Pod povećalom

Debata o obrazovanju: Svi se slažu oko svega, osim vjeronauka i građanskog odgoja

Hina / Zvonimir Kuhtić / lsd

Novinarski dom drugi je put u dva dana ugostio predizborno sučeljavanje. Ovoga puta se, na sučeljavanju koje je organizirala GOOD inicijativa, debatiralo na temu obrazovanja.

U debati su sudjelovali Roko Andričević (Hrvatska raste), Olivera Majić Jurković (Domoljubna koalicija), Gordana Rusak (MOST), Ivan Buljan (ORaH), Jelena Pavičić Vukičević (Bandić Milan 365 – Koalicija rada i solidarnosti), Josip Kregar (Uspješna Hrvatska), Dušan Cvetanović (Živi zid) i Jadranka Sabljak (HDSSB).

https://youtu.be/h_boNrkuKnc

Debata o obrazovanju bila je podijeljena u četiri cjeline, a rasprava je gotovo izostala, s obzirom da su se sudionici debate gotovo jednoglasno složili oko glavnih problema u sustavu obrazovanja i reformi koje je potrebno provesti. Faktograf će se u svojoj analizi stoga baviti najžustrijim dijelom sučeljavanja – raspravom o građanskom odgoju koja nije mogla proći bez povlačenja paralela s nastavom vjeronauka u javnim školama. S obzirom na prirodu ove teme i otežanu mjerljivost izrečenih izjava, ovoga ćemo se puta zadržati na opisnim ocjenama izrečenih tvrdnji.

“Mi se ne protivimo sadržajima građanskog odgoja. Sadržaj građanskog odgoja podržavamo, međutim način uvođenja nije bio primjeren” – Olivera Majić Jurković (Domoljubna koalicija).

Ova tvrdnja HDZ-ove predstavnice na debati u koliziji je s izjavama koje su ranije davali članovi njene stranke. Problema sa sadržajem građanskog odgoja imao je i sam šef stranke Tomislav Karamarko, što je jasno dao do znanja javnosti još 17. listopada 2012. godine. “Recimo im to u lice da su nenarodna vlast. Vrijeme je da opet stavimo glave na okup. Osjećam tu 89. u sebi, hvala Bogu ovaj put ne zveckaju oružjem, ali zveckaju nam ideološkim oružjem: uvode građanski odgoj u škole da bi istisnuli vjeronauk, rekao je Karamarko (HRT).

Sličnu stvar Karamarko je ponovio i 10. srpnja 2012. godine prilikom uručivanja članskih iskaznima novopečenim HDZ-ovcima u Metkoviću. Tada je Karamarko, navodi se u izvještaju novinske agencije Hina, vlastima zamjerio pokušaj uvođenja građanskog odgoja u škole objašnjavajući da se na taj način razvodnjavaju tradicionalne hrvatske vrijednosti. “Njih zanima uništavanje narodnjačke supstance i naše tradicije, vjere, religijskih i narodnih običaja i vezanosti za našu povijest”, izjavio je tom prilikom Karamarko.

Protiv uvođenja građanskog odgoja u škole izjasnio se i član HDZ-a Ivan Sablić na sučeljavanju održanom 19. svibnja 2014. godine, uoči izbora za Europski parlament. Sudionicima debate tada je bilo postavljeno blic pitanje podržavaju li građanski odgoj, a jedino HDZ-ov kandidat izrazio se negativno kazavši da ne podržava građanski odgoj “u ovom obliku kakav se predlaže u Hrvatskoj” (Tportal).

Ako se citirana Sablićeva izjava i može shvatiti kao zamjerka na račun forme, a ne sadržaja, to se nikako ne može reći za tvrdnju HDZ-ovog Tomislava Tolušića, župana Virovitičko-podravske županije, izrečenoj u emisiji Bujica 14. listopada 2015. godine. “Umjesto da djecu učimo o Vukovaru, Škabrnji ili Pakracu, mi ih trujemo izmišljotinama o Dvoru na Uni. Kada dođemo na vlast založit ću se za to da umjesto građanskog odgoja u škole uvedemo domovinski odgoj, a nastava će započinjati s hrvatskom himnom”, rekao je Tolušić.

“Zašto nije bilo problema oko preopterećenosti djece kad se u škole uvodio vjeronauk? On je uveden dosta bezbolno, na način da ga djeca ne mogu izbjeći, nego moraju sjediti na nastavi” – Gordana Rusak (MOST).

Ovoj izjavi predstavnice MOST-a usprotivile su se Majić Jurković (HDZ) i Jadranka Sabljak (HDSSB). HDZ-ova predstavnica na sučeljavanju poručila je “u srednjoj školi uz vjeronauk kao izborni predmet uvedena i etika”. Sabljak je dodala da je vjeronauk izborni predmet pa ga učenici ne moraju pohađati, te da je “stvar organizacije škole hoće li dijete sjediti na hodniku ili ne”. “Hvala na informaciji da postoje i škole koje su se tako organizirale. Ali vjeronauk je uglavnom postavljen u sredinu satnice tako da dijete nema izbora i mislim da to nije korektno”, nije se Rusak dala pokolebati.

Hrvatske medije kroz godine su doista punili primjeri djece koja za vrijeme nastave vjeronauka lutaju školom bez nadzora (Index.hr, Jutarnji.hr, H-Alter) ili moraju sjediti u učionici za vrijeme nastave vjeronauka iako istu ne pohađaju (DW). Navedeni primjeri ilustriraju i da brojne škole ne izlaze u susret roditeljima koji ne žele upisati svoju djecu na vjeronauk, pa ovaj predmet stavljaju u sredinu, umjesto na početak ili na kraj satnice.

“Vjeronauk bi se trebao održavati kao prvi ili zadnji sat, isključivo na teret vjerske zajednice, a ne da država plaća satove vjeronauka” – Dušan Cvetanović (Živi zid).

U osnovnim i srednjim školama u RH je, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje je Index.hr objavio 27. travnja 2014. godine, zaposleno 3001 vjeroučitelja za čije se plaće godišnje izdvaja oko 218 milijuna kuna iz državnog proračuna. To je oko tri posto proračunskih sredstava koja se izdvajaju za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, a pritom u navedeni iznos nisu uračunati troškovi prijevoza zaposlenika i dodataka na plaću. Vjeroučiteljima u hrvatskim školama omogućeno je i brže napredovanje nego ostalim nastavnicima (Index.hr), a iako plaću dobivaju iz državnog proračuna, odluku o njihovom postavljanju na dužnost i razrješavanju dužnosti donosi crkva (Ugovor između Svete stolice i RH o suradnji na području odgoja i kulture).

“Ne smijemo dopustiti kontradiktornosti unutar obrazovnog sustava; da na građanskom odgoju podučavate određene vrijednosti, a da vam u udžbeniku iz biologije piše da je homoseksualnost poremećaj ili nešto slično” – Ivan Buljan (ORaH).

Navedenim primjerom Buljan se referirao na slučaj iz 2009. godine, kada je zbog udžbenika biologije za treći razred gimnazije Hrvatska dobila ukor i od strane Europskog odbora za socijalna prava. U predmetnom udžbeniku stajala je tvrdnja da su roditelji krivi za homoseksualnost svoje djece (Biologija.com.hr). Nije to jedini primjer diskriminacije homoseksualnih osoba u hrvatskom školstvu, a na što je javnost 2012. godine upozorila i Udruga Kontra (Index.hr). Zgražanje javnosti nedavno je izazvao i udžbenik iz vjeronauka “S Kristom u život” koji ateiste proglašava odgovornima za nacistički logor smrti u Auschwitzu (Tportal.hr), a upravo je taj udžbenik bio i jedan od razloga zbog kojih je Vlada RH još 2013. godine krenula u analizu sadržaja školskih udžbenika (Jutarnji.hr).

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.