Pod povećalom

Državni proračun: Pet od šest MOST-ovih ministarstava troši više nego prošle godine

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Vlada Tihomira Oreškovića – koja sebe naziva reformskom – u saborsku proceduru poslala je prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu. Ukupni proračunski prihodi, prema ideji Vlade RH, u 2016. trebali bi iznositi 114.919.155.791 kuna, dok bi na rashode trebalo otići 122.404.490.945 kuna. Ako sve bude po planu, deficit će na kraju godine iznositi 7.485.335.154 kuna.

Proračunski izdaci se, dakle, s obzirom na prošlu godinu povećavaju za gotovo 3,8 milijardi kuna. Ministar financija Zdravko Marić objašnjava da su ukupni proračunski rashodi morali biti povećani prvenstveno zbog iskorištavanja europskih fondova; projekti za koje se povlači novac iz Europske unije djelomično se moraju sufinancirati iz domaćih izvora.

Pet od šest MOST-ovih ministara izborilo veće budžete

No, gdje su tu obećane uštede? S obzirom da su MOST i HDZ na vlast došli pogonjeni najavom racionalizacije državnog budžeta, proučili smo proračune ministarstava ne bi li utvrdili koliko im je novca na raspolaganju s obzirom na prošlu godinu, kada je državom još upravljala Kukuriku koalicija, a usporedili smo i izdvajanja za zaposlene unutar ministarstava.

Manjim budžetom nego prošle godine tako će, ukoliko Sabor izglasa Vladin prijedlog proračuna, raspolagati Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo turizma, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo pravosuđa.

Više novca nego lani na raspolaganju će imati Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo uprave i Ministarstvo zdravlja.

Krajnje je zanimljiva činjenica da rezova gotovo da i nema u ministarstvima koje kontrolira MOST. Jedini MOST-ov ministar kojem je budžet smanjen s obzirom na prošlu godinu je Ante Šprlje, ministar pravosuđa. Pod kontrolom MOST-a su još Ministarstvo gospodarstva (Tomislav Panenić), Ministarstvo uprave (Dubravka Jurlina Alibegović), Ministarstvo unutarnjih poslova (Vlaho Orepić), Ministarstvo poljoprivrede (Davor Romić) i Ministarstvo zaštite okoliša (Slaven Dobrović).

Tko je najviše uštedio…

Ispada da je ministar zadužen za proračun najviše štedio na sebi. Budžet Ministarstva financija srezan je za više od 15 posto, s prošlogodišnjih 44,4 na ovogodišnjih 37,5 milijardi kuna. U Marićevom ministarstvu manji su i troškovi zaposlenika; prošle godine iznosili su 73,2 milijuna kuna, dok će ove godine iznositi 64,5 milijuna kuna.

Usprkos činjenici da je turizam glavna uzdanica hrvatskog gospodarstva, popriličan udar na budžet pretrpjelo je i Ministarstvo turizma. Proračun im je također smanjen za nešto više od 15 posto, s lanjskih 202,7 na ovogodišnjih 171,6 milijuna kuna. No, usprkos rezanju ukupnog budžeta, u Ministarstvu turizma povećali su se izdaci iz stavke “rashodi za zaposlene”, i to za oko milijun kuna: s lanjskih 24,9 na gotovo 26 milijuna kuna.

Za 13 posto smanjen je budžet Ministarstva vanjskih i europskih poslova; s 692,7 milijuna na 602,8 milijuna kuna. Usprkos generalnom stezanju remena, i u ovom su se ministarstvu povećali troškovi za zaposlene koji će ove godine iznositi 80 milijuna kuna, odnosno oko 700 tisuća kuna više nego u 2015. godini.

Za popriličnih 8,5 posto smanjen je i budžet Ministarstva obrane – prošle godine je iznosio 4,4 milijarde kuna, a ove će godine biti za 371,7 milijuna kuna manji. Smanjuju se u MORH-u i troškovi zaposlenih i to s 2,4 milijarde kuna koliko su iznosili u 2015. na nešto više od 2,3 milijarde kuna u ovoj godini. Radi se o smanjenju od skoro četiri posto. No, unutar MORH-a porasli su troškovi zaposlenika Vojnog ordinarijata, zaduženog da vojnicima pruža duhovnu skrb. U 2016. će zaposlenici Ordinarijata dobiti 8,8 milijuna kuna, gotovo 800 tisuća više nego lani.

Među “gubitašima” kojima je budžet smanjen s obzirom na prošlu godinu je i Ministarstvo branitelja. U 2015. raspolagali su s 972,3 milijuna kuna, dok će se ove godine morati zadovoljiti s 938,3 milijuna, što je smanjenje od 3,5 posto. U Ministarstvu branitelja smanjuju se i rashodi za zaposlene i to za oko 400 tisuća kuna; s 22,4 milijuna na 22 milijuna kuna.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izgubilo je, s obzirom na prošlu godinu, nešto više od jedan posto budžeta – više od 158 milijuna kuna. Proračun MZOS-a lani je iznosio oko 13,94 milijarde, dok će u 2016. iznositi 13,78 milijardi kuna. Smanjuju se i rashodi za zaposlene i to za 3,6 posto: s 41,3 milijuna na 39,8 milijuna kuna.

Za oko sto milijuna kuna – odnosno 0,2 posto – smanjen je budžet Ministarstva rada i mirovinskog sustava. U svom proračunu ovo je ministarstvo prošle godine imalo skoro 41,9 milijardi kuna, dok će ove godine raspolagati s nešto manje od 41,8 milijardi kuna. Ipak, rashodi za zaposlene u Ministarstvu rada povećani su za više od 11 posto i to za pet i pol milijuna kuna; s 48,4 milijuna na 53,8 milijuna kuna.

Ministarstvu socijalne politike i mladih godišnji je budžet smanjen za 0,5 posto. Prošle godine proračun im je iznosio 4,71 milijardi kuna, dok će ove godine raspolagati s 4,68 milijardi kuna. Smanjili su se i rashodi za plaće, i to za oko 800 tisuća kuna – s prošlogodišnjih 32,8 milijuna na ovogodišnjih 32 milijuna kuna.

Više od 135 milijuna kuna u budžetu izgubilo je Ministarstvo pravosuđa, koje je prošle godine raspolagalo 2,40 milijardi, dok će ove godine imati proračun od 2,26 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene u Ministarstvu pravosuđa smanjeni su za 0,2 posto, odnosno za nešto manje od 200 tisuća kuna: s 125,7 milijuna na 125,5 milijuna kuna.

Neznatna cifra od oko 400 tisuća kuna uštedjet će se u budžetu Ministarstva kulture, koji je prošle godine iznosio 924,3 milijuna, a ove godine 923,9 milijuna kuna. Ipak, i u Ministarstvu kulture našlo se prostora za malo povećanje rashoda za zaposlene, i to za oko 200 tisuća kuna. U 2015. zaposlenici Ministarstva kulture proračun su koštali 45,3 milijuna kuna, dok će ove godine za njih biti izdvojeno 45,5 milijuna kuna.

… a tko najbolje prošao

U raspodjeli sredstava najbolje je prošlo Ministarstvo poduzetništva i obrta, čiji se budžet povećao za 44,2 posto. Prošle godine je ovo ministarstvo raspolagalo s 693,2 milijuna kuna, dok će ove godine upravljati s 1,23 milijarde kuna. No, rashodi za zaposlene usprkos tome su smanjeni za nešto više od pet posto, s 14,4 milijuna na 13,7 milijuna kuna.

Razloga za nezadovoljstvo nemaju ni u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, čiji je proračun povećan za 32,4 posto. Prošle godine iznosio je 959,4 milijuna kuna, dok će ove godine na raspolaganju imati 1,27 milijardi kuna. Dio povećanja troškova odnosi se i na rashode za zaposlene, koji su povećani s 40,7 na 41,6 milijuna kuna.

Za nešto više od 20 posto povećan je proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU; sa 762,4 milijuna na 916,7 milijuna kuna. No, Ministarstvo regionalnog razvoja pritom je uspjelo troškove za zaposlene srezati za čak 30,1 posto, odnosno za više od osam milijuna kuna. Prošle godine su za zaposlene izdvajali 28,9 milijuna, dok će taj trošak u 2016. iznositi 20,2 milijuna kuna.

Proračun Ministarstva gospodarstva povećan je za 24,2 posto odnosno za oko 350 milijuna kuna. Prošle je godine Ministarstvo gospodarstva na raspolaganju imalo 1,49 milijardi kuna dok će ove godine upravljati s 1,85 milijardi kuna. Troškove zaposlenih ipak su smanjili, za 600 tisuća kuna. Prošle godine zaposlenici Ministarstva gospodarstva proračun su koštali 51,3 milijuna kuna dok je ove godine za njih predviđeno 50,7 milijuna kuna.

Za 17 posto – sa 7,73 milijarde na 9,04 milijarde kuna – povećan je proračun Ministarstva zdravlja. Povećani su i rashodi za zaposlene, za gotovo milijun i pol kuna. Prošle je godine Ministarstvo zdravlja za svoje administrativne zaposlenike izdvojilo 58,3 milijuna, dok se ove godine ta cifra popela na 59,7 milijuna kuna.

Budžet Ministarstva uprave od prošle je godine narastao za 15 posto, s 324,3 milijuna na 373,2 milijuna kuna. Troškovi zaposlenika rasli su za nešto više od pet posto, odnosno za milijun kuna: prošle godine iznosili su 18,4 milijuna, a u 2016. bit će im isplaćeno 19,4 milijuna kuna.

Za nešto više od sto milijuna kuna – što iznosi 12,3 posto – povećan je budžet Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. To će ministarstvo u 2016. na raspolaganju imati 944,4 milijuna kuna, dok im je prošlogodišnji budžet iznosio 840,7 milijuna kuna. Rasli su i rashodi za zaposlene, i to za 1,3 milijuna kuna. Prošle godine su troškovi zaposlenika ovog ministarstva iznosili 48,7 milijuna kuna, dok će ove godine u istu svrhu biti potrošeno gotovo 50 milijuna kuna.

Proračun Ministarstva unutarnjih poslova povećan je za 6,5 posto, što s obzirom na veličinu MUP-a iznosi više od 300 milijuna kuna. U budžetu MUP-a za ovu godinu tako se našlo 5,07 milijardi kuna, naspram lanjskih 4,76 milijardi. Službeno su troškovi zaposlenih u MUP-u smanjeni za 0,3 posto, s 2,990 milijardi na 2,979 milijardi kuna. No, kad se tome pridodaju odvojeno budžetirani troškovi zaposlenika u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa i Schengenskog instrumenta – koji zajedno iznose nešto manje od 26,5 milijuna kuna – ispada da su troškovi zaposlenika u sustavu ipak nešto veći nego prošlogodišnji.

Rastao je i budžet Ministarstva poljoprivrede i to za oko 250 milijuna kuna, što je povećanje od 3,7 posto. Prošle godine je Ministarstvo poljoprivrede u budžetu imalo 6,58 milijardi kuna, dok će ove godine upravljati s 6,83 milijarde kuna. Troškove zaposlenih ipak su smanjili i to za skoro 2,5 milijuna kuna – sa 125,8 na 123,4 milijuna kuna.

S gotovo 300 milijuna kuna više nego prošle godine može računati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Budžet ovog ministarstva povećan je za 4,8 posto, odnosno sa 5,79 milijardi na 6,07 milijardi kuna. Rasli su u troškovi zaposlenika i to za oko milijun i pol kuna: s 42,4 milijuna na 44,07 milijuna kuna.

Hoće li 76 zastupnika dignuti ruku za proračun?

Da bi državni proračun u Saboru bio usvojen, mora dobiti podršku većine zastupnika. Na prvi pogled se to ne čini problematično; vladajuća koalicija trenutno kontrolira 80 ruku, a za većinu im je potrebno 76 glasova. No, neki od zastupnika Domoljubne koalicije i MOST-a već su najavili da ovakav proračun ne mogu podržati.

Prvi je to najavio Darinko Kosor, prvi čovjek HSLS-a, HDZ-ovog koalicijskog partnera. Njegovo je mišljenje da hrvatski BDP ove godine neće rasti za dva posto, kao što predviđa ministar financija. Zbog toga će HSLS, kako je za televiziju N1 izjavio Kosor, tražiti da se proračunska izdavanja smanje za 2,5 milijardi kuna i to na plaćama zaposlenih u javnom sektoru čiji bi broj, prema HSLS-u, trebalo srezati.

Amandman na prijedlog proračuna najavio je i zastupnik MOST-a Ivan Lovrinović koji je, također u razgovoru za televiziju N1, rekao da će inzistirati na racionalizaciji. Tvrdi da će ga u tome podržati i preostalih 14 zastupnika MOST-a nezavisnih lista. No, čak i ako ne osigura podršku čitavog MOST-a, za pretpostaviti je da će iza Lovrinovića, ako mu ovakav proračun bude neprihvatljiv, stati barem Ivica Mišić i Juro Martinović, zastupnici koji su zajedno s Lovrinovićem osnovali udrugu Promijenimo Hrvatsku, prije nego su se priključili MOST-u.

HSLS u Saboru pak ima dvije ruke; uz predsjednika stranke Kosora tu je još i Dario Hrebak. No, pribrojiti im treba i nezavisnu zastupnicu Gordanu Rusak, bivšu MOST-ovku, koja je također članica HSLS-ovog zastupničkog kluba u Saboru, iako se za sada nije formalno uključila u stranku.

Moraju izglasati proračun do kraja mjeseca

U obzir treba uzeti i činjenicu da vladajuća koalicija vodi i bitku s vremenom; državni proračun mora biti izglasan najkasnije do 31. ožujka, inače država ide u blokadu. Tekuće obaveze – među kojima su plaće, mirovine i socijalna davanja – trenutno se servisiraju zahvaljujući odluci o privremenom financiranju koju je krajem 2015. donijela bivša Vlada.

No, prema članku 42., stavku 5. Zakona o proračunu, privremeno financiranje može se koristiti samo tijekom prva tri mjeseca tekuće godine. Što znači da vlada HDZ-a i MOST-a, da bi izbjegla potpunu blokadu države, mora osigurati izglasavanje proračuna u Saboru do kraja ožujka. Jedina alternativa bila bi promjena Zakona o proračunu kako bi se produljilo privremeno financiranje, a što bi onda vjerojatno značilo i skori izlazak na prijevremene parlamentarne izbore.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.