“Što se tiče javne uprave i lokalne samouprave, Sabor je u lipnju donio strategiju razvoja javne uprave, a Vlada u rujnu akcijski plan i ono što tamo piše je dosta podudarno s onim što je Most iznio u programu”, tvrdi SDP-ovac Arsen Bauk (Hina).
Što traži MOST?
U PowerPoint prezentaciji koja figurira kao MOST-ov program, a dostupna je na njihovoj internetskoj stranici, u sustavu javne uprave traži se provođenje sljedećih mjera: smanjenje broja saborskih zastupnika, izmjena izbornog zakonodavstva, smanjenje broja teritorijalnih jedinica, reforma lokalne samouprave ne samo u odnosu na broj lokalnih jedinica, nego prvenstveno na način njihove organizacije i međusobne operativne povezanosti u određenim poslovima i ulogama koje nadilaze posebno jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika, prijelaz dijela dužnosnika u volonterske službe, smanjenje broja državnih agencija, optimizacija radnih procesa i uklanjanje administrativnih barijera i nepotrebnih poslova…
Kada je u pitanju reforma lokalne samouprave, MOST traži da načelnici i vijećnici u malim općinama rade volonterski, te da se smanji broj dužnosnika ukidanjem zamjenika načelnika i gradonačelnika, čime bi se, kako tvrde, broj izabranih dužnosnika smanjio za više od 600. Žele da gradovi obavljaju administrativne poslove za okolne općine, te da se smanji broj općina spajanjem s gradovima i pripajanjem neodrživih i održivih općina. Obećavaju i da će započeti proces smanjenja broja županija i regionalizacije RH.
U javnom sektoru obećavaju strateški plan reformi, s jasnim kriterijima za smanjenje broja agencija. Obećavaju da će čitav javni sektor funkcionirati po principu izvrsnosti, odnosno da će plaće zaposlenika ovisiti o rezultatu, te da će smanjiti broj zaposlenih po političkoj liniji. Tvrde da će poticati seljenje s jednog na radnog mjesta unutar javnog sektora, držati se transparentnosti i fiskalne odgovornosti, te dovesti profesionalne menadžere u javna poduzeća.
Što nudi SDP?
U Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine koju je izglasao Hrvatski sabor najavljen je niz reformi. Izdvajamo samo one koje se barem djelomično poklapaju s MOST-ovim zahtjevima, a to su: standardizirati poslove javne uprave, započeti s praćenjem i vrednovanjem rezultata i učinka poslova u javnoj upravi, unaprijediti praćenje upravnog postupanja i odlučivanja u javnoupravnim tijelima, otkloniti nepotrebna upravna postupanja, unaprijediti sustav elektroničkih usluga, racionalizirati i industrijalizirati državnu informacijsku infrastrukturu, utvrditi sustav ocjenjivanja na temelju mjerljivih kriterija radne učinkovitosti zaposlenika u javnoj upravi, uspostaviti sustav i provoditi napredovanja utemeljena na merit načelu, utvrditi jedinstveni sustav plaća i nagrađivanja za sve zaposlene u javnopravnim tijelima, racionalizirati unutarnje ustrojstvo tijela javne uprave, pripojiti područne jedinice središnjih tijela državne uprave uredima državne uprave u županijama, urediti sustav za povjeravanje dijela poslova državne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, zakonsko uređenje i racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima, unaprijediti horizontalnu koordinaciju središnjih tijela državne uprave, unaprijediti međusobnu suradnju središnjih tijela državne uprave, ureda državne uprave u županijama i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, definirati model funkcionalne i fiskalne decentralizacije, te utvrditi optimalni teritorijalni ustroj RH.
Akcijski plan provedbe strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2017. godine, kojeg je donijela Vlada RH, sadržajno se od Strategije prihvaćene u Saboru razlikuje samo u tome što obuhvaća kraće vremensko razdoblje, odnosno što se u njemu razrađuje provođenje najavljenih mjera u periodu do kraja 2017. godine.
Najdrastičnije razlike između MOST-ovih želja i planova koje je pripremila vlada Zorana Milanovića odnose se na traženu reformu lokalne samouprave i broj saborskih zastupnika. U planovima na koje se referira Bauk nisu predviđeni ukidanje funkcija zamjenika načelnika i gradonačelnika, niti smanjenje broja saborskih zastupnika. U planu je smanjenje broja teritorijalnih jedinica, odnosno uspostavljanje modela dobrovoljnog spajanja općina i/ili gradova, ali nigdje se ne spominju smanjenje broja županija, odnosno njihovo ukidanje, kao niti regionalizacija Hrvatske.