„SDP-ovog“ glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana saborska većina lako će srušiti jer joj je proceduru za taj postupak olakšao Zakon o HRT-u kojeg je 2012. donijela upravo tada vladajuća Kukuriku koalicija, i to unatoč preporukama Europske komisije.
Po dolasku na vlast, Kukuriku koalicija je krenula u izmjene Zakona o HRT-u iz 2010. godine, dajući velike ovlasti glavnom ravnatelju čije je imenovanje i razrješenje stavila pod direktnu kontrolu Sabora, odnosno vladajuće većine.
Zakon iz 2010. predviđao je, naime, umjesto funkcije glavnog ravnatelja, Upravu HRT-a koja se sastojala od predsjednika i dva člana. Predsjednika Uprave na zajedničkoj sjednici, stajalo je tada u zakonu, dvotrećinskom većinom imenuju Programsko vijeće i Nadzorni odbor HRT-a, a na temelju javnog natječaja. Programsko vijeće i Nadzorni odbor odlučuju i o razrješenju Uprave na prijedlog većine ukupnog broja članova Nadzornog odbora ili Programskog vijeća. Odluka o razrješenju donosi se na zajedničkoj sjednici, a prethodno se predsjedniku ili članu Uprave mora dati prilika da se očituju o razrješenju.
Europska komisija: Ne stavljajte HRT pod političku kontrolu Sabora
Članove Nadzornog odbora imenuje i razrješava Sabor, jednako kao i članove Programskog vijeća čija je uloga da zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa.
Izmjenama zakona iz 2012. godine ulogu uprave zamijenio je glavni ravnatelj s povećanim ovlastima koje uključuju i imenovanja urednika pojedinih programa. Prije donošenja zakona, tadašnja hrvatska vlada poslala je nacrt zakona Europskoj komisiji (bilo je to vrijeme prije ulaska Hrvatske u EU kada se vodilo računa da svi zakoni budu usklađeni s pravnom stečevinom EU). Iz Bruxellesa je poručeno kako je prijašnji zakon, koji je nastao konsenzusom tadašnje vlasti i oporbe, bio bolje rješenje jer javni servis nije stavljao pod direktnu političku kontrolu Sabora na način kako je to predviđao nacrt iz 2012.
„Zakon o HRT-u koji je prihvaćen na osnovi međustranačkog konsenzusa 2010. bio je vrlo dobar, ali pojavili su se problemi u njegovoj provedbi. Novi nacrt zakona, u smislu jamčenja neovisnosti, slabiji je. Kako bi se izbjegli koraci unatrag, hrvatske vlasti moraju ga razumno provoditi“, bila je preporuka Europske komisije.
Glavne primjedbe u preporukama EK odnose se na uvođenje funkcije glavnog ravnatelja s velikim ovlastima u kojima se miješaju ovlasti menadžera s ovlastima koje utječu na sadržaj programa. Upozoravaju i na slabosti pri imenovanju i razrješenju glavnog ravnatelja, apelirajući da se o tome ne odlučuje običnom, već kvalificiranom većinom u Saboru (odnosno većinom svih zastupnika, a ne većinom prisutnih). „Na ovaj način, politička stranka koja drži većinu u Parlamentu može potencijalno imenovati svakoga koga želi. Na jednaki način, Sabor može i lako razriješiti glavnog ravnatelja, običnom većinom, jednostavno ne prihvaćajući godišnje izvješće koje podnosi glavni ravnatelj“, navedeno je u preporukama upućenim još 2012. godine. Tadašnja hrvatska vlada, iako je tražila mišljenje, nije ga bila obavezna i prihvatiti jer taj zakon ne spada u pitanja koja su obuhvaćena zajedničkom pravnom stečevinom,već spada u nacionalnu nadležnost.
Rušit će Radmana na izvješću o radu
Sudeći po najavama kakve se čuju ovih dana, upravo će izvješće o radu HRT-a za 2014. godinu biti prilika za donošenje odluke o razrješenju glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, prije istjeka mandata na jesen iduće godine.
Gostujući na HRT-u Andrija Mikulić, predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, rekao je kako je njegov odbor dobio izvješće o HRT-u koje on sad detaljno proučava i koje će se uskoro naći na dnevnom redu sjednice Odbora. Izvješće će se potom naći na dnevnom redu Sabora, potvrdio je, ne preciziravši datum. S obzirom da je u razgovoru HRT optužio za pristranost u korist SDP-a, niz afera i neadekvatno praćenje referenduma o braku udruge “U ime obitelji”, ne treba gajiti iluzije kakvo će biti mišljenje vladajućih o izvješću, kao i o ostanku Radmana na funkciji ravnatelja protiv čega se osim Domoljubne koalicije izjasnio i Most (Jutarnji list).
„U raspravi o izvješću neće se koristiti argumenti, nabacivat će se općim dojmovima i tvrditi da je HRT u funkciji samo jedne stranke. Stvar se neće sagledati u cjelini, neće se glasati ispunjava li HRT ugovor koji ima s Vladom, ispunjavaju li se programske obveze, provodi li se Program restrukturiranja i što je sve napravljeno. Činjenica je da je danas manje zaposlenih na HRT-u nego što ih je bilo 2013. Isto tako, poslovanje se stabiliziralo, ali sve to HDZ-u neće biti bitno. Srušit će izvješće na Odboru, onda će ga dati na plenarnu sjednicu i maknut će Radmana. Ne želim ulaziti u to koga će najprije postaviti za vršitelja dužnosti, a potom i za Radmanovu zamjenu, ali ako će se držati kriterija Milijana Brkića o domoljublju, kao što smo imali prilike vidjeti u slučaju Mije Crnoje, onda ćemo sigurno pasti s konja na magarca“, kazao je oporbeni član Odbora Goran Beus Richembergh (Tportal).
Mikulić je najavio i mogućnost da se u sklopu nove medijske strategije koju osmišljava ministar kulture Zlatko Hasanbegović ponovo krene u izmjene Zakona o HRT-u, potvrđujući tako da po pitanju HRT-a samo mijena stalna jest.
