Pod povećalom

Eurobarometar: Siromaštvo i terorizam najviše brinu Hrvate

Eurobarometar

Hrvatske građane više zanimaju europske politike (56 posto u odnosu na EU prosjek koji iznosi 54 posto), a i više su informirani o samom radu Europskog parlamenta od europskog prosjeka (70 posto u odnosu na EU prosjek koji iznosi 66 posto).

Rezultati su to najnovije Eurobarometar ankete koju je proveo Europski parlament na razini cijele Europske unije. Ispitivanju javnog mnijenja prisustvovalo je 28 150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, a ispitivanje se provodilo od 19. do 29. rujna, priopćeno je iz Europskog parlamenta, odnosno njihovog zagrebačkog Ureda za informiranje.

Eurobarometar ispitivanje je tako otkrilo najnovije trendove oko stavova građana o hrvatskom članstvu u EU: 48 posto ispitanih Hrvata smatra da je članstvo u EU dobra stvar (porast za tri posto u odnosu na prethodno istraživanje provedeno krajem 2014. godine) dok ih 16 posto smatra da je članstvo loša stvar za Hrvatsku. Mišljenje o ovoj temi nema 36 posto Hrvata, koji članstvo u EU ne vide ni kao dobru, ni kao lošu stvar.

Da glas pojedinog hrvatskog građana ima težinu i važnost unutar Europske unije, smatra 58 posto ispitanika, što je znatno više od prosjeka na razini Europske unije, koji iznosi 39 posto. Međutim, tek 59 posto hrvatskih građana smatra da je glas hrvatske države kao cjeline važan unutar EU (što je za osam posto manje nego prethodne godine), dok u prosjeku 61 posto Europljana smatra da se glas njihove zemlje čuje i uvažava unutar EU institucija.

Siromaštvo i terorizam najviše brinu Hrvate

Europski parlament promiče određene politike na europskoj razini, no nisu svim građanima Unije te politike jednako važne i liste prioriteta razlikuju se ovisno o zemlji članici. Tako je prema Eurobarometru hrvatskim građanima najvažnije pitanje siromaštva i socijalne uključenosti (57 posto, dok je EU prosjek 51 posto), potom borbe protiv terorizma prilikom čega se mora uzeti u obzir i pravo na temeljne ljudske slobode (29 posto, dok je EU prosjek 34 posto) te potom pitanja oko proračuna i javnog zdravstva (28 posto).

Kao najvažnije vrijednosti koje bi Europski parlament trebao njegovati, građani RH su zaštitu ljudskih prava, kao i Europljani u cjelini, stavili na prvo mjesto. Potom su hrvatski ispitanici na drugo mjesto stavili solidarnost među EU državama (39 posto, dok je EU prosjek 32 posto) te solidarnost između Europske unije i siromašnih zemalja (35 posto, dok je EU prosjek 23 posto), dok je europskom prosjeku na drugom mjestu sloboda govora te potom jednakost među ženama i muškarcima.

Skoro polovicu Europljana ne zanimaju zajedničke europske politike

Hrvatski građani su gotovo jednako podijeljeni što se tiče interesa prema europskim politikama. Tako je 56 posto građana zainteresirano za europska pitanja, što je dva posto više od europskog prosjeka. S druge strane, 43 posto Hrvata u potpunosti ne zanimaju politike na razini EU, što je pak dva posto manje od europskog prosjeka, koji iznosi 45 posto.

Razina informiranosti hrvatskih građana o radu Europskog parlamenta premašuje europski prosjek. Tako je 70 posto građanina Republike Hrvatske u posljednje vrijeme dolazilo u dodir s vijestima i novostima iz Europskog parlamenta, dok taj postotak na europskoj razini iznosi 66 posto. Također, 40 posto Hrvata smatra da su pošteno i pravovremeno informirani o aktivnostima Europskog parlamenta, što je porast za tri posto u odnosu na prošlogodišnje Eurobarometar ispitivanje. Hrvatski prosjek je ponovno veći u odnosu na europski, koji iznosi 35 posto.

Europski parlament predstavlja pozitivnu i neutralnu sliku za 35 posto hrvatskih građana, što je ponovno za 11 posto bolje od prosjeka na razini Europske unije. Međutim tek 45 posto ispitanih stanovnika RH smatra da Europski parlament igra važnu ulogu i ta podrška pala je za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, no svejedno je veća od europskog prosjeka (koji iznosi 44 posto).

Osim toga, hrvatski su državljani optimistični što se tiče povjerenja u Europski parlament; 43 posto građana naginje visokom povjerenju prema Europskom parlamentu, što je tri posto više od europskog prosjeka povjerenja, koje iznosi 46 posto.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.