Pod povećalom

Zbog skupljeg dopunskog osiguranja bi zdravstvo moglo završiti u još većem minusu

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Sa svih strana – pa čak i iz same Domoljubne koalicije (Večernji list) – zadnjih dana pljušte kritike na račun najave ministra zdravlja Darija Nakića o poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna mjesečno.

Poskupljenje u mjesečnom iznosu od 19 kuna odnosno 27,14 posto ministar Nakić želi uvesti zbog, kako objašnjava (Hina/Jutarnji.hr), velikih gubitaka zdravstvenog sustava. Zdravstvo je, prema Nakićevim tvrdnjama, u dubiozi od 2,5 milijardi kuna, iako je prije dvije godine provedena sanacija zdravstva u iznosu od 3,5 milijardi kuna.

Dugove države prebacuju na građane

Na najavu o poskupljenju reagirao je i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Iz priopćenja koje je HZZO uputio medijima (Hina/Tportal), može se iščitati da država svoje proračunske dugove zapravo prebacuje na teret građana. Iz HZZO-a tvrde da je broj valjanih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja trenutno 2.471.301, od čega je 881.779 na teret državnog proračuna za siromašnije građane, branitelje i ostale osjetljive skupine.

“Za spomenuti broj polica na teret državnog proračuna trebalo bi HZZO-u biti uplaćeno 815 milijuna kuna, a država mu je 2015. godine uplatila 365.776.982,88 kuna”, stajalo je u priopćenju HZZO-a. Država je, dakle, HZZO-u u 2015. godini ostala dužna oko 450 milijuna kuna.

Iz priloženih brojki vrlo je lako izračunati da policu dopunskog zdravstvenog osiguranja – po cijeni od 70 kuna mjesečno – plaća 1.589.522 građana. Ukoliko bi ti građani nastavili plaćati policu dopunskog osiguranja i nakon poskupljenja, prihodi HZZO-a na godišnjoj bi se razini povećali za 362.411.016 kuna. Radi se o iznosu gotovo identičnom onom kojeg je iz državnog proračuna HZZO-u uplaćen prošle godine.

Ako 340 tisuća građana odustane od dopunskog, HZZO će biti u gubitku

No, sasvim je sigurno da će neki građani zbog poskupljenja odustati od HZZO-ove police dopunskog osiguranja. Takve primjere u tiskanom izdanju od petka već donosi Jutarnji list, koji je objavio da je 122 osiguranika iz tvrtke Dubrovačke ceste HZZO-u otkazalo produljenje polica i prešlo privatnoj konkurentskoj firmi Croatia osiguranje. A to nije jedini takav primjer, javlja Jutarnji, koji otkriva da je ministrova najava o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja od HZZO-a samo u jednom danu otjerala dodatnih stotinjak revoltiranih građana.

Pitanje je li se ministar zdravlja preračunao se nužno nameće samo od sebe. Hoće li veća cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja za HZZO u konačnici značiti manju, umjesto veću zaradu? Naime, ukoliko dovoljan broj građana zbog poskupljenja odustane od HZZO-ovog dopunskog osiguranja, ukupni godišnji prihod bi se vrlo lako mogao i smanjiti.

Matematika je prilično jednostavna. Po sadašnjoj cijeni od navedenih 1.589.522 građana HZZO na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruje 1.335.198.480 godišnjih prihoda. Istu razinu prihoda ostvarivat će ukoliko nakon poskupljenja dopunsko zdravstveno nastavi plaćati barem 1.250.186 građana. Drugim riječima, HZZO si može dopustiti da zbog poskupljenja izgubi 339.336 korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ukoliko ta brojka bude i veća, budžet HZZO-a će u konačnici biti u gubitku.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.