Unatoč prvotnim najavama, u Saboru u četvrtak nije bilo glasanja o novim ustavnim sucima. Sljedeći pokušaj trebao bi biti u tjednu kada Sabor ponovno zasjeda, između 11. i 15. svibnja. Najvjerojatnije u petak 15. svibnja. Tada bi se istovremeno trebalo glasati o troje ustavnih sudaca – Željku Pajaliću, Mladenu Sučeviću i Goranu Selancu te o novom predsjedniku ili predsjednici Vrhovnog suda između predloženih kandidata Mirte Matić, Aleksandre Maganić i Šime Savića. Tako barem najavljuju iz HDZ-a.
U međuvremenu se očekuje da će i predsjednik države Zoran Milanović Saboru uputiti ime svojeg kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Već je ranije rekao da će to biti Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda.
Lijevo-liberalna opozicija i dalje je na stajalištu da ne žele pristati da se stvari rješavaju u paketu Vrhovni sud – Ustavni sud i s ultimatumom premijera Andreja Plenkovića da se imenovanje na Vrhovnom sudu vezuje za izbore sudaca Ustavnih sudaca po modelu „dva suca“ na prijedlog vladajućih i „jedan sudac“ na prijedlog opozicije. SDP i Možemo! inzistiraju da se potrebna saborska dvotrećinska većina za ustavne suce postigne dogovorom o najstručnijim osobama s integritetom, a ne da Sabor kapitulira pred željama iz Banskih dvora.
U međuvremenu, Ustavni sud će i dalje biti s 10, od 13, ustavnih sudaca što znači da sporije radi, ali – sudeći po odgovoru koji smo dobili od predsjednika Ustavnog suda Frane Staničića – neke odluke se ipak donose. Ustavni sud u krnjem sastavu (1, 2) radi od 12. travnja kada je dotadašnjim sucima Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu istekao i osmogodišnji mandat i dodatno produljenje od šest mjeseci.
Plenković najavio moguću odgodu glasanja u Saboru
Da glasanja u četvrtak možda neće biti, javnost je mogla naslutiti već u ponedjeljak iz izjave premijera Andreja Plenkovića koji je, ničim izazvan, preuzeo ulogu i svojevrsnog glasnogovornika predsjednika Sabora.
„Apeliramo na zdrav razum oporbe, na ponašanje sukladno Ustavu i zakonu i na priliku koju im dajemo da se izaberu suci Ustavnog suda. Da li će se o njima glasati u četvrtak ili ne, o tome ćemo još vidjeti tj. predsjednik Hrvatskog sabora će o tome odlučiti“, rekao je Plenković.
Da glasanja u četvrtak neće biti, prvi je službeno potvrdio Ivan Malenica (HDZ), predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, dva dana kasnije, gostujući u srijedu navečer u emisiji „Otvoreno“ na HTV-u:
„Sutra se neće glasati o kandidatima za ustavne suce. Glasat će se na prvom sljedećem glasanju, u tjednu nakon stanke, od 11. do 15. svibnja. Vjerujem da će do tada doći i prijedlog predsjednika Milanovića za Vrhovni sud, pa vjerujem da će se tada steći uvjeti da se istovremeno glasa i za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Vidjet ćemo hoće li to biti 15. svibnja ili neki drugi dan. Uglavnom je glasanje petkom i vrlo vjerojatno je da će tada i biti, ali to ne mora nužno biti tako. Znat ćemo to kada se utvrdi dnevni red“, rekao je Malenica.
Nije objasnio zbog čega je došlo do odgode i što bi se trebalo dogoditi da u međuvremenu dođe do dogovora HDZ-ove većine i opozicije oko troje ustavnih sudaca. Njih je, podsjetimo, na plenarnu sjednicu Sabora uputio Odbor za Ustav isključivo glasovima HDZ-ove većine.
Bez puno informacija o razlozima odgode glasanja je i izjava predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića u četvrtak ujutro:
„Da bismo izabrali nove ustavne suce, moramo pronaći pravi trenutak, a to sigurno nije danas. Čekat ću još neko vrijeme, idući tjedan je saborska stanka, nastavljamo za 15-ak dana. Vjerujem da do tada možemo napraviti još razgovora i usuglasiti stavove, jer iznimno je bitno da popunimo i jednu i drugu instituciju. Dakle, čekat ću onaj trenutak u kojem procijenim da postoje najveće moguće šanse da izaberemo i tri suca Ustavnog suda i predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda“, rekao je predsjednik Sabora.
SDP: Moguće poništenje izbora i novi natječaj
U srijedu, dan uoči nesuđenog glasanja, održana je plenarna rasprava o kandidatima za ustavne suce.
Većina rasprave nije bila o predloženim kandidatima, nego o načinu izbora i nezapamćenom postupku da saborska većina sama, bez suglasnosti opozicije, ide s imenima kandidata pred Sabor.
Opozicija ne spori stručnost ni suca Vrhovnog suda Pajalića ni odvjetnika Sučevića kao ni Selanca koji ide po novi mandat u Ustavnom sudu i koji je neslužbeno kandidat lijevo-liberalne opozicije, ali ne žele da se to radi mimo dogovora s opozicijom i u paketu s Vrhovnim sudom.
„Nismo protiv popunjavanja Ustavnog suda, ali ne po modelu ultimatuma i ‘zatvorenog paketa’“, rekao je Saša Đujić u ime Kluba zastupnika SDP-a.
„Ne tražimo svoje suce, nego one koji su stručni, s integritetom i vjerodostojni. Tako je i po Ustavu i zakonu“, objasnio je Đujić stav SDP-a.
Pozvao je zastupnike HDZ-a da „ne kapituliraju pred ultimatumom premijera“ i da se vrate „stvarnom dogovoru i raspravi o stručnosti“.
„Nećemo pristati da izbor ide iz Banskih dvora, a da je Sabor samo dekor“, upozorio je Đujić.
Zaključno je rekao da je „izgledno da će biti ponavljanje natječaja za suce Ustavnog suda“.
Ubrzo potom zastupnici SDP-a napustili su sabornicu ne želeći dalje sudjelovati u saborskoj raspravi o ustavnim sucima.
Da SDP-u nije strano ponavljanje natječaja, odnosno zadržavanje sadašnjeg krnjeg Ustavnog suda u omjeru 5:5, Đujić je rekao još prije desetak dana uoči 21. travnja, prvog termina za glasanje o ustavnim sucima koji je također neslavno propao.
„Mi ćemo pričekati još ovaj tjedan da vidimo neki rasplet, a ako se do kraja tjedna ne budemo pomicali, predložit ćemo neke korake. Možda i poništenje procesa izbora ustavnih sudaca, pa da idemo u novi proces raspisivanja natječaja“, rekao je tada Đujić gostujući na N1.
Da je ponavljanje natječaja mogući ishod, nekoliko dana potom je potvrdio i premijer Andrej Plenković.
„Trčeći korak prema autokraciji“
Tijekom saborske rasprave u srijedu, i zastupnici Možemo! su upozorili da je, zbog uplitanja premijera, riječ o protuustavnom postupku izbora i ustavnih sudaca i prvog čovjeka Vrhovnog suda.
„Riječ je o dva presedana: miješanju premijera u izbor i za Ustavni sud i za Vrhovni sud za što nema ovlasti, a presedan je i to što je lista od troje kandidata poslana pred Sabor bez dogovora s opozicijom. Plenković je na taj način oba postupka učinio neustavnim. To je trčeći korak prema autokraciji“, rekla je Sandra Benčić u ime Kluba zastupnika Možemo!
HDZ-ova većina prozivala je opoziciju da je i sama, kod prošlog izbora 10 ustavnih sudaca krajem 2024. godine, inzistirala na omjeru pet „naših“ i pet „vaših“ i da im to tada nije bio problem niti su to nazivali „političkom trgovinom“.
„Predložili smo tri osobe koje su neovisne, s profesionalnim integritetom i iskustvom, iako neki imaju dozu političkog aktivizma“, rekao je Ivan Malenica u ime Kluba HDZ-a, aludirajući pri tome na dosadašnjeg ustavnog suca Gorana Selanca.
Zastupnici HDZ-a prozivali su opoziciju zato što ne raspravljaju o predloženim kandidatima, jer da za to očito nemaju argumente, nego da od početka žele zadržati sadašnji krnji sastav Ustavnog suda.
„Očito Pantovčak gura taj oporbeni kapric“, rekao je HDZ-ovac Josip Borić. Time je zapravo optužio opoziciju da radi po diktatu predsjednika Milanovića.
Da je najavljeno glasanje za četvrtak sve dalje, bilo je jasno i iz cjelodnevnih istupa premijera Plenkovića koji je čitav dan, dok je trajala saborska rasprava o kandidatima za ustavne suce, koristio svaku priliku (1, 2) da pošalje i dodatne oštrice prema opoziciji.
Staničić: U ponedjeljak ćemo ponovno glasati o novim vijećima na Ustavnom sudu
HDZ-ovci nisu propustili ni priliku da sa saborske govornice optuže i dio ustavnih sudaca za opstrukciju i blokadu rada Ustavnog suda, da dio njih onemogućava formiranje novih sudačkih vijeća, a time i odlučivanje o ustavnim tužbama građana.
Malenica je navečer u emisiji Otvoreno čak poimence prozvao ustavne suce koji su 2024. godine izabrani iz tzv. opozicijske kvote da „porobljavaju Ustavni sud“.
„Trenutno na Ustavnom sudu imamo petoricu sudaca koji su izabrani na prijedlog SDP-a i Možemo! koji svjesno opstruiraju formiranje vijeća na Ustavnom sudu, pa se ne mogu formirati vijeća kako bi Ustavni sud mogao odlučivati o ustavnim tužbama građana“, izjavio je Malenica ne libeći se nabrojati njihova imena: Abramović, Kušan, Bezbradica-Jelavić, Kostadinov i Marochini-Zrinski.
I dio medija (1, 2) objavio je neslužbene informacije o opstrukciji rada Ustavnog suda, a na to je nedavno ukazao i premijer Plenković.
Zbog svega, uputili smo dopis Ustavnom sudu kako bi dobili službenu informaciju o tome što se događa i kako Ustavni sud radi u smanjenom sastavu od 10 sudaca.
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić potvrdio nam je da još nije donesena nova Odluka o imenovanju sudačkih vijeća Ustavnog suda, jer prijedlog novog rasporeda sudaca po vijećima – koji je on kako predsjednik Suda predložio – nije dobio potrebnu većinu od sedam glasova sudaca. Nije precizirao koji su ustavni suci bili protiv novog rasporeda.
Jedno vijeće nadležno za ustavne tužbe u starom sastavu ipak može i dalje raditi, naveo je Staničić u odgovoru Faktografu. Riječ je o Četvrtom vijeću za rješavanje pretpostavki za odlučivanje o ustavnim tužbama koje je nakon 12. travnja održalo ipak jednu sjednicu.
Zanimalo nas je i zašto tijekom travnja nije uopće održana plenarna sjednica Suda, jer je na njoj ipak moguće donositi odluke o ustavnosti zakona i dijelu ustavnih tužbi, unatoč tome što je od sredine travnja Ustavni sud u krnjem sastavu. Naime, na plenarnoj sjednici sudjeluju svi suci, dakle sada njih 10, a za izglasavanje neke odluke potrebno je sedam glasova.
„Sjednica Suda nije (još) održana jer se nije skupilo dovoljno predmeta da bi se sjednica organizirala. Sjednica će se održati u skoroj budućnosti“, odgovorio je Staničić u dopisu.
Iz svega proizlazi da Ustavni sud radi otežano, ali da ipak nije potpuno blokiran. Prema objavljenim dnevnim redovima, u travnju su, prije prestanku mandata trojici sudaca, održane tri sjednice vijeća nadležnih za odlučivanje o ustavnim tužbama. Inače ih mjesečno obično bude pet.
Hoće li i koliko takvo stanje „ograničenog rada“ Ustavnog suda potrajati znat će se nakon sjednice 4. svibnja kada će 10 ustavnih sudaca ponovno glasati o novom rasporedu rada po vijećima.
Takvo stanje mogu prekinuti, naravno, i političari ako u skorije vrijeme ipak postignu dogovor i izglasaju nova tri ustavna suca. Tada bi Ustavni sud ponovno radio u punom sastavu od 13 sudaca i ne bi trebala „viša matematika“ za slaganje tročlanih i šesteročlanih sudačkih vijeća. To bi, među ostalim, značilo i nastavak redovitog rješavanja ustavnih tužbi građana.
