojatno iste pozicije kao i fotografija koja je poslužila za plasiranje dezinformacije o velikoj proslavi osnivanja NDH (arhivirano ovdje). Dan kasnije dnevni list Vjesnik je izvještavao kako se “do 10 sati sleglo na Jelačićevom trgu i okolnim ulicama preko stotinu tisuća ljudi“, te da su “sve kuće na samom trgu i na prilazima trgu bile su načičkane mnoštvom svijeta, a neke palače s ravnim krovom ispunilo je građanstvo do posljednjeg kutića“.
Dezinformaciju o fotografiji širi i Googleov chatbot
Posebno je zabrinjavajuće što u širenju dezinformacije posreduje i Googleov chatbot, odnosno AI Overviews. Naime, kada se opcijom obrnutog pretraživanja slika, unese ova fotografija chatbot objašnjava kako ona “prikazuje povijesni trenutak okupljanja na glavnom zagrebačkom trgu, Trgu bana Josipa Jelačića, 10. travnja 1941. godine. Slika je snimljena na dan kada je Slavko Kvaternik proglasio uspostavu Nezavisne Države Hrvatske (NDH)“.
Rezultat je to načina na koji AI sustavi generiraju odgovore, na temelju obrazaca iz internetskih podataka, koji često uključuju i dezinformacije, a oslanjaju se i na objave s društvenih mreža koje chatbot tretira kao relevantne, tako da ako se neka netočna tvrdnja dovoljno često ponavlja, model je može reproducirati kao uvjerljivo objašnjenje.
Zaključno, na temelju dostupne arhivske građe može se rezimirati kako fotografija koja se dijeli društvenim mrežama ne predstavlja proslavu proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine, već je rekonstruirana fotografija mitinga održanog nakon oslobođenja Zagreba u svibnju 1945. godine. Detaljnom pretragom u dostupnim digitalnim arhivima nismo uspjeli pronaći vjerodostojan raniji izvor ove fotografije prije njene objave 10. travnja ove godine. Riječ je o tome da je poznata fotografija Milana Pavića digitalno manipulirana ili reinterpretirana, na način koji je kompatibilan s generativnim AI alatima, tako da kompozicija odgovara povijesnoj snimci, s istim kadrom, ali i s brojnim potpuno netočnim detaljima zbog čega se tu fotografiju ne može smatrati autentičnom i vjerodostojnom. Zbog toga statuse u kojima se navodi da fotografija predstavlja proslavu proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine ocjenjujemo netočnima.
