HDZ-ov megaprojekt, kojeg je stranka Tomislava Karamarka tijekom 2012., 2013. i 2014. godine najavljivala kao slamku spasa za hrvatsko gospodarstvo, da bi ga u izbornoj 2015. ipak uglavnom “zaboravili”, ponovno je oživio na stranicama Slobodne Dalmacije. Splitski dnevnik u izdanju od utorka donosi informaciju o navodnim kineskim investitorima zainteresiranim za ulaganje u izgradnju podmorskog tunela koji bi Zadar cestovnim putem spojio s otocima Ugljanom i Pašmanom. A to je, ako je vjerovati Slobodnoj, samo početak; kineski investitori morskim bi tunelima rado premrežili čitavu Dalmaciju, ako im je država spremna garantirati da im neće stvarati probleme oko papirologije.
Sumirajmo informacije koje HDZ u opticaj pušta još od 2012. godine: podmorski tunel od zadarske luke Gaženica do Ugljana bio bi dugačak nešto manje od pet kilometara, izgradnja bi mogla biti gotova kroz tri godine i bio bi samo prvi u nizu takvih tunela. Dugoročni je plan iz Zadra, osim prema Ugljanu, tunele graditi i prema Ižu i Dugom otoku, dok bi se Split povezao s Bračem, Hvarom, Šoltom i Čiovom. Dodatni tunel prema Hvaru išao bi i s područja Makarske rivijere. Jedino je cijena ove investicije u zadnje dvije godine nešto porasla; 2013. se vrijednost tunela Gaženica – Ugljan procjenjivala na 148,5 milijuna eura, dok Slobodna Dalmacija danas piše o cifri od 184 milijuna eura.
Predizborni program bez tunela ispod mora
Idejni začetnik ideje o tunelima ispod mora koji bi hrvatske otoke vezivali s kopnom splitski je inženjer građevine Boženko Jelić čija je firma Jelić-inženjering, prema podacima Poslovne Hrvatske, u 2014. ostvarila 529 tisuća kuna prihoda i 17 tisuća kuna dobiti. Njihov je projekt HDZ objeručke prihvatio, te ga 16. svibnja 2013. kao svoj strateški projekt prezentirao javnosti na okruglom stolu u Splitu. Tvrdili su da se radi o projektu koji bi unaprijedio razvoj turizma, spriječio iseljavanje s otoka i poslužio oživljavanju hrvatske građevinske industrije.
“To nisu klasični tuneli, nego su cijevi koje se polažu na morsko dno i zapravo se radi o funkcionalnim prometnicama kakve već postoje u svijetu, primjerice u Japanu ili Kanadi”, govorio je tada predsjednik stranke, a danas i prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko (Poslovni dnevnik). Usprkos oduševljenju HDZ-ove vrhuške idejom podmorskih tunela, u javnosti ovaj “strateški projekt” nije naišao na odjek kakvom su se u HDZ-u nadali. U boljem slučaju se podmorske tunele smatralo idejom iz sfere znanstvene fantastike, a lošijem su se slučaju na račun tunela (pa posredno i HDZ-a) pričali posprdni vicevi. Upravo u tome vjerojatno treba tražiti razlog zbog kojeg ideju gradnje podmorskih tunela HDZ-ova Domoljubna koalicija na koncu nije uvrstila u svoj predizborni program.
Tragove ovog projekta danas nije lako pronaći ni na službenoj internetskoj stranici HDZ-a. Izuzetak su izjave predsjednika HDZ-ovog Odbora za gospodarstvo Marka Kolakovića, koji je uvjeren da bi se tunel od Zadra do Ugljana isplatio kroz sedam godina, dok bi se investicije tuneliranja do Brača, Hvara i Šolte, tvrdio je Kolaković, isplatili kroz deset godina. Država bi, prema tvrdnjama Kolakovića, zaradu ubirala putem PDV-a, a predsjednik HDZ-ovog Odbora za gospodarstvo tvrdio je da je za razvoj projekta podmorskih tunela u Jadranu zainteresirana i Europska unija.
Podmorski tuneli za Oreškovića nisu prioritet
Međutim, od projekta nikad nije odustala Zadarska županija, koja je financirala izradu idejnog rješenja i predinvesticijskih studija, te uvrstila projekt izgradnju tunela u Prostorni plan županije kao i u županijsku Bazu projektnih prijedloga. Podršku projektu podmorskih tunela danas na stranicama Slobodne Dalmacije javno izražava HDZ-ov ministar graditeljstva Lovro Kuščević, a ideja se navodno sviđa i ministru prometa Olegu Butkoviću, koji je delegaciju potencijalnih kineskih investitora i doveo u Zadarsku županiju.
No, zanimljivo je da podmorske tunele kao veliki infrastrukturni projekt potencijalnim investitorima nije predstavio premijer Tihomir Orešković. On je, kako je Faktograf već pisao, kao glavne adute svoje Vlade najavio LNG terminal na Krku, Jadransko-jonski plinovod, Jadransko-jonsku autocestu te izgradnju hrvatskog dijela koridora 5c koji preko Bosne i Hercegovine povezuje Luku Ploče sa Slavonijom i Mađarskom.
Redom se radi o projektima čiju realizaciju su najavljivale sve političke garniture unatrag zadnjih desetak godina. Imala je Vlada RH kroz državni proračun i priliku da demonstrira koliko joj je važan barem jedan od ovih projekata – koridor 5c – ali amandman saborskih zastupnika HDSSB-a Josipa Salapića i Branimira Glavaša da se sto milijuna kuna preusmjeri u gradnju dionice između Belog Manastira i mađarske granice od strane vladajućih glatko je odbijen zbog nedostatka sredstava. Nužno se stoga nameće i pitanje odakle bi to država izvukla novac za izgradnju tunela ispod mora? Odgovor je uobičajen i očekivan: potencijalni modeli financiranja su koncesioniranje, javno-privatno partnerstvo i europskih fondovi.
