Po prvi su put hrvatski građani na parlamentarnim izborima imali mogućnost preferencijalnog biranja. Pročešljali smo rezultate po izbornim jedinicama kako bismo utvrdili koliko su preferencijalni glasovi utjecali na izborne liste i tko je na njima najviše profitirao.
I. izborna jedinica
U I. izbornoj jedinici preferencijalni glasovi pokazali su se sasvim nebitnima. Na listi SDP-ove koalicije najviše preferencijalnih glasova, njih 49.379 odnosno 54,11 posto, dobio je Zoran Milanović, koji je ionako bio na čelu liste. Najbliže brojci od 10 posto, koja jamči promjenu redoslijeda na listi, došao je trećeplasirani Davor Bernardić s 7208 glasova, odnosno 7,90 posto. Slična je stvar i na listi HDZ-a, gdje je “nositelj” Željko Reiner dobio 23.307 preferencijalnih glasova, odnosno 38,40 posto. Listu MOST-a predvodio je Drago Prgomet koji je dobio 50 posto preferencijalnih glasova, odnosno njegovo ime je zaokružilo 21.438 MOST-ovih birača.
II. izborna jedinica
Prvi efekt preferencijalnog glasanja vidimo već u II. izbornoj jedinici, gdje je Anka Mrak Taritaš (HNS) na listi koalicije Hrvatska raste uspjela ući u Sabor iako je u utrku krenula s osmog mjesta. Mrak Taritaš dobila je 8077 preferencijalnih glasova, što čini 10,84 posto. Ispred nje je samo Josip Leko, koji je na listi bio prvoplasiran, a koji je dobio 33,37 posto preferencijalnih glasova, odnosno njegovo ime je zaokružilo 24.859 birača ove liste. Na listi HDZ-ove koalicije preferencijalno su najbolje prošli Miroslav Tuđman (23.936 glasova ili 31,3 posto) i Branko Hrg (7.864 glasova ili 10,28 posto), ali oni su i u startu držali prva dva mjesta na ovoj listi. Listu MOST-a u II. izbornoj jedinici predvodio je Ivan Lovrinović, koji je dobio 9696 preferencijalnih glasova, što čini 32,22 posto. Prag je u ovoj izbornoj jedinici prošla i koalicija Milana Bandića, a upravo je Bandić dobio 13.359 preferencijalnih glasova, što čini 73,55 posto. Ipak, Bandić je već najavio da neće sjediti u Sabor, već tamo šalje drugoplasiranu Sandru Perković koja se od preferencijalnog biranja nije uspjela okoristiti – dobila je 264 glasa, što čini 1,45 posto.
III. izborna jedinica
U ovoj su izbornoj jedinici od preferencijalnog biranja profitirala dva HNS-ovca: Matija Posavec i Predrag Štromar. Posavec je zahvaljujući preferencijalnim glasovima s četvrtog skočio na drugo mjesto na listi, dok je Štromar s 14. mjesta došao na treće mjesto liste koalicije Hrvatska raste. Na listi SDP-ove koalicije najviše preferencijalnih glasova dobio je prvoplasirani Siniša Hajdaš Dončić (25.582 preferencijalnih glasova, odnosno 25,18 posto). Posavec je dobio 18.122 preferencijalnih glasova (17,84 posto), a Štromar 16.790 preferencijalnih glasova (16,53 posto). Na listi HDZ-ove koalicije nije bilo takvih promjena; prag od 10 posto prošao je tek ionako prvoplasirani Žarko Tušek s 6637 glasova, što čini 13,12 posto. Isto važi i za listu MOST-a gdje je prvoplasirani Robert Podolnjak dobio 4681 glasova, odnosno 28,65 posto. Prag je prošla i lista koalicije Uspješna Hrvatska, gdje je prvoplasirani Radimir Čačić dobio 6805 preferencijalnih glasova, što čini 51,11 posto.
IV. izborna jedinica
Preferencijalni glasovi utjecali su na sastav HDZ-ove liste u IV. izbornoj jedinici: Tomislav Tolušić skočio je s šestog na drugo mjesto jer je njegovo ime zaokružilo 13,26 posto birača desne koalicije, odnosno njih 8984. Prvo mjesto je zadržao Milijan Brkić za kojeg je preferencijalno glasalo 9346 odnosno 13,79 posto HDZ-ovih birača. Manja promjena dogodila se i na listi koalicije Hrvatska raste gdje je Ivan Vrdoljak skočio s drugog na prvo mjesto. Njega je zaokružilo 15,73 posto odnosno 8657 birača. Vrdoljak je tako preskočio Domagoja Hajdukovića iz SDP-a za kojeg je preferencijalno glasalo 6641 odnosno 12,07 posto birača. Na listi HDSSB-a nije bilo promjena: najviše preferencijalnih glasova dobili su Branimir Glavaš i Vladimir Šišljagić, kojima su ionako pripala prva dva mjesta na listi. Glavaša je zaokružilo 6490 birača (29,71 posto), a Šišljagića 2379 birača (10,89 posto). Slična stvar dogodila se i na listi MOST-a, gdje je prvoplasiranog Miroslava Šimića zaokružilo 4090 birača (20,32 posto).
V. izborna jedinica
Zbog preferencijalnih glasova mijenjala se HDZ-ova lista i u V. izbornoj jedinici. Prvu poziciju zadržao je Božo Galić, čije je ime zaokružilo 12.662 birača (14,27 posto). No, Stevo Culej skočio je s osmog na drugo mjesto zahvaljujući glasovima 9591 birača (10,81 posto), a Danijel Marušić je s petog došao na treće mjesto zahvaljujući glasovima 8978 birača (10,11 posto). Redoslijed se mijenjao i na listi SDP-a: Predrag Matić je s četvrtog skočio na prvo mjesto jer je za njega preferencijalno glasalo 8820 birača (17,91 posto). Istovremeno su za po jedno mjesto pali Zdravko Ronko i Tihomir Jakovina, koji su uz Matića na ovoj listi jedini prošli preferencijalni prag: Ronko je dobio 7731 (15,7 posto), a Jakovina 6751 (13,71 posto) glasova. Na listi MOST-a najviše preferencijalnih glasova dobio je prvoplasirani Tomislav Panenić (4249 odnosno 19,25 posto), a Ružici Vukovac malo je nedostajalo da s 14. skoči na drugo mjesto liste, jer je dobila 2096 odnosno 9,5 posto preferencijalnih glasova.
VI. izborna jedinica
U ovoj izbornoj jedinici preferencijalni glasovi nisu donijeli nikakvu promjenu na SDP-ovoj listi, s obzirom da su od njih najviše profitirali Boris Lalovac i Rajko Ostojić, kojima su ionako bila namijenjena prva dva mjesta. Lalovac je dobio 26.116 preferencijalnih glasova (36,82 posto), a Ostojić 8137 preferencijalnih glasova (11,47 posto). Efekt se nije osjetio ni na listi MOST-a, gdje je prvoplasirana Jasna Matulić jedina dobila više od 10 posto preferencijalnih glasova; njeno ime je zaokružilo 3658 odnosno 13,06 posto MOST-ovih birača. No, zato su poprilične promjene nastale na HDZ-ovoj listi za ovu izbornu jedinicu. Goran Marić skočio je s drugog na prvo mjesto, s obzirom da je osvojio 10.693 preferencijalnih glasova (16,18 posto). S petog na drugo mjesto popeo se Ivo Žinić zahvaljujući 8193 preferencijalnih glasova (12,40 posto), dok su Gordanu Jandrokoviću preferencijalni glasovi (njih 8101 odnosno 12,26 posto) omogućili da zadrži treću poziciju na listi. S osmog na četvrto mjesto liste skočio je Dražen Barišić, koji je dobio 7325 odnosno 11,08 posto preferencijalnih glasova. Prvoplasirani na ovoj listi izvorno je bio Dražen Bošnjaković, koji je zbog rezultata svojih kolega pao na peto mjesto.
VII. izborna jedinica
Manja se promjena dogodila na listi SDP-a, gdje je Nenad Stazić skočio s četvrtog na drugo mjesto. Za Stazića je preferencijalno glasalo 10.559 birača, što čini 11,99 posto. Prvo mjesto zadržala je Milanka Opačić za koju je preferencijalno glasalo 24.734 odnosno 28,08 posto birača. Ista stvar dogodila se i na HDZ-ovoj listi, gdje je Domagoj Ivan Milošević skočio s četvrtog na drugo mjesto zahvaljujući 9.628 preferencijalnih glasova, odnosno 11,88 posto. Na prvom mjestu ostao je Damir Jelić za kojeg je preferencijalno glasalo 16.418 birača (20,26 posto). Na listi MOST-a najviše preferencijalnih glasova, 6577 odnosno 16,51 posto, dobio je prvoplasirani Slaven Dobrović. Isto važi i za listu Živog zida gdje je prvoplasirani Ivan Vilibor Sinčić dobio 70,54 posto odnosno 10.359 glasova. Na listi Bandićeve koalicije u ovoj jedinici preferencijalno je najbolje prošao ionako prvoplasirani Ljubo Jurčić, čije je ime zaokružilo 5268 odnosno 39,07 posto birača.
VIII. izborna jedinica
Na listi SDP-a u ovoj izbornoj jedinici nije bilo promjena u poretku: najviše preferencijalnih glasova dobili su prvi na listi Željko Jovanović i drugi na listi Peđa Grbin. Jovanovićevo ime zaokružilo je 19.034 birača (23.65 posto), a Grbinovo 10.286 birača (12,78 posto). Na listi IDS-a najviše glasova dobio je prvoplasirani Boris Miletić (12.656 odnosno 30 posto), dok je Valteru Flegi malo nedostajalo da s 14. skoči na drugo mjesto liste. Flego je, naime, skupio 4181 odnosno 9,91 posto preferencijalnih glasova. Na listi HDZ-ove koalicije je Ivan Kirin skočio sa sedmog na drugo mjesto zahvaljujući preferencijalnim glasovima 4402 birača, što čini 11,78 posto. Prvo mjesto je zadržao Oleg Butković za kojeg je preferencijalno glasalo 7239 birača (19,38 posto). Na listi MOST-a poredak je ostao isti, a najviše je glasova dobila prvoplasirana Ines Strenja-Linić za koju je preferencijalno glasalo 3855 birača (17,19 posto).
IX. izborna jedinica
U ovoj izbornoj jedinici većina HDZ-ovih preferencijalnih glasova pripala je prvoplasiranom Tomislavu Karamarku, čije je ime zaokružilo 42.925 birača (37,01 posto). Pragu od 10 posto približio se još samo Božidar Kalmeta, s 11.167 odnosno 9,63 posto preferencijalnih glasova. Promjena nije bilo ni na listi SDP-a gdje je Ranko Ostojić kao prvoplasirani dobio 22.978 odnosno 37,82 posto preferencijalnih glasova. Ista stvar važi i za listu MOST-a gdje je prvoplasirani Stipe Petrina dobio 15.379 odnosno 43,47 posto preferencijalnih glasova.
X. izborna jedinica
U X. izbornoj jedinici na listama HDZ-a i SDP-a vodio se “generalski dvoboj” iz kojeg je kao pobjednik izašao Damir Krstičević. Za njega je preferencijalno glasalo 37.329 odnosno 36,75 posto HDZ-ovih birača, ali to nije utjecalo na poredak jer Krstičević je ionako bio prvi na listi. Promjene u poretku nije bilo ni na listi SDP-a, a prvoplasirani Ante Kotromanović dobio je 26.908 odnosno 38,02 posto preferencijalnih glasova. Ogroman se zato skok dogodio na listi MOST-a: Božo Petrov s 14. je došao na prvo mjesto liste. Za Petrova je preferencijalno glasalo 26.946 odnosno 59,68 posto MOST-ovih birača. Na drugo mjesto je tako s prvog pao Ivan Kovačić koji je dobio 5244 odnosno 11,61 posto preferencijalnih glasova. Petrova tako možemo smatrati novim “kraljem” preferencijalnog glasanja. S trona je svrgnuo Ružu Tomašić, koju su preferencijalni glasovi poslali u Europski parlament, a čija lista je u X. izbornoj jedinici ostala ispod praga (2497 odnosno 1,02 posto glasova), a sama Tomašić osvojila je 1424 preferencijalna glasa, što znači da je njeno ime zaokružilo 57,03 posto birača koalicije Spremni.
Top 10: Političari koji su dobili najviše preferencijalnih glasova
1. Zoran Milanović 49.379
2. Tomislav Karamarko 42.925
3. Damir Krstičević 37.329
4. Božo Petrov 26.946
5. Ante Kotromanović 26.908
6. Boris Lalovac 26.116
7. Siniša Hajdaš Dončić 25.582
8. Josip Leko 24.859
9. Milanka Opačić 24.734
10. Miroslav Tuđman 23.936
