Ocjena točnosti

Zlatko Hasanbegović misli da Faktograf radi isto što i Cambridge Analytica. To je potpuno netočno

N1

Zlatko Hasanbegović, nositelj liste Domovinskog pokreta Miroslava Škore u prvoj izbornoj jedinici, u sklopu predizborne kampanje gostovao je emisiji “Pressing” na televiziji N1. Hasanbegović je u emisiji prozvao Faktograf.hr, izjednačavajući nas s ozloglašenom kompanijom koja je pomogla Donaldu Trumpu da osvoji predsjedničke izbore u SAD-u, a povezana je i s kampanjom zagovornika Brexita.

Donosimo izvadak razgovora između Hasanbegovića i novinara N1 Ilije Jandrića (od 55. minute emisije). Čitava emisija dostupna je na YouTube kanalu N1 televizije.

Jandrić: Kako riješiti problem lažnih vijesti? Vidimo da imaju sve veći utjecaj i na politike, i na izbore, i na Brexit…?

Hasanbegović: Sigurno ne putem…Dakle, ovako. Taj pojam lažnih vijesti je naravno jedna vrsta toljage stanovitih središta moći i njihovih ekspozitura po konkretnim državama…

Jandrić: Pa dobro, ali imamo Cambridge Analyticu…

Hasanbegović: Dakle, Cambridge Analytica i Faktograf.hr sigurno ne mogu odlučivati što je lažna vijest. A za mene osobno, dakle, moj mozak i uvid u činjenice i svatko ponaosob treba prosuđivati što je lažna vijest. Ne može Andrej Plenković, Europska komisija, Faktograf odlučivati što je lažna vijest, a što nije.

Jandrić: Mislite li da većina ljudi može razlikovati?

Hasanbegović: Ako imaju poslovnu sposobnost, mogu.

Jandrić: Jer i Europska unija je najavila određenu regulaciju po tom pitanju?

Hasanbegović: Nažalost je najavila. Stvari treba nazvati pravim imenom. Dakle, borba protiv lažnih vijesti se u stvarnosti pretvara u borbu protiv istine.

Čime se bavila Cambridge Analytica?

Hasanbegovićeva tvrdnja da “Cambridge Analytica i Faktograf.hr sigurno ne mogu odlučivati što je lažna vijest” nema nikakvog smisla.

Cambridge Analytica (CA) ozloglašena je firma za politički konzalting koja je pomogla Donaldu Trumpu da postane predsjednik SAD-a te doprinijela kampanji za izglasavanje britanskog napuštanja Europske unije. Učinili su to krađom osobnih podataka više desetaka milijuna korisnika Facebooka.

Zahvaljujući ukradenim podacima, CA je profilirala korisnike Facebooka prema političkoj orijentaciji i svjetonazorskim stavovima. Koristeći ove podatke, putem Facebooka su zasipali birače propagandnim porukama, skrojenima u skladu s njihovim stavovima i preferencijama. Ne samo da su poticali birače da izađu na izbore i glasaju za Trumpa, nego su i izglednim biračima njegove protukandidatkinje servirali poruke kojima su ih uvjeravali da apstiniraju od glasanja.

A čime se bavi Faktograf?

Faktograf.hr ne radi ništa od toga. Upravo suprotno; propagandne kampanje poput onih koje je poduzimala CA uključuju i širenje velikog broja dezinformacija, tako da je Faktografov rad zapravo usmjeren prema poništavanju napora takvih “političkih konzultanata”.

Čime se, dakle, bavi Faktograf.hr? Mi smo internetski medij, specijaliziran za fact-checking, tj. provjeru točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Postupku činjenične provjere podvrgavamo tvrdnje koje u javni prostor iznose političari i ostali relevantni akteri. Istovremeno, u sklopu partnerstva koje imamo s Facebookom, raskrinkavamo dezinformacije koje kruže među korisnicima Facebooka i Instagrama.

Zašto možemo odlučivati što jest, a što nije dezinformacija

Sad kad smo utvrdili da između Faktografa i Cambridge Analytice nema nikakve sličnosti, posvetimo se dijelu Hasanbegovićeve tvrdnje da “Faktograf ne može odlučivati što je lažna vijest”.

Za početak, važno je istaknuti da svjesno koristimo termin dezinformacije, umjesto “lažne vijesti”. Termin “lažna vijest” postao je beskoristan otkad su ga suvremeni, mahom nacional-populistički političari prisvojili i počeli koristiti za etiketiranje kritičkih medija. Po istom obrascu su njemački nacisti svojedobno medijima lijepili etiketu Lügenpresse, odnosno “lažljivi mediji”.

Termin “lažna vijest” usto je i nedovoljno precizan; ako je lažno, nije vijest. U fact-checkerskoj zajednici uvriježilo se stoga korištenje termina dezinformacije (za namjerne obmane) i misinformacije (za tvrdnje koje su činjenično netočne, ali oni koji ih šire toga nisu svjesni).

Suprotno Hasanbegovićevim tvrdnjama, Faktograf može odlučivati što jest, a što nije dezinformacija. Metodologija našeg rada je javna, kao i sve ostale relevantne informacije o radu Faktografa. Kvaliteta i profesionalnost Faktografovog rada međunarodno su priznati. Članovi smo International Fact-Checking Networka (IFCN), međunarodne mreže fact-checkerskih organizacija. Evaluatori IFCN-a iz godine u godinu potvrđuju da se Faktograf.hr u svom radu pridržava najviših profesionalnih standarda, sadržanih u IFCN-ovom Kodeksu principa, čiji smo potpisnici.

Višegodišnji kvalitetan rad omogućio nam je i poziv u Facebookovu partnersku mrežu nezavisnih fact-checkera. Tvrdnjama koje Faktograf.hr ocijeni dezinformirajućima se na društvenim mrežama Facebook i Instagram znatno smanjuje doseg, a Facebook stranice koje opetovano šire dezinformacije snose i druge sankcije, poput nemogućnosti promoviranja i monetiziranja sadržaja.

Pritisci i prijetnje

Onima koji bi voljeli neometano širiti dezinformacije i obmanjivati korisnike društvenih mreža, Faktografov rad smeta. Zbog toga nas pokušavaju prikazati kao politički ili ideološki pristrane te nas optužuju da gušimo “istinu”. Istu stvar sada radi i Zlatko Hasanbegović, iako bi trebao biti svjestan da su Faktografovi autori zbog takve huškačke retorike redovito izloženi prijetnjama i uvredama.

Argumenti u prilog nepristranosti Faktografa mogu se pronaći i u našoj arhivi. Moguće je tako ustanoviti da smo tijekom predsjedničke kampanje u tri navrata raskrinkavali dezinformacije usmjerene protiv Miroslava Škore, lidera Hasanbegovićeve političke opcije [1, 2, 3]. Tijekom iste kampanje objavili smo i informaciju o anonimnoj Facebook stranici koja je vodila plaćenu negativnu kampanju protiv Miroslava Škore i Zorana Milanovića, protukandidata HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović.

Istup Zlatka Hasanbegovića na N1 televiziji stoga je teško protumačiti ikako drugačije osim kao pokušaj vršenja pritiska na Faktograf, s ciljem da nas obeshrabri u obavljanju svog posla. Sličnim pritiscima, ali i prijetnjama Faktograf je bio izložen i ranije, od strane Hasanbegovićevog koalicijskog partnera Hrvoja Zekanovića, odnosno članova njegove stranke Hrvatski suverenisti.

Faktograf.hr će, usprkos pritiscima Zlatka Hasanbegovića i njegovih istomišljenika, svoj posao nastaviti raditi jednako kao i do sada: profesionalno i transparentno, uvijek inzistirajući samo na činjenicama.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.