Ocjena točnosti

Orešković: Za četiri godine bi Hrvatska mogla uvesti euro

EPA / Michael Kappeler

“Razgovarao sam s guvernerom Vujčićem, mislim da za dvije godine možemo pokrenuti proces uvođenja eura, a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno”, citira Novi list izjavu koju je u Berlinu dao hrvatski premijer Tihomir Orešković.

Prognoza premijera Oreškovića čini se prilično optimistična kada se promotre kriteriji koje je potrebno ispuniti da bi država članica Europske unije ušla u eurozonu. Države koje žele svoju nacionalnu valutu zamijeniti eurom moraju ispuniti pet kriterija iz Maastrichta, koji se odnose na proračunski deficit, javni dug, inflaciju, kamatne stope i tečajne stope.

Tri kriterija ispunjena, četvrti se očekuje ove godine

Prema podacima do kojih se može doći na službenoj internetskoj stranici Europske komisije, države koje žele uvesti euro moraju imati stabilan tečaj, kamatne stope smiju biti do 2 postotna boda veće od stopa triju država članica EU s najboljim rezultatima u pogledu stabilnosti cijena, a inflacija ne smije varirati više od 1,5 posto od one u trima najuspješnijim državama eurozone u datom trenutku.

S ispunjavanjem ova tri kriterija Hrvatska ne bi trebala imati posebnih problema. Bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić još se u travnju 2015. godine pohvalio da su kriteriji koji se tiču tečaja, kamata i inflacije ispunjeni (24sata). Puno veći problem bit će stavljanje pod kontrolu deficita i javnog duga.

Naime, prema kriterijima iz Maastrichta, država koja želi ući u eurozonu ne smije imati proračunski deficit veći od 3 posto, dok javni dug ne smije prekoračiti 60 posto BDP-a. Doduše, na stranicama Europske komisije navodi se da je “moguće napraviti iznimku ako se smatra da se dug države kontinuirano smanjuje”.

Smjernice za izradu proračuna, koje je prošloga tjedna na sjednici Vlade predstavio ministar financija Zdravko Marić, predviđaju da će ukupni proračunski deficit u 2016. godini iznositi 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto BDP-a. Ukoliko se projekcije ministra Marića pokažu točnima, Hrvatska bi ove godine mogla zadovoljiti i četvrti kriterij za ulazak u eurozonu.

Javni dug se do 2020. ne može dovoljno smanjiti

No, i dalje ostaje otvoreno pitanje iznosa javnog duga, koji je prema podacima Hrvatske narodne banke, objavljenim u njihovom Biltenu od veljače, krajem studenog prošle godine iznosio 285,2 milijarde kuna, odnosno 85,3 posto BDP-a. Dug se u međuvremenu dodatno povećao; prema brojaču Udruge Lipa, trenutni iznos hrvatskog javnog duga je 287,4 milijarde kuna.

Iz navedenih brojki jasno je kako se javni dug do 2020. godine, kada bi premijer želio kunu zamijeniti eurom, nikako ne može pasti ispod 60 posto BDP-a. Potvrdio je to na nedavnoj konferenciji “Proračun zaokreta” i sam ministar financija Marić, kada je kazao da je cilj ove Vlade stabilizacija javnog duga, obrazloživši kako se nadaju da će do kraja mandata svesti javni dug na 80 posto BDP-a (Slobodna Dalmacija).

Ispada tako da je procjena premijera Oreškovića o četverogodišnjem planu za uvođenje euro utemeljena prvenstveno na mogućnosti da nam Europa ipak progleda kroz prste, odnosno iskoristi mogućnost neinzistiranja na iznosu javnog duga. A to se, s obzirom na fiskalnu nestabilnost eurozone, koja se teško i sporo oporavlja od gospodarske krize, ne čini kao pretjerano izgledna opcija.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.