Ministar kulture Zlatko Hasanbegović na sjednici na kojoj je predložen proračun za 2015. nastavio je sa započetim poslom “sređivanja” medijske scene: na njegov je prijedlog Vlada u Sabor poslala prijedlog razrješenja cijelog Vijeća za elektroničke medije, a da se nije predomislio ni oko financiranja neprofitnih medija pokazuje podatak da je proračunska stavka za njihovo financiranje srezana na ukupno tek 613 tisuća kuna. Time je nastavljen trend gušenja neprofitnih medija započet ukidanjem Stručnog povjerenstva za neprofitne medije.
Podsjetimo, tijekom 2014. za neprofitne medije je isplaćeno 3,5 milijuna kuna, a tijekom prošle godine 3,2 milijuna. Do smanjenja na 613 tisuća došlo je bez obzira što su prihodi od igara na sreću – iz kojih su financirani neprofitni mediji – povećani i ove će godine iz tog izvora Ministarstvu kulture na raspolaganju biti ukupno više od 37 milijuna kuna, dok je 2015. ministarstvo od lutrijskih sredstava dobilo 35 milijuna kuna.
Smjene zbog nepotpunog izvješća
Kolektivno razrješenje Vijeća za elektroničke medije – koje ima regulatornu ulogu, ali odlučuje i o dodjeli sredstava medijima iz Fonda za pluralizam – ministar je zatražio na osnovi Izvješća o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu., odnosno na osnovi onog što je, smatra ministar, Vijeće propustilo staviti u to preklanjsko izvješće.
Izvješće, navodi ministar, ne spominje da je na HRT-u „proveden nadzor nad korištenjem mjesečne pristojbe i drugih javnih prihoda u skladu s pravilima državne potpore za javne radio-difuzijske usluge“ temeljem Zakona o HRT-u.
Ministar govori istinu kada navodi da se to ne spominje u izvješću Saboru, ali to ne znači da se Vijeće tim problemom nije intenzivno bavilo.
“Vijeće za elektroničke medije kontinuirano je upozoravalo Hrvatsku radioteleviziju (HRT) na izvršenje obveze propisane člankom 38. stavkom 7. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji odnosno na obvezu uvođenja i primjene alokacije indirektnih troškova proizvodnje programa. Konkretno, na odvajanje prihoda i rashoda nastalih obavljanjem javne djelatnosti od komercijalne. U srpnju 2012. godine zatraženo je od HRT-a da dostavi cjelokupnu financijsku dokumentaciju za 2010. i 2011. godinu, a kako bi Vijeće za elektroničke medije moglo ispuniti svoju obvezu propisanu Zakona o HRT-u. U Izvješću o radu za 2014. godinu nisu navedeni održani radni sastanci sa pružateljima medijskih usluga. No, u vezi s HRT-om ističemo da je na 5-14 sjednici održanoj 28. siječnja 2014. godine zaključeno da se prije donošenja odluke o davanju prethodnog odobrenja na odluku Nadzornog odbora HRT-a na visinu mjesečne pristojbe za 2014. godinu održi sastanak s predstavnicima rukovodećih tijela HRT-a kako bi se dobio i dodatan uvid u postupak razdvajanja sredstava sukladno Zakonu o HRT-u. U veljači 2014. godine održan je sastanak nakon čega je HRT dopisom od 3. travnja 2014. godine dostavio hodogram potrebnih aktivnosti za uvođenje alokacije indirektnih troškova proizvodnje programa. Kako iz očitovanja HRT-a iz rujna 2015. godine proizlazi da se ni u 2016. godini neće u poslovanje uvesti ova obveza već je ista prolongirana na 1. siječanj 2017. godine, Vijeće je sukladno Zakonu o HRT-u od Nadzornog odbora HRT-a zatražilo da se hitno i bez odlaganja poduzmu mjere kako bi se uvelo vođenje odvojenog računovodstva. Temeljem zaključka održanog sastanku u siječnju 2016. godine formirana je radna skupina sastavljena od predstavnika HRT-a i AEM-a kako bi se problem riješio”, odgovorili su priopćenjem danas iz VEM-a.
Apsurdno je da je kao razlog za smjenu bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana u Saboru navođena upravo Odluka VEM-a iz 17. prosinca 2015. kojom se Nadzornom odboru HRT-a upućuje zahtjev za poduzimanje odgovarajućih mjera jer je utvrđeno da HRT ne vodi poslovne knjige sukladno Zakonu o HRT-u, a VEM se sada raspušta zato što navodno nije ništa poduzeo oko tog problema.
Kolektivno razrješenje ne spominje se u zakonu
Kao drugi razlog za razrješenje Vijeća ministar Hasanbegović naveo je kako je “jedna članica Vijeća od 1. svibnja 2013. do 16. prosinca 2014. bila u sukobu interesa i protuzakonito obnašala dvije javne dužnosti – članice Vijeća i članice Upravnog vijeća Hine”, misleći na Gordanu Simonović čiji je sukob interesa potvrdilo i Povjerenstvo za sukob interesa.
“Vijeće je bilo dužno izvijestiti Vladu da su se stekli uvjeti za njezino razrješenje prije istjeka mandata, što je propustilo”, kazao je ministar kulture, zaključujući kako se iz “očitih i osobito teških propusta u izvršavanju zakonskih obveza” Izvješće ne može prihvatiti.
„Zbog neizvršenja ciljeva i zadaća utvrđenih programom rada Vijeća i Agencije za 2014. ispunjeni su i uvjeti za razrješenje predsjednika i članova Vijeća prije isteka mandata, sukladno članku 68., podstavku 8, Zakona o elektroničkim medijima“, zaključio je Hasanbegović, a njegov su prijedlog bez ikakvog pitanja prihvatili i drugi članovi Vlade.
Članak 68. navodi kako “članovi Vijeća ne smiju biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela, članovi uprava, nadzornih odbora ili članovi upravnih vijeća i drugih odgovarajućih tijela upravljanja, direktori, ravnatelji ili drugi voditelji poslovanja pravnih osoba na koje se primjenjuju odredbe Zakona o elektroničkim medijima, a odnose se na audio i audiovizualne medijske usluge te mrežne operatore.
Ministar to nije izrijekom spomenuo, ali prijestup na koji se referira mogao bi se podvesti pod podstavak 12. koji navodi kako je “o postojanju razloga za razrješenje predsjednika odnosno člana Vijeća prije istjeka mandata, Vijeće obvezno izvijestiti Vladu RH. Prije donošenja odluke o razrješenju, predsjedniku odnosno članu Vijeća mora se omogućiti izjašnjavanje o razlogu razrješenja”.
Iz VEM-a upozoravaju da je odgovornost ipak na Vladi, odnosno Ministarstvu kulture i na Saboru koji su Gordanu Simonović imenovali u oba tijela.
“Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatski sabor Gordanu Simonović, u 2012. godini, imenovao je za članicu Upravnog vijeća HINA-e iz reda medijskih stručnjaka, a s danom 1. svibnjem 2013. godine imenovana je za članicu Vijeća za elektroničke medije. S danom 16. prosincem 2014. godine Gordana Simonović razriješena je dužnosti članice Upravnog vijeća HINA-e na vlastiti zahtjev. Napominjemo da temeljem članka 68. stavka 2. Zakona o elektroničkim medijima, Vlada Republike Hrvatske objavljuje Javni poziv radi prikupljanja prijava kandidata za imenovanje člana Vijeća za elektroničke medije, te predlaže Hrvatskom saboru imenovanje istog. Pri tome, Vijeće za elektroničke medije nema zakonom propisano djelovanje u pitanju imenovanja i/ili razrješenja člana Vijeća za elektroničke medije, već postupak provodi isključivo i samo zakonodavac – Ministarstvo kulture, Vlada Republike Hrvatske te Hrvatski sabor”.
Zanimljivo je primijetiti kako je prethodna vlada kada je ovo izvješće u srpnju 2015. uputila u Sabor dala svoje pozitivno mišljenje, a ispravke u postupanju sugerirala u sasvim nekim drugim tehničkim stvarima. Na dnevnom redu Sabora sada su se našla, naime, izvješća brojnih tijela i institucija iz 2014. Vlada je na svojim sjednicama do sada o svima dala pozitivna mišljenja, osim izvješća o radu HRT-a, sada i VEM-a, a sličan se rasplet očekuje i oko državne novinske agencije Hina.
Ukidanje nakon marša na Vijeće
Udar na Vijeće za elektroničke medije bio je izvjestan nakon što nitko od predstavnika vlasti nije osudio pohod na Vijeće i sramotno uručivanje četničke kape predsjednici Vijeća Mirjani Rakić zbog trodnevnog gašenja televizije Z1 koju je zaradila emitiranjem govora mržnje. Nije se, međutim, očekivalo kolektivno razrješenje cijelog Vijeća prije istjeka mandata.
Ministar je svoj današnji dvojbeni potez bazirao na Zakonu o elektroničkim medijima u kojem se kao razlog da Sabor, na prijedlog Vlade, razriješi nekog člana navode sljedeći slučajevi:
– ako podnese zahtjev za razrješenje
– ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvrđenje prijedloga
– teže povrijedio dužnosti utvrđene Statutom Agencije
– nemogućnost urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci neprekinuto
– trajnog gubitka sposobnosti obavljanja dužnosti
– ako se steknu okolnosti propisane stavkom 7, 8, 9 i 10 ovog članka
– ako je pravomoćno osuđen za počinjeno kazneno djelo
– neispunjavanje ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije.
Zakon ne spominje mogućnost kolektivnog razrješenja Vijeća, pri čemu je bitno napomenuti kako članove Sabor bira pojedinačno na mandat od pet godina.
Dodatni udar na slobodu medija mogao bi proizaći iz stavljanja Agencije za elektroničke medije, koja je definirana kao neovisno tijelo, pod proračunsku kapu Ministarstva kulture. Iz danas objavljenog proračuna vidljivo je kako se Agencija, čije je Vijeće upravni član, financira s nešto više od 59 milijuna kuna. Riječ je o sredstvima s kojima Agencija i inače raspolaže, a koja dolaze kao postotak iz RTV pretplate i pristojbi koje su dužni plaćati pružatelji elektroničkih usluga. Dio pretplate preusmjerava se u Fond za pluralizam iz kojeg se sredstva dodjeljuju brojnim lokalnim, komercijalnim i neprofitnim radio i TV stanicama te internetskim portalima. U proračun ih je, u ministarstvo koje je resorno zaduženo za medije, “gurnula” bivša tehnička vlada bez jasnog obrazloženja. Nova vlada mogla bi iskoristiti poziciju što se AEM našao u djelokrugu ministarstva i tako pokušati preusmjeravati sredstva iz Fonda na odane medije.
Neprihvaćanje izvješća o radu Agencije za elektroničke medije zbog bizarnog razloga, posljedično rušenje njene ravnateljice i predsjednice Vijeća za elektroničke medije Mirjane Rakić te smjenu svih članova Vijeća osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, kao novi napad vladajućih na neovisnost medija. Mirjana Rakić rekla nam je kako će u svom očitovanju pred Saborom, na koje ima zakonsko pravo, objasniti zašto razlozi za smjenu nje i cijelog Vijeća ne stoje, ali s obzirom na današnje glasanje na Vladi teško da će Vijeće u ovom sastavu preživjeti glasanje u Saboru.
