Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u najnovijem intervjuu Jutarnjem listu po prvi put je odala priznanje bivšoj Vladi po pitanju rješavanja izbjegličke krize.
„Hrvatskoj, bez obzira na razlike u pristupu rješavanja krize, moram priznati da je bivša Vlada ovaj aspekt zbrinjavanja i transporta gotovo 700 tisuća migranata i izbjeglica obavila profesionalno i s velikom dozom humanosti“, rekla je predsjednica, iako je s vladom premijera Zorana Milanovića, a naročito s bivšim ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem, imala sukobe baš po tom pitanju sve od rujna od kada su u Hrvatsku, nakon što je Mađarska podigla žicu na svojoj granici sa Srbijom, počele masovno ulaziti izbjeglice.
Zazivala žicu i vojsku na granici
Predsjednica je od početka krize naglasak stavljala na pitanje sigurnosti, a ne humanosti, ne isključujući i postavljanje žice ili ograde, odnosno slanje Oružanih snaga na granicu, dok je Vlada inzistirala na humanom ponašanju prema izbjeglicama i njihovom što bržem transferiranju dalje prema Europi, ne naplaćujući pritom izbjeglicama i migrantima ni lipe taj tranzit.
Predsjednica je svoje nezadovoljstvo Vladinom politikom iskazala već prvog dana nakon što se na Hrvatsku preusmjerila izbjeglička ruta, a nedugo zatim je u intervjuu za američki CNBC rekla kako ne isključuje mogućnost postavljanja ograde na hrvatskoj granici, kako bi se zaustavio val migranata koji su, po njoj, većinom ekonomski migranti koji svojim priljevom ugrožavaju hrvatski turizam.
Sličan stav zastupala je svo vrijeme krize, pa je tako u intervjuu Večernjem listu u siječnju na pitanje hoće li Hrvatska morati primijeniti mađarski i slovenski model odgovorila: „Nadam se ne na takav način, ali od samog početka govorim da i Hrvatska mora kontrolirati granicu. Postoje načini za to, a to uključuje i pripadnike naših Oružanih snaga. Mi imamo te kapacitete, a od samog početka vrlo se zlonamjerno interpretirala mogućnost uporabe Oružanih snaga na granicama pa se išlo dotle da su lansirane gluposti poput toga da naši vojnici idu na granicu da bi pucali na nevina stvorenja. Činjenica je da se na našim granicama treba uvesti red, a greška je učinjena kad je Hrvatska zatvorila svoje službene prijelaze. A još je veća greška počinjena kad se o migrantskom problemu nije razgovaralo s EU i susjedima. S njima smo morali dogovoriti zajedničku politiku propuštanja. Naša vlada tu je samo prebacivala problem drugome“.
Protiv Merkel, uz Nikolića
Tadašnji premijer Milanović volio je isticati kako je njemu uzor stav njemačke kancelarke Angele Merkel, dok ju je predsjednica optužila da ih je Merkel najprije pozvala, a „sad je povukla ručnu kočnicu i rekla da Njemačka ne može primiti sve te ekonomske migrante koji dolaze. Gospođa Merkel je to učinila, a da nije svjesna da je u vožnji gdje se skupilo toliko automobila povlačenjem ručne kočnice napravila kaos na cesti i treba ga sada riješiti“.
Predsjednica je nastojala stvoriti i paralelnu strukturu za rješavanje izbjegličkog problema imenovanjem svojih posebnih povjerenika za krizu, najprije Andrije Hebranga, a potom i Mate Granića.
Najžešći okršaj s Vladom bio je, podsjetimo, kada je iz službenog posjeta Kini na svom Facebook profilu ministru Ostojiću 17. listopada poručila: “Svojom današnjom izjavom tehnički ministar Ostojić priznao je da ova tehnička vlada nije u stanju voditi zemlju i da meni prepuštaju izvršne ovlasti. Napravit ću to čim mi dopusti Ustav.”
Takva reakcija uslijedila je nakon što je ministar Ostojić, zamoljen za komentar predsjedničinih izjava da bi sve izbjeglice trebalo preusmjeriti na službene granične prijelaze poput Tovarnika i Bajakova rekao: „Moj poziv je da to dogovori s onima s kojima inače razgovara u New Yorku i slično, neka slobodno dogovori usmjeravanje na prijelaze i nećemo imati nikakvih problema“. Ostojić je time aludirao na susret predsjednice Kolinde Grabar Kitarović sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem u UN-u u jeku hrvatsko-srbijanskih svađa oko puteva kojim se izbjeglice iz Srbije upućuju u Hrvatsku. Nakon susreta u UN-u iz Nikolićeva kabineta je priopćeno kako su predsjednici “zajednički zaključili da to nije put za stvaranje potrebne atmosfere za suradnju u regiji te da će se truditi da odnosi između Srbije i Hrvatske što prije ponovo krenu uzlaznom putanjom”.
Nakon predsjedničine Facebook poruke, Ostojić je komentirao: „Prvo sam pomislio kako joj je netko hakirao profil. To su vrlo opasne poruke od kojih bi se predsjednica trebala suzdržati. Nije korektno zabijati nož u leđa ljudima koji dobro obavljaju svoj posao i o izbjeglicama brinu i po 12 sati dnevno“, dok je tadašnji ministar uprave Arsen Bauk na svom Facebook profilu napisao: „Svima koji žele voditi Vladu rok za kandidiranje je do ponedjeljka u ponoć. Po kineskom vremenu to je do utorka u šest ujutro“. Bilo je to, naime, vrijeme predizborne kampanje koja se dobrim dijelom odvijala i preko leđa izbjeglica i migranata na Balkanskoj ruti. Nakon loših reakcija u javnosti, Kolinda Grabar Kitarović pojasnila je kako je to bila ironija.
Posjet Orbanu
Milanovićeva vlada je, podsjetimo, predsjednicu optuživala da paktira sa Srbijom i Mađarskom u vrijeme kad je hrvatska Vlada nastojala da smanji teret novopridošlih – tako da se dio preusmjerava direktno iz Mađarske u Srbiju, ali u tome nije polučila uspjeh. Dapače, vlada Viktora Orbana s vremenom je, nakon što je dovršila ogradu po čitavoj zelenoj granici s Hrvatskom, potpuno zatvorila granicu za izbjeglice.
Dok su hrvatski reporteri izvještavali s graničnih prijelaza o dolasku izbjegličkih vlakova na granicu s Mađarskom, najavljujući da bi svaki od tih vlakova mogao biti i posljednji, predsjednica se u Mađarskoj, u vrijeme Dana neovisnosti, priključila sastanku Višegradske skupine koja je razmatrala slanje vojske na granicu Mađarske i Hrvatske. Uslijedila je i najbizarnija od svih prepirka na relaciji predsjednica – Vlada: tko je oslobodio hrvatski vlak kojeg su prethodno zadržale mađarske vlasti. Ključno je pitanje bilo je li to bio dogovor predsjednice Grabar Kitarović s Orbanom, kao konkretni rezultat njenog boravka u Mađarskoj, ili je to bilo već ranije dogovoreno na relaciji dviju policija.
Pomirljivi ton predsjednice vezan je vjerojatno uz to što je u međuvremenu završena izborna kampanja, a usmjerenje nove Vlade bit će u vanjskopolitičkom smislu bitno usklađenije sa željama predsjednice. Ona i dalje inzistira na uspravnici Baltik-Jadran-Crno more i što tješnjoj suradnji s Višegradskom skupinom, asocijacijom četiriju zemalja: Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke u kojoj Hrvatska, zapravo i ne može imati neku značajniju ulogu, kako je to za N1 ustvrdila bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
