Ocjena točnosti

Kovač: Proširenje EU nikog ne zanima

HINA/ Slavko VUKADIN/ ua

“Proširenje nije tema, malo tko se u EU zauzima za proširenje, osim nas Hrvata i par susjednih zemalja”, kazao je ministar vanjskih poslova Miro Kovač nakon sastanka šefova diplomacije u Luxemburgu.

Na dnevnom redu tog sastanka bila je strategija EU prema Siriji, Iraku i Libiji pa se možda i nije razgovaralo o hrvatskoj blokadi pregovora Srbiji, ali da je pitanje proširenja, odnosno pregovora sa Srbijom itekako tema EU vidljivo je iz niza informacija među kojima je najsvježija ona da je skupina veleposlanika u utorak navečer posjetila Pantovčak ne bi li, između ostalog, iznijela svoju zabrinutost zbog trenutačnih odnosa Hrvatske i Srbije..

Hrvatska je zakočila otvaranje poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava”, tražeći da Srbija ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine te ostvari punu suradnju s Haškim sudom, kao i da osigura prava hrvatske manjine u Srbiji.

Krajem prošlog tjedna predsjednik Odbora za Europsku uniju njemačkog Bundestaga Guenther Kirchbaum oštro je kritizirao hrvatsku blokadu pregovora između Srbije i Europske unije, rekavši da Zagreb zlorabi EU za rješavanje otvorenih pitanja s Beogradom.

Kovač prizvan na raport u Njemačku

“Podsjećam da je Hrvatska bila u sličnoj situaciji u odnosu na Sloveniju kada je sporan bio tok granice u Piranskom zaljevu. I tada smo utjecali na Sloveniju da odustane od blokade”, rekao je ovaj političar iz CDU-a, naglašavajući i da je Hrvatska obećala da svojim susjedima neće stvarati probleme kakve je njoj priredila Slovenija.  Kirchbaum je neizravno zaprijetio uskraćivanjem europskih fondova: “Hrvatska će imati ciljeve koje želi ostvariti. Inače će Hrvatska brzo uvidjeti da se ni njezinim idejama i projektima neće izlaziti u susret. Jer u EU vrijedi pravilo da se uzima i daje”.

Predsjednik Sabora Željko Reiner potrudio se objasniti kako je to osamljeni stav jednog  političara, a ne i Njemačke ili EU, ali ga je ubrzo demantirao njemački DW, navodeći kako se oko toga slažu sve četiri glavne stranke – CDU, SPD, Ljevica i Zeleni, odnosno da su oni reagirali “vrlo iživcirano” na hrvatsku blokadu. DW neslužbeno saznaje da je Kovač prošlog četvrtka dobio poziv da se u svibnju pojavi u Odboru za europske poslove Bundestaga, a anonimni izvor pojasnio je da je “izuzetno rijetko da Odbor poziva predstavnike stranih država da se izjasne”.

Hrvatske poteze kritizirao je i Josip Juratović, član vanjskopolitičkog odbora njemačkog parlamenta.

„Pokušaj hrvatske blokade Srbije u pitanjima koja se mogu bilateralno riješiti je uzaludno gubljenje dragocjenog vremena koje bi Hrvatska morala i mogla iskoristiti za bolju budućnost svoje zemlje, a koja pak leži u dobrosusjedskim odnosima u regiji“, rekao je Juratović za Hinu. Dodao je kako je „i sama Hrvatska upravo po poglavljima 23 i 24 relativno nespremna prihvaćena u EU, s ciljem da bude primjer i partner ostalim zemljama u pretpristupnim procesima regije Zapadnog Balkana”.

“Na žalost je hrvatska politika iznevjerila očekivanja EU-a i stvara si sve lošiji ugled kako na unutarnjem tako i na vanjskopolitičkom planu“, zaključio je Juratović koji je, napominje Hina, godinama pratio i podupirao proces približavanje Hrvatske EU.

Njemačka nije usamljena

Njemačka nema pozitivan stav za hrvatsko osporavanje univerzalne jurisdikcije jer je i sama, poput nekolicine drugih europskih zemalja (Belgija, Španjolska, Velika Britanija), primjenjuje kad je riječ o pitanjima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Na stranu Srbije u ovom slučaju stale su i Mađarska i Austrija.

Jutarnji list iznio je sadržaj non papera Europske komisije u kojem Komisija hrvatske zahtjeve ne smatra utemeljenima.

Europska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprječava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Europske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta” niti predstavlja miješanje u unutarnje poslove te države”. Europska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom dijelu gdje se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovi univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju. 

Slabo procesuiranje i vraćanje postupaka na početak

Sporni Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku protiv učinilaca ratnih zločina na snagu je stupio 2003. godine. Zakon uređuje progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. Ovim je zakonom proglašena nadležnost na cijelom teritoriju bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve uz obrazloženje da je takvo rješenje u skladu s odredbama člana 15. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, a imajući u vidu da se ta kaznena djela smatraju kaznenim djelima i prema općim pravnim načelima priznatim od strane međunarodne zajednice.

Tim je  zakonom osnovano Tužilaštvo za ratne zločine. Upravo su na osnovi tog zakona u Beogradu vođeni postupci protiv počinitelja zločina na Ovčari i u Lovasu, nekoliko zločina nad nesrpskim stanovništvom u BiH te zločina počinjenih na Kosovu.

Glavni problem rada tog suda nije široka nadležnost – jer je ona prije svega omogućila da se sudi počiniteljima koji su u Srbiji sudu bili dostupni, a za zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, već je osnovni problem taj što nisu procesuirali ljude s vrha, kao i taj da se nakon dugogodišnjih postupaka presude obaraju na višim instancama, za što se razlozi kriju u političkoj sferi. O tome je za medije opširno govorila i Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo. 

Dodatni problem je preuzimanje predmeta s bivših vojnih sudova koji su rezultirali i preuzimanjem popisa na kojima su se mogli naći i neki hrvatski bivši i sadašnji političari poput Vladimira Šeksa ili Branimira Glavaša. Saznanje da se na jednom takvom popisu nalazi Šeks rezultiralo je, podsjetimo, donošenjem Zakona o ništetnosti 2011. godine, uoči izbora u Hrvatskoj, koji je pravno ništetan jer, između ostalog, proglašava nenadležnost sudova koji se nalaze izvan hrvatskog teritorija i suvereniteta.

Posljedica proširene nadležnosti bile su i potjernice poput one na temelju koje je bivši visoki bh dužnosnik Ejup Ganić bio uhićen u Londonu, ali teško da će takvi incidenti imati u očima EU veću težinu od proklamirane namjere Srbije da sudi počiniteljima ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, pogotovo nakon što je Haški sud zaključio svoju listu postupaka.

Od Srbije se mora tražiti suradnja s Haškim sudom, kao što se tražila i od Hrvatske, ali ako ona ne bude ispoštovana – naročito ako dođe do preokreta u slučaju Vojislava Šešelja, Hrvatskoj uvijek preostaje i blokada pri zatvaranju poglavlja. U ovom trenutku očito je da Hrvatska neće naći europske partnere za stisak na Srbiju jer je Europskoj uniji  važno izvući Srbiju iz sfere utjecaja Rusije.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.