Pod povećalom

Reforme krenule osnivanjem tri nova povjerenstva

Hina / Damir Senčar / ds

Prva točka na današnjoj, petoj po redu, sjednici vlade Tihomira Oreškovića bile su smjernice za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcija za 2017. godinu. Iz nejasnog razloga predmetni dokument nije objavljen na službenoj stranici Vlade, ali kako je postavljen na Scribd javnost je ipak dobila uvid u razmišljanja ministra financija Zdravka Marića.

Doznali smo tako da Vlada projicira kako će proračunski prihodi u 2016. iznositi 113 milijardi kuna, što je 3,9 milijardi kuna više nego lani. Vlada planira potrošiti 120,4 milijarde kuna, što su za 2,4 milijarde kuna veći rashodi nego u zadnjoj godini mandata vlade Zorana Milanovića.

Privatizacija ipak neće biti tako unosna kao što su se nadali

Najveći dio proračunskih prihoda Vlada planira namaknuti kroz poreze, ukupno 68,8 milijardi kuna. Najveću individualnu stavku čini PDV, koji prvenstveno ovisi o potrošnji građana; ministar Marić projicira da će se tijekom 2016. od poreza na dodanu vrijednost namaknuti 44,4 milijarde kuna. Od trošarina se očekuje 14 milijardi kuna, od doprinosa 22 milijarde kuna, dok se u stavci “prihodi od imovine” očekuje 2,5 milijardi kuna.

Ranije je, podsjećamo, premijer Orešković najavljivao “aktivaciju mrtvih kapitala”, što je zapravo eufemizam za privatizaciju. Najavljivalo se da će Vlada tijekom 2015. od prodaje državne imovine namaknuti 500 milijuna eura (oko 3,8 milijardi kuna), ali iz Marićevih proračunskih smjernica čini se da je ministar financija ipak izračunao kako će prihod od prodaje imovine (prvenstveno udjela u firmama poput Podravke, Končara ili HT-a) biti osjetno manji.

Trošit će više, ali očekuju manji deficit

Što se tiče proračunskih rashoda, lavovski dio otpada na stavku “naknade građanima i kućanstvima”, što se prvenstveno odnosi na mirovine i socijalna davanja, a za što se u 2016. izdvaja 45,6 milijuna kuna, odnosno oko 300 milijuna više nego lani. Troškovi plaća zaposlenih u javnom sektoru su smanjeni za 40-ak milijuna kuna s obzirom na prošlu godinu, te će iznositi 25 milijardi kuna.

Među manjim, ali javnosti atraktivnim proračunskim stavkama, zanimljivo je istaknuti podatak da je ministar financija na koncu u proračunu ipak predvidio sredstva za obećanu mjeru od 1000 eura po svakom novorođenom djetetu. Za to je u proračunu predviđeno 100 milijuna kuna, što je znatno manje od cca. 300 do 400 milijuna kuna koliko je bio prognozirani trošak takvog jednokratnog darivanja.

Održivost ovakve proračunske računice u velikoj će mjeri ovisiti o gospodarskim kretanjima. Vlada projicira da će BDP u 2016. godini rasti za 2 posto, pri čemu bi glavni poticaj rastu trebala biti potrošnja kućanstava za koju ministar Marić prognozira da će tijekom tekuće godine ukupno porasti za 1,8 posto. Dodatni rast BDP-a očekuje se i u 2017. godini (za 2,1 posto), te u 2018. godini (za 2,3 posto). Vlada je u procjenama gospodarskog rasta za ovu godinu čak nešto skromnija od Europske komisije, koja Hrvatskoj u 2016. predviđa 2,1 posto rasta.

Ukoliko se sve bude razvijalo prema Marićevim planovima, deficit državnog proračuna u 2016. godini trebao bi iznositi 2,2 posto BDP-a odnosno 7,5 milijardi kuna. Deficit opće države iznosio bi u tom slučaju 2,7 posto BDP-a, odnosno 9,2 milijarde kuna. Ispunio bi se time dio mastriških kriterija koje svojim članicama nameće Europska unija, a prema kojima deficit opće države mora biti ispod 3 posto, a iznos javnog duga ispod 60 posto BDP-a.

Tri reformska povjerenstva smišljaju akcijske planove

Smjernice proračuna za tekuću godinu, koji mora biti donesen najkasnije do 31. ožujka kada ističe privremeno financiranje, nisu bile jedini reformski dokument predstavljen na sjednici Vlade. Druga točka dnevnog reda bio je Prijedlog odluke o provedbi reformskih mjera za unaprjeđenje sustava javne uprave koji bi lako mogao izazvati podsmjeh među poklonicima poznate izreke “Ako ne želiš riješiti problem – osnuj povjerenstvo”.

Ova odluka se, kako navode u Vladi, donosi kako bi se unaprijedio sustav javne uprave koji, prema sudu Oreškovićeve vlade, pati od slabosti u upravljanju, te mu je nužno poboljšanje funkcioniranja i povećanje učinkovitosti. Vlada je navela svoja tri reformska cilja: učinkovita javna uprava usmjerena na korisnike, razvijeni ljudski potencijali za učinkovitu javnu upravu i kvalitetne i informatizirane javne usluge.

Pobrojali su i koji se sve preduvjeti moraju ispuniti da bi se ostvarili zadani ciljevi, a zanimljivo je i da su među njima i smanjenje broja područnih jedinica središnjih tijela državne uprave, kao i funkcionalna i fiskalna decentralizacija praćena teritorijalnim preustrojem. Nažalost, nismo doznali o kakvom se teritorijalnom preustroju radi, a oko čega bi među partnerima u Vladi još moglo biti neslaganja, s obzirom da je otprije poznato kako se HDZ protivi regionalizaciji i ukidanju županija, a što je bilo jedno od ključnih obećanja MOST-a nezavisnih lista u predizbornoj kampanji.

Vlada je također najavila da će implementirati i obećani sustav ocjenjivanja učinka državnih službenika, kako bi se one najbolje ocijenjene moglo financijski i nagraditi, dok bi se neradnike trebalo sankcionirati. No, sve najavljene reforme i dalje su u povojima, a prva stvar koju je Vlada odlučila napraviti je osnivanje tri povjerenstva koja najprije trebaju snimiti postojeće stanje, a onda i dati preporuke za ostvarivanje reformskih ciljeva.

Na čelu Povjerenstva za modernizaciju sustava javne uprave tako će sjediti ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, Povjerenstvom za razvoj ljudskih potencijala u javnom upravi predsjedat će ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, dok će na čelu Povjerenstva za informatizaciju javne uprave biti ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić. Sva tri Povjerenstva moraju izraditi akcijske planove za provođenje zacrtanih reformi i poslati ih Vladi na usvajanje do 15. travnja ove godine.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.